Sveti Josip – pokrovitelj svete Crkve

19.5.2021.

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove prema Stepinčevim propovijedima o sv. Josipu prema litanijama sv. Josipa. Tekstovi su obogaćeni citatima iz samih propovijedi, koje su objavljene u knjizi mons. Jurja Batelje Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa iz 2009. godine.

„Sv. Josip s Isusom“, slika Daniela Butale iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu
 
Uoči svetkovine Duhova, kojom slavimo ustanovljenje Crkve, donosimo tekst koji tematizira litanijski zaziv Pokrovitelju svete Crkve, moli za nas!
 

Sveti Josip – pokrovitelj svete Crkve

 
Na početku svoje homilije o sv. Josipu kao pokrovitelju i zaštitniku Katoličke crkve bl. Alojzije Stepinac napominje sljedeće: „Otkad je Isus Krist osnovao svoju Crkvu pa do današnjega dana, ne znamo u ove dvije tisuće godina nijednog odsjeka vremena, a da Crkva ne bi bila izvrgnuta progonima u ovom ili onom obliku barem na kojem dijelu svijeta. Da se u to uvjerimo, dovoljno je baciti samo letimičan pogled na povijest Crkve“ (Batelja: 2009: 170). Stepinac naglašava kako je „čitava povijest Katoličke crkve ispunjena samim borbama za njezin opstanak“ (Batelja, 2009: 173).

Kip sv. Josipa s Isusom u Župi Dobrog Pastira u Brestju
 
Papa Pio IX. proglasio je 8. prosinca 1870. godine svetoga Josipa zaštitnikom sveopće Crkve Dekretom Quemadmodum Deus. Kardinal Stepinac o tome piše: „Imao je puno razloga Sveti Otac papa Pio IX. kada se odlučio da sv. Josipa proglasi zaštitnikom Katoličke crkve. I bolje nije mogao pogoditi. Sv. Josip je neizmjernom ljubavlju bdio nekoć nad interesima Svete Obitelji. Za nju je istrošio sve svoje sile, sile duha i tijela, da bi cvala i napredovala na zemlji. Da nju spasi, izvrgnuo se velikim poteškoćama bijega u Egipat pred krvavim Herodom. Da nju prehrani i uzdrži, dugi je niz godina radio kao crv od jutra do mraka u skromnoj radionici u Nazaretu“ (Batelja, 2009: 173).
 
Govoreći o kršćanima kao dionicima Kristova otkupljena, kao Isusovoj braći i sestrama i jednoj velikoj Božjoj obitelji naš Blaženik ističe: „Ako je sv. Josip tako ljubio Svetu Obitelju u Nazaretu, zar nije samo od sebe razumljivo da ljubi svim žarom i one koji su braća i sestre Kristovi, te skupa s njime sačinjavaju otajstveno tijelo kojemu je Krist glava, a mi svi ostali udovi? Zato lijepo veli papa Lav XIII. u enciklici „Quanqum pluries“: „Božanska kuća, koju je Josip vodio kao očinskom vlašću, sadržavala je u sebi početke Crkve, koja je nastala. Presveta Djevica, kao što je Majka Isusova, tako je i majka sviju kršćana jer ih je rodila na kalvarijskom brdu, pod najvećim Spasiteljevim mukama. Isus Krist je prvorođenac sviju kršćana, koji su mu braća po posinstvu i otkupljenju. Odatle se nadaje razlog zbog koga preblaženi patrijarh (sv. Josip) smatra da je njemu na poseban način povjereno mnoštvo kršćana, od kojih se sastoji Crkva, to jest ona bezbrojna, po cijeloj zemlji raširena obitelj, nad kojom on, jer je muž Marijin i otac Isusa Krista, posjeduje gotovo očinsku vlast. Dolično je i sv. Josipa dostojno da on, kao što se nekoć najvećom skrbi brinuo za Svetu Obitelj u Nazaretu, tako i sada sv. Crkvu svojom visokom zaštitom s neba zakriljuje i brani.“ I kao što je branio Isusa pred krvavim Herodom, tako s istom ljubavlju brani i branit će uvijek njegovu Crkvu pred Herodovim nasljednicima, to jest progoniteljima, javili se oni u ovom ili onom liku“ (Batelja, 2009: 173-174).

S naslovnice knjige Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa
 
Ova propovijed posljednja je u zbirci koju je blaženi Alojzije Stepinac napisao prema litanijama sv. Josipa te ju zaključuje riječima: „Tko ne vidi iz svega što smo dosad govorili o sv. Josipu s kolikom se pouzdanjem možemo obraćati njemu, napose u progonstvima sv. Crkve da ostanemo vjerni toj Crkvi do smrti? Tko ne vidi iz svega što smo dosad govorili o svetome Josipu kako je opravdano njegovo štovanje, i to više nego ikojeg drugog sveca, izuzev Bogorodice i Djevice Marije?“ (Batelja, 2009: 174).
 
Na kraju kardinal Stepinac naglašava: „I sveti je Josip iz mudrih razloga Božje Providnosti bio u prijašnjim vjekovima kršćanstva kao malo po strani. Ali danas je on po papama, najmjerodavnijim duhovom faktoru na zemlji, uzdignut izvanredno visoko, kao pokrovitelj svete Crkve, koga su svi dužni štovati više nego ikojeg drugog sveca jer je tako sveta volja Božja: „Ovako biva čovjeku koga kralj hoće častiti!“ Sveti Josip to zaslužuje“ (Batelja, 2009: 175).
 
O knjizi Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa više možete pronaći na stranici Zagrebačke nadbiskupije.



Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
 
IZVOR: Batelja, Juraj (2009) Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip - Propovijedi prema litanijama sv. Josipa. Zagreb: Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca.
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr