Homilija kardinala Bozanića na početku akademske godine 2021./2022.

14.10.2021.

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i veliki kancelar KBF-a
Homilija na početku akademske godine 2021./2022.
Zagreb, crkva sv. Blaža, 14. listopada 2021. godine
Liturgijska čitanja: Rim 3, 21-30a, Lk 11, 47-54
 

Veleučeni gospodine Rektore,
gospodo prorektori, dekani,
i ostali čelnici sveučilišnih sastavnica!
Cijenjene profesorice i profesori, djelatnici Sveučilišta u Zagrebu,
drage studentice i studenti, braćo i sestre!

1. U naviještenoj Božjoj riječi u ovome našem slavlju, u kojemu molimo za akademsku zajednicu, za plodonosan život i rad našega Sveučilišta u Zagrebu u novoj akademskoj godini, najviše pozornosti – razumljivo – privlači Isusov prijekor zakonoznancima: „Uzeste ključ znanja: sami ne uđoste, a spriječiste one koji htjedoše ući” (Lk 11, 52).
Premda se izraz „ključ znanja“ može čuti u puno društvenih područja, on posvuda ne znači isto. Ključ uvijek ima namjenu otvaranja i zatvaranja, omogućavanja ili sprječavanja pristupa, otkrivanja novoga ili rješavanja do tada nepoznatoga.
Što se tiče znanja, ne postoji povijesno razdoblje u kojemu nije bilo nastojanja da se znanje proširi i poveća, da se njime ovlada ali i da se ono nekome učini nedostupnim. Ne treba, dakle, previdjeti da su se, uz skupljanje znanja i činjenje dobra, tražili i traže putevi takvoga korištenja znanjem kakvo zovemo manipulacijom. Takva manipulacija u odnosu prema znanju očituje se u pokušaju „vladanja istinom“ zbog određenih interesa koji ne služe dobru ljudske osobe i društva u cjelini.


2. U današnjemu se Evanđelju izraz 'ključ znanja' odnosi na razumijevanje Svetoga pisma. Ono je imalo i ima svrhu otvaranja uma i srca Božjoj prisutnosti te dovođenja ljudi k Mesiji, k obećanom Spasitelju.
Stručnjaci koji su poznavali Pisma, čitajući Zakon dan Mojsiju i zapisana proroštva, susrećući se s djelima koja je činio Isus, trebali su narod voditi k spoznaji ispunjenja onoga što je naviješteno. Oni su imali ključ po kojem su mogli prepoznati da je Isus Bog s nama, jer je samo Bog mogao činiti djela koja je činio Isus.
Međutim, svojim su iskrivljenim tumačenjem narušili značenja i smisao Božjega zakona, pri čemu je izvanjsko obdržavanje propisa postalo svrhom samom sebi. Umjesto da ljudska srca i živote otvaraju za prihvaćanje Božjega dolaska, oni su zatvarali pristupe onomu što je naviješteno.
Isus govori slikom o „uzimanju ključa“. Dakle, ključ je zakonoznancima bio dostupan, na raspolaganju, ponuđen kao dar i odgovornost. No, oni ne samo da su ga uzeli kako bi se njime koristili, nego su ga i zadržali, ne želeći ući i ne dopuštajući drugima da se njime koriste. Oni nisu stvorili ključ, nisu ni njegovi tvorci ni vlasnici. Njima je dan. Ključ koji su oni posjedovali vodio ih je do Božjega dara, do Božje objave koja dobiva puni smisao u Isusu Kristu.

3. Zaslijepljeni svojom zloćom, nisu željeli ni razumjeti ni prihvatiti što je o dolasku Spasitelja bilo napisano. U konačnici, nisu željeli prihvatiti put do radosti evanđelja. To je za posljedicu imalo i pokušaje zatvaranja puta i drugima, tako da su dovodili u pitanje i nauk i čudesna Isusova djela, sprječavajući druge da budu uz Isusa. Zbog toga evanđelist Luka ostavlja bilješku da su navaljivali na Isusa, postavljali mu pitanja, ali ne iz znatiželje, nego vrebajući, želeći pronaći povod za obescjenjivanje svega što je govorio i činio te, na kraju, za uklanjanje Isusa iz njihove sredine.
Božji Duh uvodi u istinu, otključava smisao, otkriva puninu značenja, a njihova je krivnja u odbijanju poticaja i djelovanja Božjega Duha. Kroz cijelu Bibliju vidljiv je jasan trag o tome da istinsko znanje, mudrost i razboritost dolaze od Boga (usp. Izr 2, 6).
U Psalmu 139., u Pohvali Sveznajućega psalmist se divi kako Gospodin zna sve i prije nego čovjek nešto kaže i kako ga posvema obuhvaća, te zaključuje: „Znanje to odveć mi je čudesno, previsoko da bih ga dokučio“ (Ps 139, 6). To je otajstvo Isusa Krista, objava Božje ljubavi o kojoj apostol Pavao piše: „Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam!“ (1Kor, 13, 2).
Kršćanstvo nerazdruživo povezuje znanje s ljubavlju, dobrom i istinom. Tako sv. Petar u svojoj Poslanici kaže: „Ovo je Božja volja: da čineći dobro ušutkate neznanje bezumnika“ (1Pt 2, 15). A apostol Ivan nas utvrđuje: „Vi imate Pomazanje od Svetoga, i znanje svi imate. Ne pisah vam zato što ne biste znali istine, nego jer je znate i jer znate da nikakva laž nije od istine (1Iv 2, 20-21).

4. Braćo i sestre, pouka i upozorenje koje Isus upućuje pismoznancima i farizejima o 'ključu znanja' važno je i za naš naraštaj, a posebno za sveučilišni i znanstveni rad. Nije rijetkost da se nametanjem neistina zaslijepi i zamagli razum. Međutim prije ili kasnije ponovno ga se zaziva kao jedino svjetlo u životu.
Za nas kršćane Isus Krist je početak i punina svega stvorenoga, vidljivoga i nevidljivoga. Ta vrhovna Istina nekima se čini u suprotnosti sa znanstvenim pristupima, ali taj 'ključ znanja' nipošto nije razlog za napetosti u svijetu spoznaja kojima se znanost bavi. Štoviše, Istina koja je Krist, u kojoj ne žive odvojeno spoznaja i dobrota, znanje i ljubav, omogućuje širinu slobode, istraživačku znatiželju, nemire ljudskih traženja i pouzdanje u Božji plan.
Premda će suvremeni cinizam na tu tvrdnju odmahnuti rukom, 'ključ znanja' za nas je ponajprije u otajstvu euharistije, u živoj Kristovoj prisutnosti koja se očituje u Crkvi i koja preobražava nas i svijet. Niti jedan trenutak našega života, niti jedno iskustvo, niti jedno događanje nije izvan toga otajstva. U euharistiji pronalazimo odgovore i na najteže probleme današnjice. Ako živimo euharistiju u njezinoj punini značenja, ona promiče i daje smisao našem radu i zauzimanju.

5. Osjećam se potaknutim spomenuti vam, dragi sveučilištarci, da u svojoj večerašnjoj molitvi za Sveučilište posebno molim za sve vas, studentice i studenti, da budete otvoreni otajstvu Istine. Molim i za Sveučilište u Zagrebu kao ustanovu da otvara nove prostore ključevima znanja i dobrote koje posjeduje.
U ovakvim se slavljima vrijedi vraćati na izvorni poziv sveučilišta. Njega treba njegovati i sveučilišni život oblikovati kao životna ozračja ne samo znanja, nego istine, dobrote i slobode. Nažalost, svjedoci smo da i danas obrazovne i znanstvene ustanove lako mogu biti plijenom ovisnosti o ciljevima i usmjerenjima koja nisu vođena dobrom i napretkom čovjeka, naroda i svijeta, nego nepouzdanim političkim interesima.
Isusovi sugovornici postupili su protivno i napravili ono što bismo danas nazvali 'cenzurom' i zataškavanjem. Nisu dopustili uvid u istinu koja bi ljude vodila k boljem životu. I sami su bili zarobljenici sebičnosti te su druge željeli držati ovisnima o toj sebičnosti. Gdje je tako, tamo se ne rađa oduševljenje, nema novosti i poleta, nema otvorenosti, pa čak ni želje da se upotrijebi 'ključ znanja'. Nije li tragično imati ključ radosti i spasenja, a ne željeti ući u novost koju ključ otvara?

6. Dragi sveučilištarci, nova akademska godina vrijeme je suradnje s Duhom Svetim, dara koji živi u svakome od nas. Poučavanje i učenje, istraživanje i pronalaženje odgovora, može ući u metaforu otključavanja. Ponekad mi se čini da je i našoj Crkvi, i našemu hrvatskom društvu potrebno 'otključavanje', to jest proces suprotan onomu čemu smo često svjedoci: da pojedinci ili skupine žele zadržati ključeve povlastica, napredovanja, vlastitoga probitka.
Osobito u susretu s vama, mladi, u meni raste dojam da istinski želite to otključavanje ključem istine, slobode i ljubavi. Istodobno sam svjestan da i ta vaša želja slabi pred preprekama na koje nailazite. Nemojte odustati, niti zaboraviti da glavni ključ već nosite u sebi, ali da treba nastaviti tražiti ključeve koji vode u brigu za bližnje, za Hrvatsku i za svijet! Jačajte čežnju za novošću te molite i za spremnost na žrtvu. A novost nam je tako blizu – u Kristovoj prisutnosti koja nam se daruje u zajedništvu s Njime, koji je utjelovljena Božja ljubav.
A Božja snaga i njegova slava trajno su s onima koji su ponizni poput Presvete Bogorodice Marije i koji se u njega uzdaju kako nam svjedoči blaženi Alojzije Stepinac.
Amen.
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr