Homilija kardinala Josipa Bozanića na svetkovinu Bogojavljenja

6.1.2022.



Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
Homilija na Bogojavljenje, 6. siječnja 2022.
Župa Bl. Alojzija Stepinca, Bestovje – Novaki – Rakitje
Liturgijska čitanja: Iz 60,1-6; Ef 3,2-3a.5-6; Mt 2,1-12

Draga braćo i sestre!
1. Danas  slavimo Bogojavljenje ili  pučki rečeno Sveta tri kralja. Prvo misno čitanje predstavlja nam viđenje starozavjetnog proroka Izaije o  narodima koji dolaze iz svih krajeva zemlje, privučeni sjajem Jeruzalema. Oni donose darove i hvale Gospodina. Mi danas znamo da je Dijete rođeno u Betlehemu sjajni znak Božji o kojem govori prorok Izaija. Isusovim se dolaskom proroštvo ispunja.

U svetkovini Bogojavljenja Crkva slavi i prepoznaje kako je svim narodima i svim ljudima namijenjeno Kristovo otajstvo. Naime, u milosti su Božjoj, svaki muškarac i svaka žena, odabrani i uključeni, jer se Krist očituje svim ljudima i otkriva nam Očevo lice. Bogojavljenje slavi to Božje očitovanje, odnosno taj sjaj Isusova otajstva. Crkva u Izaijinom  proroštvu vidi: svoj navještaj i svoje, dosad barem djelomično, ostvarenje, ali i svoj trajni program. Naime, Krist Gospodin i njegovo Evanđelje pripadaju svim ljudima, bez razlike vjera, boje kože, rase, jezika i naroda.

2. To upravo naglašava apostol Pavao u čitanju iz poslanice Efežanima: ono što je bilo nekad skriveno poganima, sada je otkriveno te su i drugi narodi subaštinici sa Židovima. Svi narodi i svi ljudi pozvani su biti subaštinici i sudionici obećanja u Kristu Isusu – po Evanđelju. Time se naglašava univerzalnost, povezanost i ravnopravnost svih ljudi u jednom Kristovom spasenju.

To je, braćo i sestre, poziv svake kršćanke i kršćanina te svih naših kršćanskih zajednica: da sve bolje slijedimo Evanđelje, da sve više surađujemo u izgradnji svijeta po mjeri Evanđelja. To je svjedočenje ljubavi prema svima, jer su svi ljudi pozvani da postanu jedna Božja obitelj, braće i sestara u Kristu.

3. Taj sveopći smisao Kristovog spasenja današnje misno evanđelje oslikava dolaskom i poklonom Mudraca. Evanđelist Matej predstavlja nam mudrace s Istoka. Iako, prema riječima proroka Izaije, Istok je mogao biti prekriven tminom i maglom, Mudraci iz Evanđelja ipak su uspjeli uočiti zvijezdu koja je bila razlog njihovog polaska na put.

Objava Kristovog otajstva je zahtjevna, jer traži promjenu života, novi hod u vjeri. Za Kristovog vjernika s Božićem započinje putovanje. Treba poći na put vjere. Mudraci su vidjeli i došli. „Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa dođosmo pokloniti mu se“ (Mt 2, 2 ).

Slavlje današnje Svetkovine usmjeruje svakoga od nas prema promišljanju o Božjem očitovanju i Božjem prepoznavanju u mom srcu. Naime, čovjeka je njegov Stvoritelj – Bog, usmjerio prema sebi, jer samo u Bogu ljudsko srce nalazi pravi mir.

4. Svi smo mi pozvani slijediti i činiti istinu u obliku i mjeri u kojoj je spoznajemo. Stoga molimo Gospodina da nas uvijek i svuda predvodi svojom nebeskom svjetlošću. Ta je svjetlost pokrenula pastire prema Betlehemu, tu su svjetlost raspoznali Mudraci i krenuli na put. Ta svjetlost svijetli i nama, od Božića do Božića, na putu našega života.

Dragi vjernici, prije nego se mi pokušamo okrenuti prema Bogu, dopustimo da nas potraži Bog, koji nas prvi traži. Bog nikome ne uskraćuje svoje svjetlo, ali je čovjek u opasnosti da ga ugasi, da se zatvori u tamu. Božje svjetlo je zahtjevno. Ono traži odmak i spremnost na polazak, spremnost za put. Mudraci nam pružaju primjer. Vjera, braćo i sestre, dodiruje srž našega života. Ona je naša zvijezda koja nam svijetli na putu prema Kristu, omogućujući nam da mu se poklonimo.

5. Mudraci su se na putu zaustavili u Jeruzalemu, raspitujući se o novorođenom kralju židovskom. Kad to doču kralj Herod uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. Herod je, sa svojim spletkama, znakovit lik zatvorenosti u odnosu na Božje svjetlo. On sa svojim  jeruzalemskim krugom ide suprotnim putem. 

Za razliku od Mudraca koji su zajedno pošli na put, da bi bili dionici otajstva dobrote, postoje drugi, oni koji samo naizgled žele ostvariti isto. I Herod se zauzima. On poziva svećeničke glavare i pismoznance da ih ispita i vidi mogućnosti stvaranja zajedništva u zlu. On i doziva Mudrace, da bi ih uključio u to zajedništvo. Štoviše, šalje ih u Betlehem, s izgovorom i ponuđenim lažnim dojmom da bi se i on rado poklonio. Herod se savjetuje, traži mišljenja stručnjaka koji su umjeli pročitati proroštvo i odgonetnuti mu značenje. Međutim oni ostaju hladni, politički obazrivi i oportunisti. A u dnu leži sebičnost, održavanje vlasti i zatvorenost prema životu.

I naše vrijeme odražava zbunjenost kojoj je uzrok upravo ovakva dvojakost pristupa, ali – usuđujem se reći – s puno više inačica i nijansi. Jedni iskreno traže, nadaju se, vape za Svjetlom, dok drugi, govoreći čak i sličnim rječnikom, imaju sasvim suprotne nakane. Braćo i sestre, svakoga dana zornije vidimo i snažnije osjećamo poteškoće koje su nastale zbog odbijanja Isusovog otajstva, pretočeno u sebičnost i zatvorenost za dar djece. Kao kršćani ne možemo ostati ravnodušni, već poraditi na iscjeljenju društva koje je više otvoreno smrti nego li životu.

6. Mudraci u Jeruzalemu gube trag zvijezdi. Moglo bi se reći da se ona ugasila zbog ravnodušja i duha protivljenja, zbog nesposobnosti da se zbog nje raduje. Onomu tko je na Božjem tragu, Božje se svjetlo pali i donosi radost života. To je poziv i upozorenje svakome od nas: slijedeći Božje svjetlo, imati hrabrost izložiti se zbog vjere i svjedočanstva vlastitog života, biti, ako je potrebno, spreman i riskirati, zbog vjernosti Kristu i njegovom Evanđelju. Vjernik je onaj koji navješćuje Gospodina, koji ga daje spoznati primjerom vlastitoga života.

7. Nakon susreta s Herodom Mudraci odoše i ponovno ugledaše zvijezdu koja iđaše pred njima i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše Dijete. Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. Uđoše u kuću, ugledaše dijete s Marijom, majkom njegovom,  padoše ničice i pokloniše mu se i prinesoše mu darove (usp. Mt 2, 9-11). Cilj putovanja su klanjanje i darovi. Pokloniti se Bogu govori da je naš život zajedništvo ljubavi s Bogom, pri čemu je potrebno staviti Boga na prvo mjesto.

Braćo i sestre, danas, na svetkovinu Bogojavljenja, otkrijmo iznova klanjanje kao potrebu vjere. Klanjanje Bogu znači da izlazimo iz najvećeg ropstva, onoga samima sebi. Klanjanje je staviti Boga u središte, staviti evanđeoske vrjednote ispred svoga vremena i svojih prava, kako ne bismo više bili usredotočeni na sami sebe. Današnje Evanđelje nas želi privesti k tome da se i mi na kraju božićnog vremena još jednom duboko poklonimo Isusu rođenom u Betlehemu, da mu trajno iskazujemo svoje štovanje, ali još i više: da ga darivamo, poklanjajući mu svoje biće, sa svime što jesmo i što imamo.

  8. Na Bogojavljenje Crkva zahvaljuje Bogu za dar vjere. Na tom su daru sudjelovali i sudjeluju mnogi ljudi i narodi. Sveta tri kralja, koji su po predaji ljudi s Istoka što su došli u Betlehem, stoje na čelu povorke mnoštva vjernika koje se neprestano povećava. U Mudracima s Istoka vjera ima svoj blistav izražaj: vjera shvaćena kao nutarnje otvaranje čovjeka, kao čovjekov odgovor Božjem svjetlu i očitovanju, kao čovjekov odgovor Bogojavljenju.

Zahvaljujući Bogu za dar vjere, zahvalimo Bogu za njegovo svjetlo i za dar otvorenosti našega duha Božjem svjetlu. U tom otvaranju čovjek dolazi do posvemašnjeg ostvarivanja samoga sebe i postiže smisao svoga života.

9. Braćo i sestre, danas zahvalimo Bogu za prvo vjernicu i učiteljicu naše vjere, presvetu Bogorodicu Mariju, za plejadu svjedoka vjere, za sve svete i blaženike Božje, a u ovoj crkvi, u ovoj župi koja živi slavlje svog jubileja, dva desetljeća postojanja, zahvalimo posebno za njezinog zaštitnika blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka istine i čiste savjesti.

Molimo da nas sveti i svetice Božje uvijek zagovaraju kod Trojednoga Boga. Preporučimo im naše obitelji, posebno djecu i mlade, sve starije i bolesnike, osobito one koji su pritisnuti žalošću i tjeskobom.
Neka nam naši zaštitnici kod Boga isprose dar vječnoga radovanja,
zbog spasenja u Kristu Isusu, Gospodinu našemu. Amen. 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr