Što se događa u misi? - Oče Naš (III)

8.2.2022.

Foto: Prvi dan Trodnevnice uoči Stepinčeva, 2022.


Budi volja tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji

Euharistijskom žrtvom na našem oltaru zapravo smo stvorili mjesto na zemlji gdje se vrši i ispunjava Božja volja, baš kao i na nebu. U svom najradikalnijem značenju „kako na nebu“ upravo znači da je Očeva volja u potpunosti „stvorena“ u osobi Sina i u osobi Duha, i to prije početka vremena. Ali postoji i nešto što Bog želi od početka stvaranja, kako nam Sveto pismo otkriva: „To je dobro i ugodno pred Spasiteljem našim Bogom, koji hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine“ (1 Tim 2, 3-4). U biti, sve ima mogućnost spasenja u žrtvi koja je prinesena. Ovdje se molimo da žrtva donese taj plod. Ili opet: „Obznanivši nam otajstvo svoje volje [...], uglaviti u Kristu sve“ (Ef 1, 9-10). Već smo koristili ovaj jezik da bismo razumjeli što se događa u preobrazbi kruha i vina, „ploda zemlje i rada ruku čovječjih“. Sve je sažeto u Kristovoj žrtvi koja se stavlja na oltar. Opet molimo da žrtva donese taj plod.

Primajući Gospodinovo tijelo i krv, naša vlastita tijela postaju mjesto na zemlji gdje se vrši volja Očeva, jer su naša tijela sjedinjena s jednim Kristovim tijelom u kojem su, kako smo upravo rekli, nebo i zemlja zauvijek sjedinjeni. Isus je rekao: „Ja uvijek činim što je njemu milo“ (Iv 8,29). Sada se molimo da se u tome sjedini s nama. Naše primanje u zajedništvo bit će ono što izražavamo tu želju. Ipak, kad kažemo: „Tako i na zemlji“ ne mislimo samo na sebe; mi se ovdje izražavamo tako da se ono što mislimo i predstavljamo oko ovog oltara proteže po cijeloj zemlji. Biti jedno tijelo u Kristu je još jedan način da se kaže da smo „spašeni i da dolazimo do spoznanja istine. To znači da je sve „uglavljeno u Kristu“. To je volja Očeva. Neka to bude učinjeno!
 
Do sada je u ovoj molitvi sva naša pažnja bila usmjerena na Oca; naša želja da ga slavimo: „Tvoje ime, tvoje kraljevstvo, tvoja volja.“ S ovakvim načinom molitve znamo da smo u Božjoj prisutnosti točno onako kako je božanski Sin u Njegovoj prisutnosti, sa svim svojim snagama usmjerenim prema Ocu.

Samo u Njemu možemo moliti na ovaj način. U prvim zazivima ove molitve sažeta je cijela Kristova žrtva. Ali sada se snaga i smjer mijenjaju. Drugi dio ove molitve otkriva Crkvu u napetosti između budućnosti u kojoj već jest i sadašnjeg vremena. Dakle, moleći se u prvom dijelu tako da možemo moliti već sad u budućnosti, molimo se za ono što mi, koji smo okusili ovu budućnost, trebamo iskusiti u sadašnjosti. U prvom dijelu molitve izgovarali smo „tvoje, tvoje, tvoja“, sada u drugom dijelu izgovaramo „mi, mi, mi“, i to ne na egocentričan način, nego jednostavno izražavajući svoje povjerenje. „Mi“ je jednako veliko kao i „naš“ na početku molitve. Govorimo u zajednici s nebesima i u ime svake osobe i stvorenja na zemlji. Zato:
 

Kruh naš svagdašnji daj nam danas

Općenito, ovim zahtjevom molimo našega nebeskog Oca za sve što nam je potrebno da bismo živjeli i ostali živi. Izražava našu ljubav i naše povjerenje, naše priznanje da će nam Otac, koji nam je dao život, dati i sve što nam treba za život. Moleći, spoznajemo da je sve primljeno od Boga, svaki trenutak našeg postojanja je od Njega; i ne uzimamo to zdravo za gotovo. S ljubavlju molimo da nas održi na životu. Molimo Ga ne tako neodređeno kao što bi bilo koje pleme moglo tražiti dobrobit svog božanstva. Naše molitva je dio savezničkog odnosa. On je naš Bog, a mi smo Njegov narod. Već smo pristali na Njegovu ponudu da se brine o nama. Zato molimo, uvjereni da ćemo primiti.

Ali u ovom zazivu, kada izgovaramo ovu molitvu unutar euharistijske liturgije, postoji i druga razina značenja. S kruhom i vinom postavljenim na oltar preobraženim u tijelo i krv Gospodnju, kako, a da ne pomislimo na njih kad izgovorimo riječi: „Kruh naš svagdašnji daj nam danas“? Prisjetimo se Gospodinova učenja da „čovjek ne živi samo o kruha, nego i o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“ (Pnz 8,3; Mt 4,4). Tako je Božja riječ primljena kao prava hrana, Kristovo tijelo i krv prihvaćeni su kao duhovna hrana: ovo je konačni „kruh“ koji tražimo od Oca.

Druga razina značenja je u izrazu „danas“. Svaki put kada liturgija koristi riječ danas, ona se odnosi ne samo na određeni ograničeni dan zemaljskog vremena, već se u osnovi odnosi i na dugi vječni dan koji ne poznaje zalazak sunca, dan i sat Kristova uskrsnuća. Tako na kraju molimo kako bismo mogli biti unutar toga dan, hranjeni tijelom i krvlju Sina. Ovo je naš pravi kruh, naš „nadmoćni“ kruh, kako bismo to doslovno preveli s grčkog. Ne tražimo samo za sebe, članove naše određene zajednice. „Mi“ i naši zahtjevi uključuju svakoga, sve.

Naš će nam Otac dati ovaj kruh. Zbog toga obred zahtijeva da primimo tijelo i krv Gospodnju iz ruku svećenika ili drugog službenika koji mu iz praktičnih razloga pomažu u dijeljenju pričesti. Poanta je u tome da to nećemo dobiti sami. Primajući nadmoćni kruh od Oca, prima se sam Krist, a u osobi svećenika sam Krist stoji pred svakim od nas dajući nam se. Opet, ovo je otkriće ljubavi. „Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca“ (Iv 3,16). Kao što je Isus rekao: „Otac moj daje vam kruh s neba, kruh istinski; jer kruh je Božji Onaj koji silazi s neba i daje život svijetu“ (Iv 6, 32-33). Kad su mu oni koji su ga slušali rekli: „Gospodine, daj nam uvijek toga kruha“ odgovorio je: „Ja sam kruh života“ (Iv 6,35). 

Prvi dio: Što se događa u misi? (I)
Drugi dio: Što se događa u misi? (II)
Treći dio: Što se događa u misi? (III) 
Četvrti dio: Što se događa u misi? (IV)
Peti dio: Što se događa u misi? (V)
Šesti dio: Što se događa u misi? - Uvodni obredi (I)
Sedmi dio: Što se događa u misi? - (Uvodni obredi II)
Osmi dio: Što se događa u misi? - Uvodni obredi (III)
Deveti dio: Što se događa u misi? - Uvodni obredi (IV)
Deseti dio: 
Što se događa u misi? - Zborna molitva
Jedanaesti dio: Što se događa u misi? - Služba riječi
Dvanaesti dio: Što se događa u misi? - Služba riječi (II)
Trinaesti dio: Što se događa na misi? - Čitanje Starog zavjeta 
Četrnaesti dio: Što se događa u misi? - Otpjevni psalam 
Petnaesti dio: Što se događa u misi? - Drugo čitanje 
Šesnaesti dio: Aleluja ili pjesma prije Evanđelja i Navještaj evanđelja
Sedamnaesti dio: Homilija  
Osamnaesti dio: Vjerovanje 
Devetnaesti dio: Molitva vjernika 
Dvadeseti dio: Što se događa u misi? - Priprema oltara i darova 
Dvadeset prvi dio: Što se događa u misi? - Prinos darova biskupu ili prezbiteru 
Dvadeset drugi dio: Što se događa u misi? - Molitve prikazanja 
Dvadeset treći dio: Što se događa u misi? - Euharistijska molitva (V)
Dvadeset četvrti dio: Što se događa u misi? - Svećenikov dijalog s narodom – dijalog predslovlja
Dvadeset peti dio: Što se događa u misi? - Svećenikov dijalog s Bogom - preslovlje
Dvadeset šesti dio: Što se događa u misi? - Svet, svet, svet 
Dvadeset sedmi dio: Što se događa u misi? - Ispovijedati Božju svetost i slavu 
Dvadeset osmi dio: Što se događa u misi? - Svećenik zaziva Duha Svetoga (prva epikleza) 
Dvadeset deveti dio: Što se događa u misi? - Izvještaj o ustanovljenju euharistije 
Trideseti dio: Što se događa u misi? - Tajna vjere 
Trideset prvi dio: Što se događa u misi? - Druga epikleza
Trideset drugi dio: Što se događa u misi? - Zagovori 
Trideset treći dio: Što se događa u misi? - Slaviti Boga (doksologija) i veliki „Amen“ 
Trideset četvrti dio: Što se događa u misi? - Obred pričesti  
Trideset peti dio: Što se događa u misi? - Oče Naš (I) 
Trideset šesti dio: Što se događa u misi? - Oče Naš (II)


Knjigu prevodi vlč. mr. Tomislav Hačko, a prijevod se objavljuje uz dozvolu autora i izdavača Gracewing Publishing.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr