Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine

23.3.2022.


 

Uvod

Završivši objavljivanje prijevoda knjige p. J. Driscolla, OSB „Što se događa u Misi?“, tijekom ove i iduće liturgijske godine upoznat ćemo se s marijanskim svetkovinama, blagdanima i spomendanima.

Jedni od poticaja zašto nastavljamo upravo s ovom temom su trenutna situacija u svijetu, ali i san svetog Ivana Bosca.

San svetoga Ivana Bosca


„Nalazio sam se na morskoj obali, točnije na morskom grebenu. Na prostranoj pučini preda mnom je bilo silno mnoštvo brodova spremnih za boj. Brodice su imale sprijeda oštri željezni kljun kojim su udarale na protivnike. Brodovi bijahu naoružani topovima, puškama i svim mogućim oružjem i zapaljivim materijalom pa čak i knjigama. Sve ove brodice navaljivahu na jednu, mnogo veću i sjajniju brodicu, hoteći je probosti i zapaliti, ili na bilo koji način uništiti.

Ovaj veliki, savršeno opremljeni brod, okruživale su manje brodice koje su raznosile zapovijedi i štitile glavni brod od napadača. Vjetar bijaše nepovoljan i činilo se kao da sve pomaže neprijatelju.

Usred nepregledne pučine stajahu dva visoka i jaka stupa. Na jednome od njih bijaše kip Bezgrešne Djevice s natpisom: „POMOĆNICA KRŠĆANA“; na drugom, višem i većem bijaše velika hostija i pod njom natpis: „SPASENJE VJERNIKA“.

Papa, zapovjednik velikog broda, videći bijes neprijatelja i pogibao u kojoj su se nalazili njegovi vjernici, pozva zapovjednike malih brodica na dogovor. Svi se odazvaše i sabraše oko Pape. Održaše sastanak. Ali, kako je sve više bjesnila oluja, bili su poslani upravljati svojim brodovima.

Kad se za čas oluja stišala, Papa ponovno sazove sve kormilare, a veliki je brod mirno plovio dalje. Papa se postavi na kormilo broda i nastojao ga je usmjeriti između ona dva stupa kako bi ga za njih privezao i usidrio. Neprijateljske lađe svim su silama nastojale napasti i potopiti glavni brod: pokušali su ubaciti na brod spise, knjige i zapaljive materijale, a napadali su topovima, puškama i kljunovima broda. Bitka se sve više razbuktavala. Neprijateljski brodovi uza svu svoju vještinu zaludu navaljivahu; nisu mogli naškoditi brodu koji je i dalje mirno i sigurno plovio.

Istina, s vremena na vrijeme neprijatelj bi brodu zadao široke i duboke rane na bokovima. Ali, od ona dva stupa puhne lagani vjetrić koji odmah zatvori otvore i napukline. Oglasiše se neprijateljski topovi i puške te uništiše i potopiše mnoge brodice. Neprijatelji pograbiše kratko oružje i stanu napadati rukama, šakama, psovkama i kletvama.

Najednom, Papa teško ranjen, pade. Odmah mu priskočiše u pomoć. Dignu ga. Ranjen po drugi put, pade i umrije. Neprijatelji pobjedonosno uskliknuše od radosti. Neopisivo veselje nasta na njihovim brodicama. Poslije smrti prvoga, izabra se na njegovo mjesto drugi Papa.

Zapovjednici ostalih brodica izabraše ga tako brzo da su se obje vijesti, smrt jednoga i izbor drugoga zajedno proširile. Protivnici stanu gubiti hrabrost i odvažnost. Novi Papa, raspršivši i svladavši sve zapreke, dovede brod među ona dva stupa i sveže ga jednim lancem za stup na kojem bijaše Hostija, drugim pak za stup na kojem bijaše Bezgrešna Djevica Marija.

Tada nasta veliki preokret. Svi brodovi koji su se do tada borili protiv onoga kojim upravljaše Papa, pobjegoše i raspršiše se boreći se i uništavajući međusobno. Brodice koje se potapljahu, nastojahu i drugu povući sa sobom. One pak koje su se hrabro borile za Papu, dođoše također do stupova te se pridruže glavnom brodu.

Mnoge brodove prestrašila je snažna borba te su se udaljili i iz prikrajka promatrali sve dok nije neprijatelj bio raspršen. Tada doploviše polagano do ona dva stupa te se i oni mirno i sigurno usidriše pokraj glavnog broda.

Na moru nasta tišina... (M.B. VII. str. 169. god. 1862.)

Na ovom mjestu Don Bosco zapita Don Ruu: "Što ti misliš o ovom snu?" Don Rua odgovara: "Čini mi se kako je Papin brod Crkva, brodice i brodići su ljudi, a more je svijet. Oni koji brane veliki brod, to su dobri, povezani s Crkvom iskrenom ljubavlju. Drugi su njezini neprijatelji koji je napadaju svakovrsnim oružjem. Ona dva stupa spasenja su pobožnost Presvetoj Djevici Mariji i Presvetoj Euharistiji."

"Dobro si kazao", pripomenu don Bosco. "Samo trebamo ispraviti jedan izraz: Neprijateljski brodovi predstavljaju progone. Spremaju se preteške muke i nevolje za Crkvu. Ono što se do sada zbilo, skoro je ništa s obzirom na ono što će se dogoditi. Ostaju samo dva sredstva spasenja u tolikoj pomutnji i neredu: Pobožnost Presvetoj Djevici Mariji i česta sveta Pričest." (M.B. VII. str. 169)“ (iz: Snoviđenja svetog Ivana Bosca. Rajske kateheze. Izvrsna škola svetosti, Rijeka, 2007., 71-73).
 

Drugi vatikanski sabor


U ovom kontekstu govora o važnosti Blažene Djevice Marije ne samo u liturgijskoj godini nego i u Crkvi, treba spomenuti i Drugi vatikanski sabor. Naime, Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium uči kako „u svetkovanju godišnjeg ciklusa Kristovih otajstava sveta Crkva s posebnom ljubavlju časti Blaženu Mariju Bogorodicu koja je nerazrješivom svezom povezana sa spasenjskim djelom svoga Sina; u njoj se divi i uzvisuje najizvrsniji plod otkupljenja te kao u najčišćoj slici s radošću se u njoj promatra ono što ona sva želi biti i čemu se nada“ (br. 103). 
 
Tako imajući pred sobom i nauk Crkve, ali i primjere iz života tolikih svetaca koji su gajili posebnu pobožnost i ljubav prema Blaženoj Djevici, nadamo se da će i ovi tekstovi pomoći i u liturgijskom pastoralu i u što boljem poznavanju osobe Blažene Djevice Marije, s kojom želimo hodati tijekom ove liturgijske godine.
 
Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.
 
Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.
 
vlč. Tomislav Hačko

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr