Krunica Blažene Djevice Marije tijekom liturgijske godine

7.3.2022.

Foto: TUZG

Crkva uči da je krunica ili Djevičin psaltir jedna od najizvrsnijih molitava Majci Gospodinovoj, a Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji naglašava (br. 199) da u nekim prigodama moljenje krunice može poprimiti slavljenički ton:

posredstvom navještaja biblijskih odlomaka u povezanosti sa svakim otajstvom, pjevanjem pojedinih dijelova, mudrom rasporedbom raznih uloga, obogaćivanjem trenutaka početka i završetka molitve.
 

Molitva otajstava krunice tijekom liturgijske godine
 

Isti Direktorij (br. 200), govoreći o običaju da se određenim danima u tjednu pridružuju određena otajstva (ponedjeljkom radosna otajstva; utorkom i petkom žalosna; srijedom, subotom i nedjeljom slavna; četvrtkom otajstva svjetla) piše kako

ta podjela, ako se strogo poštuje, može ponekad stvoriti prostor suprotstavljenosti između sadržaja otajstva i liturgijskog sadržaja dana. Dostatno je sjetiti se moljenja žalosnih otajstava na Božić koji bi pao u petak. U tim slučajevima može se smatrati da liturgijsko obilježje određenog dana prevlada nad mjestom dana u tjednu; isto tako da ne bude strano naravi krunice, u posebnim danima liturgijske godine, izvršiti pripadne zamjene otajstava, koje omogućuju dodatno usklađivanje pobožne vježbe s liturgijskim slavljem.


Time Crkva zapravo preporuča da se razmatraju:
  • tijekom korizmenog vremena i Vazmenog trodnevlja žalosna otajstva (od Pepelnice do uskrsnog bdijenja na Veliku subotu)
  • tijekom božićnog vremena (od Badnjaka do blagdana Krštenja Gospodinova) radosna otajstva i otajstva svjetla
  • tijekom uskrsnog vremena (od uskrsnog bdijenja na Veliku subotu do svetkovine Duhova) slavna otajstva i otajstva svjetla
U danima vremena „kroz godinu“ može se slijediti raspored razmatranja otajstava po danima kako je prethodno bilo opisano.
 

Klauzula (umetak) u posebnim prigodama

Kako bi ova pobožnost krunice još više pogodovala razmatranju,

više puta su pastiri i stručnjaci predlagali da se oživi korištenje tzv. klauzule, umetka, prema drevnome ustrojstvu krunice, koji uostalom nije nikada posvema nestao. Klauzula, koja se dobro usklađuje s opetujućom i razmatrajućom naravi krunice, sastoji se od odnosne rečenice koja slijedi ime Isus i priziva najavljeno otajstvo. Ispravna klauzula, određena za svaku desetku, kratka u izričaju te usklađena sa Svetim pismom i liturgijom, može biti prava pomoć za meditativno moljenje svete krunice.

Imajući ispred sebe činjenicu da klauzula bude kratka u izričaju te usklađena sa Svetim pismom i liturgijom, u nekim posebnim prigodama može se dodati i posebna klauzula, na primjer:
 
  • dok se moli krunica s nakanom za mir: …Isus, koji nam daruje mir
  • dok se moli krunica za duše u čistilištu: …Isus, koji neka se smiluje dušama u Čistilištu
 
Također, hvalevrijedan je običaj i da se prije sprovodnih obreda izmoli u dvorani za ispraćaj krunica za pokojnika. U toj prigodi, iza Isusova imena može se dodati zaziv: …Isus, koji neka mu/joj daruje pokoj vječni.
 
Kako moliti krunicu?
Način na koji moliti krunicu opisan je na ovoj poveznici.
 
vlč. Tomislav Hačko

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr