Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Rođenje Blažene Djevice Marije

8.9.2022.


8. rujna

Rođenje Blažene Djevice Marije

blagdan
 


Povijesni razvoj

Kao i drugi stariji marijanski blagdani, i ovaj svoje korijene nalazi u slavljima Crkve u Jeruzalemu gdje i Jakovljevo protoevanđelje smješta Djevičino rođenje, a narodna predaja njezino rodno mjesto smješta u blizinu Betsaide. Naime, tu je u petom stoljeću podignuta i crkva posvećena 8. rujna, na dan kada se i slavi današnji blagdan. Čini se i da je datum 8. rujna povezan s kalendarom, Menologium Basilianum, koji je prve dane rujna označavao kao početak crkvene godine. U tom kontekstu, Marijino rođenje protumačeno je kao novi početak, poput jutarnje zvijezde koja najavljuje Sunce pravde. Prvi dokument koji sa sigurnošću potvrđuje slavlje ovog blagdana je himan Romana Melodista (+ 556.) koji pjeva o rođenju Djevice.

Prva svjedočanstva slavlja blagdana na Zapadu nalazimo u kalendaru iz petog stoljeća. U tom istom razdoblju blagdan se već slavio u Rimu jer ga je papa Sergio I. (687.-701.) obogatio procesijom poput one na Svijećnicu, Navještenja i Uznesenja. Ovaj je blagdan također uvršten i među one koji se nalaze u Gracijanovom dekretu (dvanaesto stoljeće) i tako je i ostalo sve do reforme kalendara pape Pia X. 1911. godine. Zanimljivo je i napomenuti kako je upravo datum ovog blagdana u devetnaestom stoljeću utjecao i na datum slavlja svetkovine Marijina bezgrešnog začeća, koji se prvotno slavio 9. prosinca, a zatim 8. prosinca, odnosno točno devet mjeseci nakon rođenja, kao što se i Isusovo rođenje slavi točno devet mjeseci nakon Navještenja.
 


Likovni prikaz spomendana

Kao i samo slavlje blagdana Rođenja Marijina, tako i njegov ikonografski prikaz svoje korijene ima u Jakovljevu protoevanđelju. Liturgijsko slavlje zacijelo je već postojalo u Bizantu početkom petog stoljeća, a u Rimu krajem istog stoljeća. Vjerojatno da je i detaljan ikonografski prikaz Marijina rođenja također postojao već u 5. stoljeću, o čemu svjedoči i jedan stup na ciboriju u crkvi svetoga Marka u Veneciji, carigradskog podrijetla. Sliku Rođenja nalazimo i u Kapadociji (deseto stoljeće), u minijaturama Menologia Bazilija I. (deseto stoljeće), te u Dafnama (jedanaesto stoljeće).

U bizantskim priručnicima događaj je opisan na sljedeći način: „Kuća. Sveta Ana, starija žena, leži na krevetu i naslonjena je na jastuk. Iza nje podržavaju je dvije djevojke, dok treća maše lepezom. Jedna žena donosi hranu, a druga pere novorođenu Djevicu, a druge ljuljaju dijete u kolijevci“. Isti motivi nalaze se i na Zapadu; realističko slikarstvo petnaestoga stoljeća obogaćuje prizor prema suvremenim običajima. U šesnaestom stoljeću pojavljuju se anđeli iznad Djevice, uzdižući tako sam događaj od narativne slike do događaja koji pripada Božjem planu.
 
 

Liturgijsko slavlje

Pozdrav
Gospodin Isus,
Sunce pravde rođeno od Marije Djevice,
Svjetlo našega spasenja,
neka bude sa svima vama.
 
Uvod
Danas slavimo blagdan Marijina rođenja. Ovaj blagdan, čije početke slavlja nalazimo na Istoku, a sam datum slavlja vjerojatno je vezan uz dan posvete crkve svete Ane u Jeruzalemu. Slaveći ovaj blagdan slavimo otajstvo Boga koji je djelovao u povijesti spasenja i tako je pripravio na dolazak Krista, kao vrhunaca njegove objave. [Liturgijski tekst, koji se danas i pjeva u bizantskoj liturgiji, evocira ovo Božje djelovanje tijekom povijesti: „Radujte se, narodi, jer evo pupoljka svjetlosti, knjige Riječi života, onoga koji je je izašao iz utrobe; rođena su vrata koja gledaju na Istok i čekaju ulazak velikog svećenika.“] Na početku ove euharistije prisjetimo se svojih grijeha i povjerimo svoj život Onome koji i u tami osvjetljava zlo.
 
Pokajnički čin
Gospodine, iščekivani tijekom vremena,
smiluj se.
 
Kriste, korijenu kuće Davidove,
smiluj se.
 
Gospodine, početniče i dovršitelju svih stvari,
smiluj se.
 
Molitva vjernika
Braćo i sestre, vrijeme u Božjim rukama postaje povijest u kojoj se događa spasenje. Zajedno s Marijom, po kojoj nam dolazi Krist, uzdignimo svoje molitve Onome koji jest i koji će doći.
 
R. Spasi, Bože, narod svoj i blagoslovi baštinu svoju.
 
- Oče, rođenjem od Djevice pripremio si hram i kuću za svoga Sina koji se tako utjelovio u našoj povijesti: učini Crkvu duhovnim hramom u kojem će Riječ ponovno postati tijelom za život svijeta, molimo te.
 
- Oče, rođenjem Djevice za svoga Sina pripravio si svetu zemlju: pripremi srce svakog čovjeka i svaku kulturu na zemlji da budu plodno polje na kojem će nicati evanđelje tvoga Krista, molimo te.
 
- Oče, rođenjem Djevice tijekom povijesti odjekuje vječna radost: pogledaj siromahe, malene i one koji plaču. Budući da je tvoj Sin rođenjem od Djevice Marije uzeo naše tijelo i tako postao nama sličan, umiri ih, spasi i utješi, molimo te.

- I danas, Oče, rođenjem Djevice, navještajem proroka i izvorom pravednosti, daj da rastemo u vjeri, pripremi nas za primanje euharistijskih darova kako bi mi, djeca zemlje, tako bili obnovljeni i preobraženi za vječni život, molimo te.
 
Oče, od koljena do koljena, proteže se tvoje milosrđe na one koji te se boje: čuj glas Crkve, glas One koju si od vijeka predodredio da bude prijestolje tvoje vječne mudrosti, da bude Majka tvoga Sina, koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.
 
Molitva Gospodnja
Po Očevom planu u povijesti, zovemo se njegovom djecom i želi da budemo dionici njegove slave. Povijest je zlatni lanac vrijedan divljenja, lanac koji tone u vječnoj Očevoj ljubavi koja ljubi čovjeka i prije nego li je oblikovan. Uzdignutih ruku prema Onome koji povijest plete u spasenje, usuđujemo se moliti: Oče naš…
 
Svečani blagoslov
Rimski misal, O Blaženoj Djevici Mariji


Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.

Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.

vlč. mr. Tomislav Hačko

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr