Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine

13.4.2022.

Marija u Vazmenom vremenu[1]

 
Foto: Gipsani model za dvanaestu postaju križnog puta u Mariji Bistrici, Ante Orlić, 1977. 

U slavljima Vazmenog trodnevlja ne nalazi se puno trenutaka koji bi bili marijanski usmjereni, a ponegdje se primjećuje i odvojenost pučke pobožnosti i liturgijskog slavlja. Također, važno je istaknuti kako je slavlje Vazmenog trodnevlja, sa svoja tri ključna trenutka Kristova vazmenog otajstva u vazmenom slavlju Crkve, vrhunac čitave liturgijske godine. To je pak slavlje u svojoj biti otajstveno, a ne nešto što bi bilo okarakterizirano samo kao pobožno. Stoga se preporuča, temeljem navedenih liturgijskih smjernica, da marijansko obilježje tih dana bude jezgrovito i bitno. Time ono neće biti  samo općenito usmjereno već se može koristiti u marijanskim svetištima ili u drugim crkvama ili župnim zajednicama u kojima se na poseban način njeguje pobožnost prema Blaženoj Djevici.
 

Veliki četvrtak

Misa večere gospodnje

Nakon pričesti

1. Prije popričesne molitva, može se otpjevati Veliča u duhu enciklike Redemptoris Mater [Otkupiteljeva Majka], br. 35-37, a u pjevanje se može uvesti ovim ili sličnim riječima:
 
S Marijom zahvaljujemo Božjem milosrđu koji kruhom nebeskim hrani siromaha koji vapi. Riječi Majke podsjećaju nas da svjedočimo milosrđu Svesilnog ako je naš život usmjeren prema drugima, prema Kruhu koji hrani i Vinu koje daje radost. 
 

Veliki petak

Muke Gospodnje

Spomen na bol Blažene Djevice Marije kod križa

2. Na Veliki petak Crkva je usmjerena na otajstvo Krista, svoga Gospodina i Zaručnika, koji je prinio svoj život na križu kao žrtvu za spas čovječanstva. Po starodrevnoj predaji, u liturgiji današnjega dana naviješta se muka po Ivanu, u kojoj čitamo kako su Majka i učenik kojeg je Isus ljubio stajali ispod Isusova križa (usp. Iv 19,26).

3. Crkva, tijekom stoljeća, vođena Duhom Svetim i iskustvom vjere prvih učenika, u svom učiteljstvu, spoznavala je i spasonosnu vrijednost prisutnosti Majke i učenika kojega je Isus ljubio podno križa, u onom trenutku kada je Krist, pravi vazmeni Jaganjac, prolijevanjem svoje krvi, uspostavio novi i vječni savez između Boga i čovjeka.

4. Stoga, gdje se iz pastoralnih razloga to čini prikladnim, nakon liturgije Velikoga petka, može se prisjetiti i na prisutnost Blažene Djevice i učenika uz križ. Tako se onda može još jasnije vidjeti kako je Isusova Majka „nerazrješivom svezom povezana sa spasenjskim djelom svoga Sina“ (SC 103).
 
 

Slika Blažene Djevice Marije

5. Gdje je to moguće, na prikladnom mjestu može se izložiti slika Blažene Djevice Marije uz koju se može postaviti jedna svijeća ili svjetiljka koja se upali u za to određenom trenutku.
 

Nagovor

6. Slavitelj se zajednici može obratiti ovim ili sličnim riječima:
Braćo i sestre, tijekom obreda poklonili smo se križu na kojem je Gospodin Isus Krist svojom smrću otkupio čovječanstvo.
Uz križ, novo stablo života, u Mariji promatramo novu Evu koja svojom vjerom i poslušnošću popravlja ono što je uzrokovano nevjerom i neposlušnošću stare Eve.
Na Kalvariji, prema proročanstvu starca Šimuna, mač boli probija srce Majke; i tamo, gdje se kuša Kristova ljubav, bliži se „čas“ smrti i života, ali i „čas“ koji je Isus navijestio na svadbi u Kani. Umirući na križu, Isus sve ljude, kao njezinu djecu, povjerava svojoj Majci; i povjerava Majku učeniku koji ju prihvaća, među tolikim vrijednostima vjere, kao dragocjenu Učiteljevu baštinu.
 

Poziv na osobnu molitvu 

7. Zatim đakon ili pak sam slavitelj, ovim ili sličnim riječima poziva vjernike na osobnu molitvu:
 
Braćo i sestre, ostanimo u tišini i molimo.
 
8. Nakon trenutaka osobne molitve, slavitelj prilazi slici Blažene Djevice i pali svijeću ili svjetiljku, simbol vjere Blažene Djevice. Dok se pali svijeća može se pjevati Stala plačuć tužna Mati ili druga pjesma prikladna za ovo slavlje.
 

 Završna molitva

Pomolimo se.
Bože, ti si htio
da uz tvoga Sina, na križ podignuta, stoji Majka supatnica.
Daj Crkvi svojoj da zajedno s njome bude dionica Kristovih muka
te zavrijedi udio u njegovu uskrsnuću.
Po Gospodinu.
[usp. Žalosna Gospa, Zborna molitva, 551]
Nakon završne molitve svi se raziđu u šutnji.


Velika subota

Vazmeno bdijenje

9. U brojnim svetištima i crkvama drvena je tradicija da se uputi molitva Blaženoj Djevici Mariji [Anđeosko pozdravljenje, op. prev.] u večernjima satima. Ova večernja molitva s pravom je izostavljena tijekom vazmenog trodnevlja. Kako se na Veliki petak, u obredima Muke Gospodnje, prisjećamo boli Blažene Djevice Marije, tako i na sam dan Uskrsa zajedno s njom slavimo Gospodinovo uskrsnuće. Stoga je i prikladno da nakon Vazmenog bdijenja svečano pozdravimo i Blaženu Djevicu.
 

Molitva Blaženoj Djevici nakon završnog misnog blagoslova

10. Kako bi što jače do izražaja došao ovaj svečani pozdrav, molitva se može izreći ispred slike ili pak oltara posvećenom Blaženoj Djevici Mariji. Ipak, neka se u prezbiteriju ili ispred oltara ne izlaže na štovanje nikakva slika njoj posvećena.
 

Nagovor

11. Nakon završnog misnog blagoslova, slavitelj se kratko obrati narodu ovim ili sličnim riječima:
 
Predraga braćo, u ovoj noći, najsvetijoj od svih, u kojoj smo proslavili Gospodinovo uskrsnuće, možemo se i zajedno s Majkom radovati uskrsnuću njezina Sina: upravo je to bio događaj koji je ispunio sva očekivanja i koji je svim ljudima darovao spasenje. I kao što smo zajedno s Blaženom Djevicom bili sjedinjeni u boli, sada se zajedno s njom ujedinimo u uskrsnoj radosti.
 
12. Ako su slika ili kip u blizini prezbiterija, slavitelj može odmah pokaditi sliku ili kip Blažene Djevice, a za to vrijeme počinje pjesan. Ako je pak lik Blažene Djevice na nekom drugom mjestu u crkvi, slavitelj u procesiji, zajedno s poslužnicima odlazi do Marijina oltara, a za to vrijeme može se pjevati Ps 112 Hvalite, sluge Gospodnje s antifonom Raduj se, Djevice Marijo, Krist je uskrsnuo, aleluja! ili neka druga prikladna pjesma.
 
13. Došavši pred sliku Blažene Djevice, slavitelj ju, prema prilikama, okadi. Zatim započne pjesan Kraljice neba, raduj se ili drugu marijansku pjesan koja svojim sadržajem izriče vazmenu radost. 
 
14. Zatim slijedi završna molitva:
 
Pomolimo se.
Bože, koji si se dostojao razveseliti svijet
uskrsnućem svoga Sina,
Gospodina našega Isusa Krista,
daj, molimo te,
da po njegovoj majci djevici Mariji
postignemo radosti vječnoga života.
Po istom Kristu Gospodinu našemu.


Otpust 

15. Na samom kraju, đakon ili sam slavitelj, otpusti narod ovim riječima:
Idite i svima nosite radost uskrslog Gospodina, aleluja, aleluja.
Bogu hvala, aleluja, aleluja.


Spomen Blažene Djevice Marije  tijekom uskrsnog vremena

 
„U 'velikoj nedjelji', tj. u pedeset dana u kojima Crkva s radošću i klicanjem slavi vazmeno otajstvo, rimska liturgija spominje Majku Kristovu ili ispunjenu radošću zbog Sinova uskrsnuća ili s apostolima ustrajnu u molitvi ili kako s njima vjerno očekuje dar Duha Svetoga (usp. Dj 1,14). A Crkva, u majčinskoj službi, slavi sakramente pristupa kršćanstvu – to jest vazemene sakramente – i u tom spoznaje Blaženu Djevicu kao uzor svoga majčinstva; ali ona i shvaća da joj je Kristova majka uzor i pomoćnica u službi naviještanja Evanđelja, što joj je povjerio od mrtvih uskrsli Krist (usp. Mt 28,19-20) [Zbirka misa o Blaženoj Djevici Mariji, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988., 52]“.
„Što se tiče službe riječi, u došašću, božićnom vremenu, korizmi i vazmenom vremenu, da se ne bi 'susljedno čitanje' Svetoga pisma prekidalo ili češće zanemarila čitanja koja izražavaju poseban značaj liturgijskog vremena, neka se upotrebljavaju čitanja što se za svaki dan određuju u lekcionaru tih vremena, izuzev ovlasti koja je dana u br. 31 c)“ [Zbirka misa o Blaženoj Djevici Mariji, XVII].

Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.
 
Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.
 
vlč. Tomislav Hačko

[1] Prilagođeno po: Talijanska biskupska konferencija, In preghiera con Maria, Madre di Gesù. Sussidio per la celebrazione dell`anno mariano 1987-1988, Vatikan, 1987., 76-80. 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr