Aktualnosti

Uoči blagdana bl. Alojzija Stepinca kojeg slavimo 10. veljače, donosimo reportaže iz župa posvećenih našem Blaženiku. U Zagrebačkoj nadbiskupiji one se nalaze u Bestovju-Novakima-Rakitju, Velikoj Gorici, na Trnjanskoj Savici u Zagrebu i u Dugoj Resi.

Župa bl. Alojzija Stepinca, Velika Gorica

Naselje Pleso, najstariji dio Župe bl. Alojzija Stepinca, spominje se prvi put 1337. godine, ali ne zna se sa sigurnošću je li tada bilo selo ili samo geografski lokalitet. Od konca 15. stoljeća sigurno je naseljeno jer se tada nabrajaju neke nastanjene obitelji. Godine 1758. gradi se drvena kapela sa zvonom i zvonikom te s tri oltara, a najveći u čast Ranjenom Isusu. Godine 1799. bila je duga 22 metra, a široka 10 metara, dok je u obnovi 1896. godine dobila svoj današnji izgled. Pripada tipičnim sakralnim objektima turopoljskoga kraja i stila drvenih kapelica. Obnovljena je još jednom, točnije godine 1982., a od 15. ožujka 1983. u njoj se svake nedjelje služi sveta misa.



Te 1983. godine zapravo je i osnovana ova Župa pod nazivom ''Ranjeni Isus''. Njom se tada upravljalo iz matične župe, Župe Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici, a župnik je bio mons. Josip Frkin. On je ujedno i najzaslužniji za popravak župne crkve Ranjenog Isusa na Plesu. Kapelica je prije toga bila zapuštena i uništena te nije služila ni liturgijskoj ni bilo kojoj drugoj svrsi.

Prvi upravitelj Župe Ranjenog Isusa bio je Vladimir Cvetnić (samo 1983. godine) koji je stanovao u Župi Navještenja BDM, a nakon njegovog premještaja župom je upravljao Juraj Jerneić (od 1984. do 1985. godine). Koncem 1985. godine mons. Frkin kupuje kućicu u nizu u naselju Podbrežnica, gdje od tada prebiva župnik Župe Ranjenog Isusa. Od 3. rujna 1986. godine to je postao vlč. Stjepan Biber, koji je vršio tu službu do 5. kolovoza 1994. godine kada je župničku ulogu preuzeo vlč. Josip Ružman.



Uz njegov trud i nastojanje započela je gradnja nove župne crkve, pastoralnog centra i župne kuće, točnije 14. rujna 1995. godine, u mjestu Cibljanica. Kamen temeljac blagoslovio je tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.



Budući da je u međuvremenu beatificiran kardinal Alojzije Stepinac, rodila se želja da se crkva i župa posvete njemu u čast. To je i učinjeno te je posvetom crkve 10. listopada 2003. godine kardinal Josip Bozanić dopustio da se i župa i crkva zovu imenom blaženoga Alojzija Stepinca. U crkvu su pohranjene relikvije njegovih kostiju, a svake se godine slavi devetnica i titular u čast Blaženiku na dan 3. listopada, na obljetnicu njegove beatifikacije u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. U devetnici sudjeluju svećenici iz raznih župa, a rado se ugoste i različiti zborovi. Sama proslava potakne župljane na angažman u Župi, čime pokazuju zajedništvo i povezanost.



Od 21. kolovoza 2019. godine župni je upravitelj postao vlč. Luka Brešić.

Župa se danas sastoji od pet naselja: Pleso, Kokotovo naselje (Trokut), Visoki brijeg, Podbrežnica i Cibljanica. Osim župne crkve i kapelice Ranjenog Isusa, na teritoriju se nalazi i Gradsko groblje na kojemu se smještena kapelica sv. Filomene. Prije je na groblju bila kapelica sv. Laurencija, ali je od 1892. godine to novosagrađena kapelica sv. Filomene koju je blagoslovio župnik iz Odre Juraj pl. Barlaš. Na području župe još se nalazi i pil na Plesu i jedno raspelo na Podbrežnici.



Župna zajednica na kraju svake mise moli molitvu za Stepinčev zagovor te su sve aktivnosti u Župi prožete njegovim duhom i primjerom. Od aktivnosti u Župi animatorica Matea Krlić izdvojila je klanjanja za mlade svaki prvi četvrtak u mjesecu, instrukcije za osnovnoškolce i srednjoškolce, volonterski klub koji pomaže potrebitima, vjeronauk za srednjoškolce i biblijsku skupinu za studente te molitvene zajednice.


"Organiziramo i razna druženja za mlade, ne samo one iz naše Župe nego i iz susjednih župa Navještenja BDM i Župe svetih Petra i Pavla. Prošle godine nakon Stepinčeva organizirali smo "Priču o Stepincu", u kojoj su animatori glumili likove iz Stepinčeve prošlosti. Mladi su po grupama tražili odgovore na pitanja i tako upoznali život bl. Alojzija Stepinca", kazala je Matea Krlić.