Aktualnosti

U sklopu projekta Hrvatska glagoljaška baština kojeg organiziraju Nadbiskupijski pastoralni institut i Društvo prijatelja glagoljice, održano je predavanje Ženski molitvenici zrinsko-frankopanskoga kruga u svjetlu bratovštinske baštine. Predavačica je bila Anka Ivanjek, kroatistica i knjižničarka, vrsna poznavateljica hrvatske knjižne baštine.

Izlagačica je izdvojila i predstavila četiri molitvenika iz 16. i 17. stoljeća, nastala marom sjajnih žena iz plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. Ti su molitvenici, ukazuju jezične odlike, izrasli na tradiciji glagoljaške pismenosti i kulture, njegovane i promicane upravo u zrinsko-frankopanskom krugu.

Četiri ženska molitvenika o kojima je bilo riječi jesu:
Raj duše kojega je objavila 1560. Katarina Zrinski (rođena oko 1525. u Ozlju, kći Ferdinanda Frankopana i žena hrvatskoga bana Nikole Zrinskog Sigetskog).

Putni tovaruš kojega je 1661. objavila Ana Katarina Zrinski (rođena 1625. u Bosiljevu, kći Vuka II. Krištofa Frankopana Tržačkog, sestra Frana Krste Frankopana i žena bana Petra Zrinskog). Ta je žena velika značenja u hrvatskoj kulturnoj, književnoj i političkoj prošlosti uz materinske jezika hrvatski i njemački, znala i latinski, mađarski i talijanski čime je razvila bogatu diplomatsku aktivnost.

Dvoj dušni kinč je za tisak priredio Boltižar Milovec. Tiskan je 1661. godine u Beču, a priređivač je djelo posvetio Ani Katarini, hižnom tovarušu bana Petra Zrinskoga. U posvetnom pismu podsjeća na „molitvene knjižice“ (tj. Raj duše) koje je dala tiskati Katarina Frankopan i piše opširnu povijest roda Frankopana porijeklom iz rimskoga plemićkog roda Anicija.

Pobožne molitve, objavljene 1678., moguće je zaključiti marom Judite Petronile Zrinske, kćeri Katarine Zrinske, redovnice klarise. Molitvenik je objavila Bratovština svete Barbare, župa Brdovec. Taj molitvenik oslikava bratovštinsku duhovnu i kulturnu tradiciju.

Navedene molitvene knjižice predavačica je predstavila kao važan dio hrvatske kulturne, vjerske, književne i jezične tradicije. Interpretativno čitani dijelovi teksta uveli su publiku u drevno duhovno i jezično ozračje.