Aktualnosti

Pokorničkim bogoslužjem koje je u ponedjeljak 17. ožujka u crkvi Srca Isusova Međubiskupijskog dječačkog sjemeništa na Šalati predvodio mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca i za proglašenje blaženim kardinala Franje Kuharića u Zagrebu, započeo je Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije.

Nakon službe riječi, mons. Batelja održao je prigodni nagovor u kojem se osvrnuo na život bl. Alojzija Stepinca, vjernog Kristova učenika i uzora svećenicima. „Odnos prema svećeništvu proizlazi iz zagledanosti u otajstvo Kristove osobe. Stoga i naš skori svetac, blaženi Stepinac, ulazi u svećeništvo poklikom utisnutim na mladomisničkoj spomen-sličici: 'A ja, Bože sačuvaj, da se ičim drugim hvalim osim križem Gospodina našega Isusa Krista, po kojem je svijet meni razapet, i ja svijetu.'“, rekao je mons. Batelja na početku svojeg nagovora.



Osvrnuo se na Stepinčev pastoralni rad u kojemu je učinio izvanredne iskorake. „Razgranatost njegova rada na području laikata urodila je plodom 66.000 organiziranih katolika koji su godišnje obavljali duhovne vježbe“, napomenuo je mons. Batelja. Stepinčev uzdah: „Daj nam Bože kršćanskih majki i Hrvatska će biti spašena.“, smatra Batelja, sve se rjeđe čuje na ustima propovjednika. Svoj je nagovor zaključio molitvom da pogled na milosrdnog i dobrostivog Isusa i u našim života porodi iskustvo koje je ražarivalo blaženog Alojzija: „Rad za Boga naša je najveća čast, rad za Boga naša je prva dužnost!“  

Susret svećenika nastavljen je u velikoj dvorani Nadbiskupske klasične gimnazije. Na početku sve je okupljene, na čelu s pomoćnim biskupima mons. dr. Ivanom Šaškom, i mons. Mijom Gorskim, pozdravio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U svom je obraćanju pozvao okupljene svećenike na tihu i ustrajnu molitvu tijekom kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca. Osvrnuo se na susret pape Franje sa svećenicima Rimske biskupije održan na početku korizme, u kojemu je govorio o milosrđu i svećenicima koji to milosrđe trebaju naviještati i svjedočiti. „Papa je osobito naglasio blizinu svećenika sa svojim vjernicima. Nastojimo ga u tome slijediti. Pastir je onaj koji je bliz, koji traži izgubljeno, koji pozna svoje, koji moli za svoje, koji plače zbog njih. Tu blizinu uvijek trebamo očitovati“, istaknuo je Kardinal. Uvodeći u temu Svećeničkog dana – vjeronauk u školi, Kardinal je naglasio kako se o radi o izrazito važnoj temi, te da je hrvatski sustav uspio naći jednu zlatnu sredinu u usporedbi sa sustavima drugih europskih zemalja.



Predavanje na temu: „Vjeronauk u školi – analiza, dileme i perspektive“ održala je prof. dr. s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije. U svojem je izlaganju istaknula da je vjeronauk tijekom proteklih godina oblikovao svoj profil te pronašao i učvrstio svoje mjesto u školskom sustavu. „Potvrđuje se kao važan i nužan školski predmet koji ima nezamjenjivo mjesto u suvremenoj školi“, smatra prof. Mandarić.
Kako kaže, preko vjeronauka u školi Crkva u Hrvatskoj ostvaruje svoje važno društveno poslanje, osobito na području odgoja. On je u službi promicanja kršćanske antropologije, mjesto je dijaloga vjere i razuma, odgojno je i kulturno bogatstvo, ali i protuteža odgojnom relativizmu.



Kako se često može čuti primjedba da se vjeroučitelji ne uključuju u život župne zajednice, prof. Mandarić je iznijela određene statističke podatke koji opovrgavaju spomenutu tezu. Naime, 45, 8 % vjeroučitelja uključena je u rad župe kojoj pripadaju, a 35, 1 % vjeroučitelja angažirana je u župi u kojoj se nalazi škola, odnosno njihovo radno mjesto. Najčešće su uključeni u pripreme za sakramente, sviranje i vođenje zbora, rad s mladima ili pak u liturgijsku ili karitativnu skupinu. Kako bi vjeronauk sačuvao svoje stabilno mjesto u školi potrebno je, kakokaže prof. Mandarić, raditi na kvalitetnoj izobrazbi vjeroučitelja, više vrjednovati doprinos vjeronauka i rad vjeroučitelja, razvijati kvalitetnu suradnju između Ureda za vjeronauk u školi i župnika, te biti svjesniji slabljenja religioznog obiteljskog ozračja.

„Još jednom bih istaknula bogatstvo prisutnosti vjeronauka u našim školama i Centrima koje se očituje kroz kvalitetan, nesebičan i požrtvovan rad tolikih vjeroučitelja. Pozivam sve nas da ih svatko u okvirima svojih mogućnosti osnaži i ohrabri da se ne umore i da ne izgube evanđeoski žar bez kojega nije moguće svakodnevno radosno i predano raditi ovaj posao“, zaključila je prof. Mandarić.

Po završetku predavanja povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije vlč. Ivica Budinšćak izvijestio je da je za Susret hrvatske katoličke mladeži koji se 26. i 27. travnja održava u Dubrovniku prijavljeno 6533 mladih Zagrebačke nadbiskupije, kao i o ostalim pastoralnim aktivnostima koje će se održati do ljeta.
 
Pomoćni biskup zagrebački mons. dr. Ivan Šaško čestitao je zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću imendan u ime svećenika Zagrebačke nadbiskupije i najavio obilježavanje 25. obljetnice biskupske službe zagrebačkog Nadbiskupa.

Susret je završio raspravom i zajedničkom molitvom.