Aktualnosti

Na tradicionalnom hodočašću „Stopama blaženog Miroslava Bulešića“ u subotu 7. studenoga 2026. sudjelovalo je više od dvjesto krizmanika iz župa Dubovac, Banija, Kamensko, Mahično, Novi Centar i Švarča. Posjetom Lanišću, Poreču i Svetom Petru u Šumi mladi su se upoznali sa svjedočanstvom vjere blaženoga Miroslava te duhovnom i kulturnom baštinom Istre.

Hodočašće je, uz sudjelovanje ostalih svećenika, vodio vlč. Nikola Špiljak, bilježnik Karlovačkog dekanata i župnik Župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Mahičnom. Krizmanike su pratili i vlč. Antun Kolić, župnik Župe Sveta Tri Kralja na Baniji; vlč. Kristijan Gatarić, župnik Župe Presvetog Srca Isusova u Novom Centru, vlč. Ivan Iviček, župni vikar Župe Blažene Djevice Marije Snježne na Dubovcu, te o. Jure Josipović, OSPPE, župni vikar Župe Blažene Djevice Marije Snježne na Kamenskom. Krizmanike su pratile i vjeroučiteljice Kristina Mihić, Adrijana Acketa i Antonija Vitković te župna animatorica Lukrecija Petrić.

Prva hodočasnička postaja bilo je Lanišće, mjesto mučeničke smrti blaženoga Miroslava Bulešića, gdje je mlade dočekao župnik vlč. Josip Mašina. Susret s mjestom blaženikova mučeništva bio je prilika za upoznavanje mladog svećenika koji je vjernost Kristu posvjedočio darom vlastitoga života, a svojim progoniteljima uzvratio oprostom. Vlč. Mašina tom je prilikom krizmanicima kazao kako su ondašnji krizmanici hrabro došli primiti sakrament potvrde iako su znali da su dan prije komunisti spriječili krizmu u Buzetu. Dok su krizmanici, njihove majke i kume bili u crkvi, očevi su ostali vani. Izvana su se čuli galama i tučnjava, što je među okupljenima izazivalo strah. „Vi se ne trebate bojati kao što su se oni bojali. Trebate se samo odazvati i pripremiti za sakrament krizme“, poručio je vlč. Mašina mladim hodočasnicima te ih pozvao na molitvu blaženomu Miroslavu Bulešiću.

Putujući od Lanišća do Poreča, hodočasnici su prošli Alejom glagoljaša te se upoznali s bogatom glagoljaškom baštinom hrvatskoga naroda i njegovom stoljetnom kulturnom i pisanom baštinom na vlastitom jeziku. Posebno im je približena tradicija hrvatskih glagoljaša, koji su čuvali i prenosili vjeru, pismenost i kulturu te slavili bogoslužje na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije.

U Poreču ih je primio preč. Darko Zgrablić, rektor Eufrazijeve bazilike, koji je protumačio njezino povijesno i duhovno značenje. Posvijestio im je da kao kršćani i katolici pripadaju zajednici koja je tijekom stoljeća stvarala i čuvala vrhunska kulturna i umjetnička ostvarenja. Među njima je i Eufrazijeva bazilika, čiju je iznimnu vrijednost prepoznao UNESCO uvrstivši njezin biskupski kompleks na Popis svjetske baštine. Takva baština potiče na zahvalnost i odgovornost za njezino očuvanje, ali i na brigu o vlastitom duhovnom životu. Još je važnije jednakom predanošću njegovati plemenitost i ljepotu vlastite duše, zaključio je rektor Zgrablić. Nakon posjeta bazilici krizmanici su imali slobodno vrijeme za šetnju gradom.

U Svetom Petru u Šumi krizmanike je dočekao o. Vinko Vuković, OSPPE, župni vikar, koji im je govorio o pavlinskom redu, osobito o povijesti i djelovanju pavlina u Istri. Upoznao ih je i s crkvom svetih Petra i Pavla apostola te pavlinskim samostanom, približivši im duhovnu i kulturnu baštinu toga mjesta.

Središte i vrhunac hodočašća bilo je euharistijsko slavlje u toj crkvi. Misu je predvodio vlč. Antun Kolić, a homiliju je izrekao o. Jure Josipović.

Hodočašćem se željelo ohrabriti mlade u pripremi za sakrament potvrde, približavajući im blaženoga Miroslava Bulešića kao uzor vjernosti, hrabrosti i praštanja. Njegov život potiče na prepoznavanje Božjega djeteta u svakom čovjeku, bez obzira na narodnost i podrijetlo, te na ljubav koja nadilazi podjele i neprijateljstva.

Upoznavanjem glagoljaške i umjetničke baštine željelo se u krizmanicima probuditi zahvalnost za pripadnost hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi te svijest o odgovornosti za primljenu vjeru i kulturu. Poseban naglasak bio je na poticanju ljubavi prema sakramentima, kakvu je živio blaženi Miroslav, kako bi priprava za krizmu bila put prema osobnom i zrelom življenju kršćanske vjere.