Aktualnosti

Novi Glas Koncila s nadnevkom od nedjelje 4. kolovoza donosi opsežan prilog o Papinu putovanju u Brazil gdje se na Svjetskome susretu mladih na misi okupilo više od tri milijuna vjernika. U prilogu je i izvješće o sudjelovanju hrvatskih vjernika na Svjetskome danu mladih u Rio de Janeiru predvođenih biskupom Mijom Gorskim.

Urednik mons. Ivan Miklenić u komentaru ističe da Republika Hrvatska, premda je članica Europske unije, ne prestaje grcati u samoj srži tranzicije i demokratskoga procesa. Taj nedvojbeni i iznimno zabrinjavajući zastoj korijen je većine nevolja s kojima se susreću hrvatski građani, kao i stupovi hrvatskoga društava, kao što su gospodarstvo, kultura i politika.

U priopćenju Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupje stoji demanti napisa od ponedjeljka 22. srpnja koji je objavljen u "Večernjemu listu" o tome da Vatikan traži od biskupa da se "vrh Katoličke Crkve u Hrvatskoj" prestane sukobljavati s Vladom Republike Hrvatske. Tim povodom u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu zagrebački je nadbiskup kardinal Josip Bozanić, primio apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Alessandra D'Errica koji je izrazio iznenađenost i žaljenje zbog takvoga pisanja "Večernjega lista".
Ukrajinski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko napisao je članak o proslavi 1025. obljetnice krštenja Kijevske Rusi. Godine 874. kijevski knez Askold za vrijeme vojnoga pohoda na Konstantinopolj prima kršćanstvo, i to ne bizantskoga nego rimskoga obreda. Posebice je zanimljivo to što ga krste svećenici podređeni hrvatskoj biskupiji iz grada Nina.

U intervjuu Ante Nadomir Tadić-Šutra, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, književnik, komunikolog, govori o Domovinskome ratu, braniteljskoj populaciji, te društveno-političkome stanju u Hrvatskoj. Upozorava na problem šutnje hrvatskih intelektualaca, a posebno katolika. U zapažanjima prilog Đurđice Ivanišević između ostaloga upozorava kako hrvatskim političarima nije jasno da je priključenjem Europskoj uniji Hrvatska postala granična zemlja prema Balkanu koji će s neriješenim pitanjima, prije svega u Bosni i Hercegovini i Srbiji te Kosovu, još dugo ostati Balkan u pejorativnom smislu riječi.
Demograf dr. Anđelko Akrap u analizi podataka s popisa stanovništva 2011. ističe da Hrvatska ima prirodno smanjenje za 171 tisuću stanovnika. Upozorava da su netočni medijski podaci kako se manji broj hrvatskih građana, u odnosu na prethodni popis 2001, izjasnilo vjernicima (katoličkih 86,28% na posljednjem popisu). Proslavom dvadesete obljetnice Caritasova doma za žene i djecu u Rijeci izneseni su podaci iz kojih je vidljivo da je kroz te godine bilo smješteno 1369 žena i djece koji su bili žrtve obiteljskoga nasilja.

Među ostalim prilozima u života Crkve i društva, nalazi se i reportaža o hrvatskoj drvenoj kući čija je gradnja započeta u Korenici. Istodobno, njezinom gradnjom otvaraju se nova radna mjesta, a i povoljnija je prema svojoj cijeni za rješavanje stambenoga problema. (IKA)