HR
Uz redovite rubrike i najaktualnije praćenje domaćih i inozemnih događaja iz Crkve i društva središnje teme novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 22. svibnja) pohod su pape Benedikta XVI. Hrvatskoj i Prvi nacionalni susret katoličkih obitelji. Serijalom »Ususret pohodu Hrvatskoj predstavljamo Benedikta XVI.« podsjeća se na Papine poruke i događaje posvećene obitelji. Novinar Ivan Uldrijan sabrao ih je pod naslovom »Istinska škola čovječnosti i vječnih vrednota«, radi upoznavanja čitatelja sa samom srži Papina pontifikata, kojim pokazuje trajno zalaganje i brigu za zaštitu obitelji, pozivajući sve članove društva, osobito one koji donose ključne odluke, da s odgovornošću prihvate »navještaj cjelovite istine o obitelji, utemeljenoj u braku kao domaćoj Crkvi i svetištu života«. Papin stav o obitelji vidljiv je i u članku Darka Grdena »Obitelj – mjesto otkupljenja seksualnosti«, s Papinim govorom sudionicima skupa što ga je povodom 30. obljetnice postojanja organizirao Papinski institut »Ivan Pavao II.« za studije o braku i obitelji.
Uz trajni podsjetnik na adresu službene internetske stranice Papina pohoda Hrvatskoj, objavljene su brojne vijesti i izvještaji o tijeku i rezultatima priprema, kao i o samom programu Papina pohoda, čime se vjernike i sve ljude dobre volje želi pravovremeno i točno informirati te pripremiti na susret s poglavarom Katoličke Crkve. U poticajima i prijedlozima za duhovnu pripravu za Prvi nacionalni susret katoličkih obitelji, ističe se objavljeni »model« devetnice Svetoj obitelji za molitvu u obiteljima i (pret)program molitvenog bdjenja na Hipodromu, koji će se pod geslom »Obitelji – zajedno u Kristu« održati u nedjelju 5. lipnja.
U rubrici »Teološki osvrt« teolog dr. Anton Tamarut nastavlja promišljati o proročkoj, svećeničkoj i kraljevskoj dimenziji obiteljskog života te daje konkretan prijedlog za »tjedno obiteljsko bogoslužje«, kao izvrsnu pripravu obitelji za nedjeljno bogoslužje koje se slavi u zajedništvu s drugim obiteljima.
S proslave 720. obljetnice svetišta Majke Božje Trsatske, koju je predslavio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izvijestila je Helena Anušić, istaknuvši u prilogu najvažnije dijelove kardinalove propovijedi, kojom je još jednom vjernike podsjetio na iznimnu važnost Papina dolaska za Hrvatsku i to u vremenu raznih pritisaka i pomutnje, kada je hrvatski narod izložen napasti zamagljenja istinske nade te obiteljskog i nacionalnog zajedništva.
Iz spektra bogate ponude najrazličitijih tema novi broj donosi različite relevantne teme: intervju s prof. dr. Đurđanom Ozretić Došen, s Katedre za marketing pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, o najvećim zabludama o marketingu; priloge mladih novinara u rubrici »Mladi mladima« o raširenome društvenom fenomenu poznatim pod nazivom nepotizam; promišljanje o prijedlozima proširenja mirovinskih i zdravstvenih prava hrvatskih pomoraca pomoću posebnoga zakona, što je prema pisanju pravnika Androića već u osnovi protivno osnovnim načelima samostalnosti Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje; novi (pri)govor znanosti o mogućnosti zabrane korištena mobitela u školi, radi najnovijih znanstvenih studija o njihovu štetnom zračenju; te daje nove duhovne impulse: reportažom novinara Vlade Čuture, koji je posjetio Svetvinčenat, rodno mjesto mučenička sluge Božjeg Miroslava Bulešića; odgovorom na pitanje čitatelja iz rubrike »Naši razgovori«: »Ne bi li trebalo oprostiti zločine iz 'Oluje'?«; kratkom pričom Ane Đurinić o odrastanju i životu uza strica svećenika; predstavljanjem lika i djela intelektualnog pregaoca kršćansko-katoličkog usmjerenja pisca Nedjeljka Subotića; kao i novopokrenutim povijesnim feljtonom Stipana Bunjevca, kojim se želi odati počast i podsjetiti hrvatsku javnost na sve nevine žrtve »najveće komunističke tamnice katoličkog klera« – Stare Gradiške. Navodeći imena svećenika zatvorenika, piše i o »jedinstvenom slučaju u svijetu« kada su svećenici bili prisiljeni srušiti crkvu.
»Spomen na mučenike postaje poticaj na domoljublje« – naslovni je prilog lista kojim je novinar Tomislav Vuković izvijestio sa 66. obljetnice Blajburške tragedije, a kojoj je i urednik Glasa Koncila posvetio najnoviji komentar. Konstatirajući kako stvarni pijetet prema tim žrtvama ne dopušta da se taj zločin na samoj komemoraciji zlorabi za prikupljanje ikakvih političkih poena, upravo je takvu pojavu prepoznao u dijelu govora i predstavnika Hrvatskoga sabora i predstavnika Vlade, o čemu piše u jednome dijelu svoga komentara. Povezavši blajburške događaje sa u Zagrebu održanim znanstvenim skupom o temi »Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj« te s objavljivanjem, unatoč brojnim opstrukcijama, 4. sveska iz serije dokumenata »Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944–1946«, zaključio je: »bez obzira na to komu krivo a komu pravo, istina se i u današnjoj Hrvatskoj, premda uz iznimne otpore, ipak polako ali sigurno probija«. (ić/gk)
