Aktualnosti

U nedjelju, 14. studenog 2021., u kapeli sv. Petra u Gotalovcu održano je svečano euharistijsko slavlje prigodom kojega je blagoslovljen i nedavno restaurirani oltar sv. Marije Magdalene, barokno remek-djelo koje se po svojim oblikovnom značajkama i prepoznatljivoj ornamentici akantusa pripisuje znamenitom baroknom kiparu i stolaru Ivanu (Johannesu) Komersteineru.

Misno slavlje predvodio je mons. Zlatko Koren, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, a koncelebrirao mu je domaći župnik župe Zajezda, vlč. Andrija Jambreuš.

Na početku misnog slavlja vlč. Jambreuš uputio je riječi zahvale okupljenim stručnjacima koji su doprinijeli obnovi i povratu oltara, pročelnici Konzervatorskog odjela u Krapini, mr. sc. Lani Križaj te predstavnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda, mr. Janji Ferić Balenović, pomoćnici ravnatelja za pokretnu baštinu, Edi Anušiću, pročelniku Službe za pokretnu baštinu te posebice Ivi Koci, voditeljici programa konzervatorsko-restauratorskih radova na oltaru, koja je prije samog blagoslova oltara održala prigodno predavanje o oltaru i tijeku njegove obnove, zahvalivši nazočnima, a posebice župljanima na strpljenu i povjerenju koje su iskazivali tijekom tog dugotrajnog i minucioznog rada.

U svojoj nadahnutoj propovijedi, mons. Koren posebno je istaknuo vrijednost naše kulturne baštine, koju usprkos svim izazovima moramo čuvati i na nju biti ponosni te je očuvanu prenositi budućim generacijama, jer je ona temelj našeg identiteta, vrijednosti i pripadnosti. Prigodnom parabolom o uspješnom mladiću nesvjesnom svojega podrijetla i svojih pređa te nesvjesnog da bez njihova nastojanja i truda, on danas ne bi bio to što jest niti bi dosegao svoja postignuća, posvijestio je u nazočnih važnost vlastitih korijena a time i važnost naše kulturne baštine.

Zanimljiva je duga i burna povijest ovoga oltara, kao i njegovog pandana, oltara sv. Roka, koji su izvorno, 1688. g., bili izrađeni za zagrebačku katedralu. No, nakon stradavanja grobne kapele plemićke obitelji Gothal (kapela  sv. Petra u Gotalovcu), u požaru 1758. g., njen obnovitelj, biskup Stjepan Putz, ujedno i posljednji odvirak obitelji Gothal, pribavio je stare drvene Komersteinerove oltare iz katedrale te ih postavio u kapelu kao bočne oltare sv. Marije Magdalene i sv. Roka.

Još davne 1914. g. Gjuro Szabo o oltaru sv. Marije Magdalene bilježi: “ Žali bože je ovaj krasan oltar postao već veoma trošan”.

Godine 1982. istočni dio Hrvatskog zagorja pogađa jak potres u kojemu su znatno oštećeni župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i dvorac obitelji Patačić u Zajezdi te filijalna kapela sv. Petra u Gotalovcu.

Zbog narušene statike kapele, oltari sv. Marije Magdalene i sv. Roka bivaju demontirani i izmješteni u depo tadašnjeg Zavoda za restauriranje umjetnina odnosno današnjeg Hrvatskog restauratorskog zavoda. U razdoblju od 1984.-1990. na oltarima su kontinuirano izvođeni radovi stabilizacije drvenog nosioca te preventivna zaštita polikromnih slojeva, da bi 1993. g. bili djelomično restaurirani za potrebe izlaganja na izložbi Sveti trag: devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije: 1094.–1994., održane u Muzeju Mimara u Zagrebu, od 10. rujna do 31. prosinca 1994.

Nakon godina mirovanja, Hrvatski restauratorski zavod g. 2008. ponovno pokreće program konzervatorsko-restauratorskih radova na oba oltara, koji su parcijalno još jednom bili izloženi na izložbi Figura i ornament: Barok - Johannes Komersteiner i njegov krug, održanoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, od 16. ožujka do 17. travnja 2016.

Nakon izložbe, konzervatorsko-restauratorski radovi teku u kontinuitetu od 2016. – 2021. godine, tako da je montaža arhitekture oltara dovršena 2020. g., a skulpture su na oltar postavljene u listopadu 2021.

U međuvremenu, u razdoblju od 2010.-2017. pod vodstvom Konzervatorskog odjela u Krapini, kapela je u cijelosti građevinski obnovljena, a 2018.-2019. g. u kapelu je uveden sustav tehničke zaštite (videonadzor i alarm), kako bi ona bila spremna za prihvat ovih umjetnina iznimne vrijednosti.

Nakon uspješnog povratka i blagoslova oltara sv. Marije Magdalene, s nestrpljenjem očekujemo nastavak radova na istovremenom oltaru sv. Roka i njegov što skoriji povratak u ovaj biser zagorske sakralne baštine.