HR

Aktualnosti

Objavljeno: 15.06.2023.

"Te Deum" Sveučilišta u Zagrebu na kraju 354. akademske godine

Svečano misno slavlje Te Deum laudamus – misu zahvalnicu svih fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2022./2023. predslavio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško u četvrtak 15. lipnja u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca. Na misnom slavlju koncelebrirali su dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu preč. Josip Šimunović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu preč. Mislav Kutleša, rektor Nadbiskupskog bogoslovnoj sjemeništa u Zagrebu preč. Željko Faltak, povjerenik za Pastoral mladih vlč. Kristijan Tušek, profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Fakulteta filozofije i religijskih znanostima te odgojitelji u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu.  



U uvodnim riječima biskup Šaško pozdravio je sve okupljene u svoje osobno ime, kao i u ime zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše, velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Vjerujem da smo i prije ulaska u ovaj prostor i u ovo slavlje prolistali protekle mjesece i barem kratko razmotrili što nas je radovalo, što žalostilo; koga smo susreli i od koga se oprostili; koga smo privukli i koga zanemarili; koga ohrabrili i utješili, a koga smo previdjeli ili obescijenili", rekao je biskup Šaško u uvodnom govoru.



Osvrćući se na naviještenu Riječ, biskup Šaško istaknuo je da su Isusove riječi sročene puninom radosti, ali i evanđeoskom neobičnošću. "U središtu je poziv umornima da ih on odmori. Nimalo ne dvojim da su te riječi i studentima i profesorima istinski melem u ovim danima, ali je Isusov pristup zbunjujuć jer očekuje da se odmorimo uzimajući jaram, njegov jaram. Jednako tako, dok sveučilišta i učilišta, obrazovanje i znanost prizivaju umnost i mudrost, Isus je radostan zbog objave malenima. Štoviše, slavi Oca, jer je nešto 'sakrio' od onih koji sebe smatraju mudrima i umnima."

"Da bi nam otvorio prostor smisla tih riječi izgovara završne rečenice: „Učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim“, objašnjavajući da je njegov jaram sladak i breme lako", rekao je biskup i nadodao da "Isus, dakle, izrijekom kaže da od njega učimo krotkost i poniznost, što je poput sažetka svih onih Isusovih rečenica u kojima sebe stavlja kao uzor i upućuje pozive kao što su: Dođite i vidjet ćete; pođi za mnom; primjer sam vam dao; ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio… i tomu slični."



Nadalje, govoreći o učenju 'napamet' koje se u posljednje vrijeme iznosi kao pogrešno biskup Šaško rekao je da "će učenje kao svoju bitnu sastavnicu uvijek imati učenje napamet" te je protumačio kakvo je to učenje 'napamet'. "Taj 'napamet' u različitim se jezicima kaže različito. Vjerujem da ste primijetili da se na engleskome prilog 'napamet' ne veže uz pamet i um, nego uz srce; 'napamet' se kaže' '(learn) by heart' – srcem! Učiti srcem. To je ono što nam nedostaje, ne samo kod učenja… Gdje nema srca, ništa nije istinito, ništa radosno, ništa sveto, ništa savršeno."



"Bez srca nedostaje snage, oduševljenja i, konačno, smisla; bez srca plodove ne može donijeti niti jedan posao ni zanimanje: od skrbi za potrebite preko javnih poslova do umjetnosti i športa. Uostalom, bez srca nema zvanja, nema odaziva na poziv, nema čežnje ni strasti, nego je sve 'odrađivanje'. Bez srca nema bližnjih nego se odnosi grade s 'poslovnim subjektima' i sa suradnicima. Za to je polazište rad, a ne ljubav", naglasio je propovjednik i nastavio: "Nije teško osjetiti da je Hrvatskoj u svim područjima života potrebno srce, oblikovano onom krotkošću i poniznošću koje možemo učiti samo od Krista. A jedno od mjesta, institucija i zajedništava, u kojemu se treba vidjeti da je takvo srce živo svakako je sveučilište."



Biskup Šaško u svojoj homiliji dotaknuo se pitanja umjetne inteligencije i njenih učinaka. "Zbog brzine i specifičnosti sadašnjih procesa može biti zanemarena činjenica da povijesti to temeljno pitanje 'prekoračivanja granica' nije nepoznato. Redovito se dolazilo do puno sastojaka koji su obećavali pristup čovjeku nerazumljivomu 'onkraj'. Ipak, ostao je jedan vidik čovjeka koji odražava: suosjećanje, maštovitost i – ljubav; ono što pripada istinskoj mudrosti", rekao je biskup i nadodao da "ljubav nije svodiva na 'razumijevanje' koje se može raslojiti i ponovno sastaviti; ona je ponekad neshvatljivo ne-razborita i ne-razumna, baš je zbog toga – čini se – dostupna svakomu čovjeku. Križ je takav, objavljeno Božje Srce je takvo…"



"Ljubav je puno toga; ona je sve, ali ju ponajprije prepoznajemo kao: lijepu, privlačnu; ona je slobodna, istinita i dobra. Tako u našoj kršćanskoj kulturi mudrost nije samo proizvod spoznaje nego se tiče ljubavi. Ona daje preobražajnu snagu. U ljubavi je sve povezano; ona skuplja u jedinstvo s Bogom i međusobno. Nije li to i najuvjerljivije značenje riječi universitas – okrenutost prema jednomu? Samo što je to jedno? Prikupljeno znanje? Nipošto, nego puno više i dublje, prožeto ljubavlju koja daje smisao. Znanje spojeno s ljubavlju je mudrost", rekao je biskup Šaško.



U zaključku homilije propovjednik se osvrnuo na riječ 'kompetitivnost', odnosno 'kompetencija' istaknuvši da "i o njoj nas uči Isus u današnjemu Evanđelju kada kaže da uzmemo jaram. 'Kompetitivnost' doslovno znači 'ići zajedno' (cum-petere) prema nečemu, u istome smjeru; gotovo je istoznačnica 'sinodi'. Jaram (lat. iugum, od čega dolazi i riječ za brak – coniugium) slika je onoga okvira i zadanosti koje su nam kao ljudima vlastite i koje nas upućuju na našu stvorenost i jedne na druge, da zajedno podnosimo teret. Umjesto te prirodne upućenosti na zajedništvo, nošeno prihvaćanjem smisla, mi se neprirodno, umjetno, udaljavamo od izvorišta svoga odmora. Thomas Merton je rekao: Oholost nas čini umjetnima; poniznost nas čini stvarnima."



"Prinoseći zahvalu Bogu u ovome zajedništvu vjere molimo za snagu da prihvatimo Kristov jaram, jer nas on čudesno odmara; jer ga laganim čini sloboda prihvaćanja, sloboda srca, sloboda u Božjoj ljubavi. Znamo da nam ništa od onoga što volimo nije teško", zaključio je biskup Šaško.



Na samom kraju liturgijskog slavlja svima okupljenima obratio se i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović i zahvalio svima na sudjelovanju u slavlju, kao i zauzetom radu u akademskoj godini. Osvrnuo se na sve što se učinilo i proživjelo tijekom 354. akademske godine te je istaknuo da sve ono što se nije postiglo može biti samo poticaj da se ostvari u sljedećoj akademskoj godini.  



Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Ispišite stranicu: