HR
Cjeloviti pozdravni govor nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića:
Homilija kardinala Giovannija Battista Rea, pročelnika kongregacije za biskupe:
Svetkovina Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba, proslavljena je svečanim večernjim misnim slavljem koje je u ponedjeljak, 31. svibnja u zagrebačkoj prvostolnici predvodio prefekt Kongregacije za biskupe kardinal Giovanni Battista Re.
U koncelebraciji uz zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, bili su apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, nadbiskupi splitsko-makarski Marin Barišić, riječki Ivan Devčić i zadarski Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup u miru Ante Jurić, predsjednik BK Bosne i Hercegovine banjolučki biskup Franjo Komarica kao i biskupi vojni Juraj Jezerinac, porečko-pulski Ivan Milovan i biskup u miru Antun Bogetić, krčki Valter Župan, varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, gospićko-senjski Mile Bogović, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, biskup Križevačke eparhije Nikola Kekić, pomoćni biskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i novoimenovani Mijo Gorski. U koncelebraciji su bili i generalni tajnik HBK mr. Enco Rodinis, provincijali te više od stotinu svećenika.
Prije početka misnog slavlja, pozdravnu riječ uputio je kardinal Bozanić, koji je posebno izrazio radost zbog nazočnosti kardinala Rea koji se rado odazvao predvoditi središnje euharistijsko slavlje u čast Majke Božje od Kamenitih vrata.
Uvodeći u misno slavlje, kardinal Re je istaknuo kako je s velikom radošću došao moliti Bogorodicu na taj veliki dan, svetkovinu Majke Božje od Kamenitih vrata. Poziv kardinala Bozanića rado je prihvatio iz tri razloga.
Prvi je razlog simpatija za Hrvatsku koja je platila veliku cijenu za svoju vjeru tijekom razdoblja komunizma. Drugi je razlog prijateljstvo, "osobno prijateljstvo s kardinalom Bozanićem, s kojim ga vežu tolike godine ne samo u kontekstu Zagreba i Hrvatske, nego i u kontekstu cijele Europe budući da je on jedan od potpredsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europe". I treći razlog je moja molitva na grobu kardinala Stepinca čiju 50. obljetnicu smrti slavimo ove godine, rekao je kardinal Re.
U živome sjećanju nosim duboke dojmove svojih dolazaka u Zagreb. Nezaboravni su po tome što su nastali tijekom pohoda Hrvatskoj sluge Božjega pape Ivana Pavla II. Bio sam ovdje u rujnu 1994. godine, kada vas je on pohodio prvi put i kada smo s njime slavili veličanstvenu euharistiju na prostoru zagrebačkoga hipodroma. Sjećam se i večernje molitve u ovoj prvostolnici, ispunjenoj suzama radosnicama i zahvalnošću hrvatskoga naroda.
Bio sam s vama i 1998., u slavlju beatifikacije uzornoga pastira ove drevne Crkve zagrebačke bl. Alojzija Stepinca. Zato mi je osobito drago što mogu biti na njegovu grobu i danas u godini spomena na 50. obljetnicu njegove svete smrti. Po tim je slavljima Zagreb ostao živjeti u meni kao mjesto molitve i pjesme, privrženosti Crkvi i vjernosti Petrovu nasljedniku.
To zajedništvo molitve nas povezuje trajno i posvuda, a Bog po svojoj Majci, po blaženicima i svecima ne dopušta da ono bude prekinuto. Došao sam k vama potvrditi vam tu blizinu i u zajedničku molitvu stopiti naše nakane, osobito za vjernike ovoga lijepog grada, rekao je u propovijedi kardinal Re, te podsjetio kako je pobožnost prema Majci Božjoj uvijek bila vrlo živa i duboko ucijepljena u hrvatskome narodu.
Kardinal je rekao kako u današnjemu svijetu postoji sve veće zanimanje za Bogorodicu Mariju. U ovo naše doba elektronike i računala, svemirskih osvajanja i umjetnih satelita; u vremenu u kojemu znanost i tehnika dosežu sve više ciljeve, te dok istodobno svijet živi u opasnosti da postane nehumanijim, kršćanski puk osjeća potrebu obnovljene marijanske gorljivosti za ponovni povratak vrednota, za čovječniju i kršćanskiju budućnost.
Dok, s jedne strane, osjećamo snagu nadolazećega permisivizma i prevladavajućega hedonizma, s druge strane osjećamo sve veću potrebu Marijine pomoći te stoga pobožnost prema Njoj zadobiva snažan zamah. Rastuće zanimanje za Presvetu Djevicu koje se primjećuje u svijetu proizlazi iz sržne intuicije Crkve, prema kojoj je Marijin lik – premda nije središte kršćanstva – ipak vrlo važan za kršćanina i kao takav je u srcu otajstva Utjelovljenja.
To je u skladu s naumom Oca i s Kristovom voljom. Sin Božji došao je među nas po Presvetoj Djevici Mariji, primili smo ga od nje. Uistinu, on želi da idemo k njemu po Mariji, rekao je kardinal Re te podsjetio kako vjerodostojna pobožnost prema Djevici Mariji dovodi do Krista, od koga proizlazi sva njezina veličina i dar, i čime se ucjepljuje u Crkvu, koje je ona izniman pralik.
Kardinal Re je istaknuo da je u posljednjim godinama Hrvatska učinila neporecivi napredak. Ali blagostanje i napredak, da bi ostali humani, trebaju svjetlo vjere, trebaju ono svjetlo i onu snagu koja dolazi od Boga. Zato, skupa s blagostanjem i napretkom, mora rasti i privrženost vjeri i vlastitim vrednotama ove zemlje.
Marija je napredovala u hodu vjere i ostala je vjerna sve do križa, rekao je. Istaknuo je i toliko puta potvrđeno i ostvareno obećanje vjernosti hrvatskih pastira i vjernika njihovoj kršćanskoj vjeri i gorućoj i vjernoj ljubavi prema Majci Božjoj, i pred komunističkim režimom i za vrijeme posljednjega rata.
Kardinal je izrazio radost da je mogao izbliza sudjelovati u radosnim događajima u kojima je Zagrebačka nadbiskupija nedavno počela živjeti u novim crkvenim okolnostima i granicama, koji su novi poticaj za snažniju crkvenu zauzetost, za prisutnost vjernika u društvenim događanjima, za novu vjernost našemu poslanju.
Prije početka procesije, u znak zahvalnosti i kao trajni spomen na to slavlje kardinal Bozanić je kardinalu Re darovao bistu bl. kardinala Alojzija Stepinca. Nakon misnog slavlja uslijedila je procesija sa svijećama i slikom Majke Božje od Kamenitih vrata koju su nosile djevojke u narodnim nošnjama. Po povratku slike na Kamenita vrata kardinal Bozanić je pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata izrekao posvetnu molitvu, a potom je kardinal Re udijelio Božji blagoslov.
Tekst: IKA
Foto: M. S.
