HR
Na misnome slavlju koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u suslavlju s dvanaestoricom biskupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srijema, s provincijalima i brojnim svećenicima, okupili su se predstavnici javnoga, društvenoga i kulturnoga života, brojni suradnici i djelatnici, čitatelji i podupiratelji jedinoga hrvatskog katoličkog tjednika.
Podsjetivši u homiliji na okolnosti nastanka lista, na njegove začetnike i ulogu lista u povijesti hrvatskoga naroda i hrvatske Crkve kardinal Bozanić je istaknuo usku povezanost Glasa Koncila i Drugoga vatikanskog sabora.
Glas Crkve koja je bila isključena iz javnosti
"Glas Koncila pojavio se najprije kao odgovor na potrebu da svećenici i vjernici budu informirani o Drugom vatikanskom koncilu, a tijekom desetljeća od crkvenog izvjestitelja postao je forum, medij kroz koji Crkva predstavlja svoje stavove i utječe na razvoj hrvatske sadašnjosti. Glas Koncila je sudjelovao u svim velikim događanjima Crkve u hrvatskom narodu", istaknuo je kardinal.
Napomenuvši da se Glas Koncila pojavio kao glas Crkve koja je bila isključena iz javnosti te je za vrijeme komunističkog totalitarizma uspio ostati jedini slobodni list na koji državna vlast nije izravno utjecala, kardinal je primijetio da "činjenica da Glas Koncila i tijekom godina 21. stoljeća osporavaju neki predstavnici vladajućih političkih struktura i ideologija, pokazuje da su te novine očuvale neovisnost u odnosu na vladajuće i različite ideološke pritiske, posebno kad je riječ o zauzimanju za život te dostojanstvo čovjeka, hrvatskog naroda i Crkve".
Pronositelj istine u doba suvremenih manipulacija
Zlatna obljetnica Glasa Koncila, kazao je zagrebački nadbiskup, ujedno je i poziv Glasu Koncila da se neprestano obnavlja, kako bi mogao biti u službi novog, koncilskog lica Crkve.
"Neka hrabrost njegovih inicijatora bude poticaj sadašnjim urednicima i djelatnicima za nove početke hoda i rasta u drugoj polovici njegovog stoljeća", rekao je kardinal te izrazio želju da Glas Koncila bude lučonoša koji na vidjelo donosi istinu, u vremenu kada medijske slobode u Hrvatskoj dolaze u pitanje, što se manifestira posebice kad mediji postaju poligoni za agresivno nametanje ideologija čije su žrtve istina, čovjek i društvo u cjelini.
Primijetivši da u sadašnjem vremenu nedostaje javna vjernička riječ, koja je sposobna proročki i dijaloški pomoći čovjeku da se brani od suvremenih manipulacija, kardinal Bozanić je istaknuo da je stoga Glas Koncila "danas, nakon pedeset godina stasanja, kušnja, traženja i potvrđivanja, još snažnije pozvan biti u službi oblikovanja katoličke javnosti u hrvatskom narodu".
Proslavi zlatnoga jubileja Glasa Koncila nazočili su nadbiskupi i biskupi mons. Đuro Hranić, mons. Ivan Devčić, mons. Franjo Komarica, mons. Juraj Jezerinac, mons. Đuro Gašparović, mons. Valter Župan, mons. Josip Mrzljak, mons. Mile Bogović, mons. Nikola Kekić, mons. Vjekoslav Huzjak, mons. Valentin Pozaić, mons. Mijo Gorski, predsjednik HKVRPP-a o. Vinko Mamić, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević, savjetnik Apostolske nuncijature u RH mons. Jean Francois Lantheaume, ravnatelj inozemne pastve fra Josip Bebić, redovnički poglavari i poglavarice; također istaknuti predstavnici kulture i znanosti: predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić.
Misno slavlje je pjevanjem uveličao Folklorni ansambl SKUD-a "Ivan Goran Kovačić".
Poticaj za hrabri korak u drugu polovicu stoljeća Glasa Koncila
Nakon mise zahvalnice za 50. godina stvaralačkog djelovanja Glasa Koncila proslava je nastavljena svečanim akademskim činom u dvorani Vijenac na zagrebačkome Kaptolu.
Čestitajući Glasu Koncila zlatni jubilej, kardinal Bozanić je na početku akademije posebne čestitke uputio nazočnima don Živku Kustiću i o. Bonaventuri Dudi, koji su svjedočili pokretanju lista prije 50 godina, kao i sadašnjem glavnom uredniku i vršitelju dužnosti ravnatelja Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniću. Osobito je zadovoljstvo zagrebački nadbiskup izrazio zbog nazočnosti crkvenih velikodostojnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ocijenivši da takav velik odaziv govori i o crkvenosti Glasa Koncila.
Kardinal Bozanić je ujedno zaželio da proslava 50. obljetnice izlaženja lista bude poticaj za hrabri korak u drugu polovicu stoljeća Glasa Koncila.
Franjevci ponosni na svoj doprinos
U ime franjevaca, u čijim je krugovima 1962. godine pokrenut ručno umnažan bilten "Glas s Koncila", nazočnima se obratio provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda o. Željko Železnjak, koji je podsjetio na časne uspomene koje provincija i danas čuva na početke lista.
"Kad sam pošao u franjevačko sjemenište, slušao sam stariju braću kako s ponosom spominju dane kad su na ciklostilnom stroju 'slagali' listove Glasa Koncila. Nisam bio u stanju tada predstaviti si taj posao, a još manje vrijednost toga posla, dok nisam susreo brata Bonaventuru Dudu i pročitao njegov članak iz 1972. I tako je to počelo", kazao je provincijal.
"Mi franjevci s Kaptola ponosni smo što smo dali svoj doprinos počecima izdanja Glasa Koncila, a sadašnjoj ekipi naših najboljih crkvenih novina zahvaljujem na njihovom radu za našu domovinsku Crkvu i čestitam što su još uvijek u službi Koncila i svega što je on pokrenuo", zaključio je provincijal Železnjak.
Neraskidiva povezanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Glasa Koncila
Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić u prigodnoj je riječi kazao da je Glas Koncila postao baština cijele Crkve u Hrvatskoj, ali i šire: "Glas Koncila postao je svojevrsno ogledalo života i djelovanje naše Crkve, i naše teologije, u određenom smislu, a to naročito vrijedi za ona željezna vremena komunističke strahovlade, kad je Glas Koncila često bio ne samo jedini čujni i prepoznatljivi glas naše Crkve, nego nerijetko i osamljen i progonjen i osporavan glas naše Crkve. Ipak je bio i ostao čujni i prepoznatljivi glas Crkve."
Podsjetio je i na neraskidivu idejnu, povijesnu i personalnu povezanost KBF-a i Glasa Koncila, od samih početaka, kada su Bonaventura Duda i Tomislav Janko Šagi-Bunić, obojica profesori s KBF-a, razgovarali o ideji pokretanja biltena, preko pokretanja ekumenskog biltena "Poslušni Duhu" 1966. godine, a očituje se i u doprinosu i suradnji mnogih današnjih profesora KBF-a i Glasa Koncila.
"Neka Glas Koncila s Božjom pomoći poživi još mnoga desetljeća i stoljeća sretnoga i uspješnoga rada i djelovanja za dobro naše Crkve i naše teologije. Neka na licu Glasa Koncila trajno svijetli puni sjaj novoga lica Crkve koja sav svoj sjaj i ljepotu prima od svoga zaručnika Isusa Krista", kazao je dr. Matulić.
Nepoćudna novina i protagonist vremena
Posebnu pozornost okupljenih privukla je polusatna multimedijska retrospektiva Glasa Koncila, u kojoj su uz glazbene i filmske isječke na sceni nastupili predstavnici zajednica mladih Crkve u Hrvatskoj. Predstavnici Franjevačke mladeži podsjetili su tako na glasovite početke Glasa Koncila. Kako je Glasu Koncila uspijevalo biti "uvijek ispred" na sceni su razotkrili mladi iz Ureda za mlade Zagrebačke nadbiskupije. Predstavnici studentskoga pastorala u Zagrebu i salezijanske mladeži u scenskom su nastupu "raskrinkali" nepoćudnosti za koje su različiti režimi do ovoga današnjega optuživali Glas Koncila, a mladi okupljeni oko "Foruma plus" usporedili su vlastita nastojanja s onima Glasa Koncila u "izlaženju" iz crkvenih okvira, stvaranju događaja i življenju uloge protagonista vremena.
Povijest Glasa Koncila nezamisliva je bez bogoslova, a kasnije i svećenika koji su izišli iz krila zagrebačkoga bogoslovnog sjemeništa – oni su za Glas Koncila pisali, prevodili, uređivali i pjevali – no da je Glas Koncila bio više od pukih novina, posvjedočila su dvojica bogoslova: Leonardo Šardi i Marko Ivković.
Multimedijska retrospektiva bila je upotpunjena i kratkim radijskim fičerima o Glasu Koncila, Malome koncilu te knjiškim izdanjima Glasa Koncila, a zaključena je sjećanjem na pokojne djelatnike zaslužne za postanak i opstanak Glasa Koncila: o. Zorislava Lajoša, o. Gabrijela Đuraka, kardinala Franju Šepera, biskupa Miju Škvorca, Josipa Turčinovića, Vjekoslava Bajsića, Smiljanu Rendić, Luku Depola, Tomislava Šagi-Bunića, Josipa Ladiku, kardinala Franju Kuharića i Andriju Žica.
Kardinal uručio zlatne plakete Glasa Koncila
Kardinal Bozanić uručio je potom zlatne plakete zaslužnim djelatnicima Glasa Koncila za izniman doprinos u djelovanju, stvaralaštvu i napretku Glasa Koncila i njegovu služenju općemu dobru. Zlatne plakete primili su Vladimir Pavlinić, don Živko Kustić, Ruža Sabolić, mons. Mijo Gabrić, mons. Nedjeljko Pintarić, Tomislav Vuković, Vojmil Žic, Željko Filetin, Vlado Čutura, Red bosonogih sestara Blažene Djevice Marije od gore Karmela (Karmel Brezovica) te mons. Ivan Miklenić.
Zahvaljujući u ime dobitnika dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila Živko Kustić. Popularni "don Jure" iz Pisama seoskog župnika, bard hrvatskoga – ne samo katoličkoga – novinarstva, kazao je da se pokazalo da je pokretanja Glasa Koncila došlo u pravi trenutak i u povijesnom smislu. Dogodilo se, kako je rekao, da su komunisti osjetili da neće moći trajno vladati divlje kako su vladali. "Mi smo iz broja u broj osjećali njihovo slabljenje, iz godine u godinu, došlo je do toga da smo im i u lice mogli reći: blizu ste kraja. I, hvala Bogu, njihovo je prošlo", kazao je Kustić.
Novi poticaj za zauzeto djelovanje u službi općega dobra
Na samome kraju nazočnima se obratio glavni urednik i v.d. ravnatelja Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, zahvalivši im za sudjelovanje u proslavi zlatnoga jubileja, kao i za sve osobne doprinose, suradnju i prijateljstvo prema Glasu Koncila.
"Vaša nazočnost nama djelatnicima Glasa Koncila znak je poštovanja prema ljudskom djelu u koje su dijelove svoga života, svoje najbolje snage uma i srca, ugradili i ugrađuju mnogi ljudi zauzeti za dobro svakoga čovjeka, crkvene i društvene zajednice", kazao je mons. Miklenić dodavši da je njihova potpora novi poticaj i ohrabrenje da uz Božju pomoć i njihovu suradnju, kao i suradnju mnogih drugih, djelatnici Glasa Koncila bez straha i puni nade nastave pastoralno djelovanje u službi sadašnjim i budućim pokoljenjima.
Svečanu proslavu glazbenim izvedbama uveličali su glazbeni izvođači kojima je Glas Koncila objavio nosače zvuka: Folklorni ansambl SKUD-a "Ivan Goran Kovačić", Bogoslovski oktet, Željka Marinović, Čedo Antolić i zbor "Hrid".
U povodu održavanja Nacionalne proslave zlatnoga jubileja Glasa Koncila u predvorju Dvorane "Vijenac" otvorena je prigodna izložba s izborom naslovnica Glasa Koncila iz pedesetogodišnje povijesti lista. (gk)
O proslavi zlatnog jubileja Glasa Koncila čitajte i u tiskanim izdanjima Glasa Koncila od nedjelje 6. i 13. listopada. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.
