HR
Novoizabrani papa Franjo i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreli su se 18. studenoga 2002. godine u Nadbiskupskoj palači u Buenos Airesu, na završetku pastoralnog pohoda tadašnjeg predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Bozanića hrvatskim vjernicima u tri zemlje Južne Amerike: Argentini, Urugvaju i Čileu.
Tijekom susreta u prostorijama ordinarijata u glavnom argentinskom gradu Buenos Airesu, kako su tada mediji prenijeli, kardinal Jorge Mario Bergoglio i nadbiskup Bozanić izmijenili su iskustva života Crkve u Hrvatskoj i Argentini.
Tri dana prije susreta s kardinalom Bergogliom, nadbiskup Bozanić se susreo u petak 15. studenoga sa svim argentinskim biskupima na 84. plenarnom zasjedanju njihove biskupske konferencije te tadašnjim predsjednikom mons. Estanislaom Estebanom Karlićem, nadbiskupom nadbiskupije Parana, kojega je papa Benedikt XVI. kreirao kardinalom 2007. godine.
Spomenuti susreti bili su izuzetne prigode za upoznavanje životnosti vjere katoličkih vjernika, kako kod Argentinaca tako i kod Hrvata, posebice onih koji su prošloga stoljeća doselili u svoju novu domovinu Argentinu. Zauzetost hrvatskih vjernika za svoju vjeru, kulturu, jezik i tradiciju veoma su dobro poznati čitavom argentinskom društvu. Brojni su se hrvatski svećenici također priključili djelovanju argentinske Crkve, ali su uvijek bili povezani s hrvatskim vjernicima, koji su se okupljali u hrvatskim pastoralnim središtima ili uključivali u život argentinskih župa.
Nadbiskup Bozanić obišao je u studenome 2002. godine sva važna mjesta hrvatske nazočnosti u životu glavnog argentinskog grada: u predgrađu Buenos Airesa posjetio je jedinu hrvatsku župu u Argentini - župu sv. Leopolda Bogdana Mandića u San Justu, Hrvatsko vjersko središte sv. Nikole Tavelića na Tejaru, novotvoreni Hrvatski dom na Tejaru, franjevački samostan na Jose Ingenierosu, franjevački samostan na Hurlingamu gdje hrvatski franjevci vode školu „kardinal Alojzije Stepinac“, lučko predgrađe Dock Sud gdje sestre milosrdnice vode školu „Krista Kralja“ te starački dom sestara Kćeri milosrđa u Cortilesu.
Prepoznatljiva je zauzetost hrvatskih svećenika i redovnica u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta i u argentinskom društvu koje je već tada proživljavalo duboku gospodarsku i moralnu krizu. Kako se tada moglo čuti, gospodarska i moralna kriza itekako je povezana s žestokim napadima pojedinih ideoloških i interesnih skupina na Crkvu, koja je unatoč svim tim napadima i dalje najviši autoritet. (N. P.)
