Objavljeno: 10.02.2015.
Na 55. obljetnicu smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca, 10. veljače, u crkvi Presvetog Trojstva u blaženikovoj rodnoj župi Krašić, svečano euharistijsko slavlje predvodio je postulator Stepinčeve kauze mons. Juraj Batelja u koncelebraciji s mons. Zlatkom Korenom, rektorom Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, preč. Josipom Jakovčićem, dekanom Ozaljsko-lipničkog dekanata te više od pedesetak svećenika. Riječ pozdrava okupljenim svećenicima i vjernicima pristiglim iz raznih krajeva domovine koji su ispunili crkvu i prostor oko nje uputio je domaći župnik preč. Dragutin Kučan.
U homiliji mons. Batelja je u osvrtu na misno evanđelje istaknuo kako je "riječ je o Kristu koji djeluje, trpi i pobjeđuje u svojim vjernicima". To je bilo iskustvo i blaženog Alojzija Stepinca. On je Krista učinio smislom svog života, a Krist je njega učinio dionikom ne samo svojih patnji, nego i svoje slave. Tako nas Božja riječ dovodi do spoznaje da "postoje duše koje hoće dati ljubav za Ljubav, život za Život." A koji je put do te ljubavi i slave u nebu? To je put vjere, rekao je. Istaknuo je da je blaženik iz žive vjere u Isusa Krista lomio okove ropstva u koji je bezbožni sustav okovao njega, njegov narod i Crkvu Božju, a njegova žrtva i svjedočanstvo obvezuju na promicanje i čuvanje zdravih i životu otvorenih obitelji. Također, Stepinčeva žrtva i svjedočanstvo obvezuju i na kršćanski odgoj.
Dr. Batelja pojasnio je da je Stepinčevo uvjerenje bilo da i samo otkupljenje počinje u obitelji. Jer je brak božanska ustanova, onda i odgoj mora dovesti djecu do spoznaje Boga i samim time uključiti ih u događaj otkupljenja. Za njega vjerski odgoj počinje "u kolijevci i na prsima majčinim. Pobožnost se usisava već s materinjim mlijekom. Jedva da će išta biti od djeteta, osim posebnim čudom Božjim, ako nije već u roditeljskoj kući poprimilo prve klice religioznosti".
"Naš današnji pohod ovome mjestu, gdje je započeo život i gdje je mučenički umro blaženi Alojzije Stepinac, iskaz je naše zahvale njemu, koji je hrabro živio vjeru i svjedočio ljubav prema Bogu i svom hrvatskom narodu sve do prolijevanja krvi. Istodobno taj je pohod svjedočanstvo o istinoljubivosti junačkog pastira koji je, zagledan u križ Krista Spasitelja, neustrašivo zastupao pravdu i osuđivao nepravdu, imajući na pameti riječi kojima je učio i hrabrio Božji narod povjeren njegovoj duhovnoj brizi: "Stojmo čvrsto do kraja uz svoju Crkvu, kakvu nam je Krist ostavio. Od svog osnutka ona sjaji kao sjajno sunce na nebu i sjat će do kraja. A kaže njemačka poslovica: 'Wer die Sonne hat, braucht nicht nach den Sternen zu fragen. – Tko ima sunce, ne treba se okretati za zvijezdama'. Najmanje pak za crvenima", rekao je propovjednik.
U homiliji mons. Batelja posvjestio je potrebu molitve za progonitelje. U tom kontekstu rekao je: "svjesni smo da blaženi Alojzije nije stajao pred poganskim sucima staroga Rima, nego pred okrutnim sucima crvene Internacionale. Ojačan Kristovom snagom nije se bojao prijetnji i zastrašivanja. Štoviše, hrabrio je sebe i druge oko sebe: 'Ako je potrebno pod mač, ići ćemo. Ako na križ, idemo i tamo uz milost Božju, ali popuštanja sotoni nema!' 'Međutim nas mržnja naših neprijatelja progoni ... takvom žestinom, da prije mogu računati na pogoršanje negoli poboljšanje zdravlja. A ipak moramo i u tim prilikama moliti za one, koji nas progone, ako hoćemo da budemo dostojni imena Kristova'. To je Stepinčev sjaj na zemlji, slava u nebu! Baš zato moramo biti ponosni što smo imali takva Kristova učenika, Božjeg čovjeka, poručio je dr. Batelja.
"Slaveći liturgijski blagdan bl. Alojzija sjećamo se i svih onih koji su s njime prolazili zemaljsku Golgotu. Bili su to nepravedno poubijani svećenici i vjernici, mladići i muževi, žene i djevojke, djeca, čak i starci, bogoslovi i sjemeništarci, redovnici i redovnice. Svi su oni baštinili istinitost riječi Svetoga pisma: "Kao što su obilate patnje Kristove u nama, tako je po Kristu obilata i utjeha naša".
Naš blaženi Alojzije te je riječi učinio sastavnicom svoga zemaljskog života i postigao slavu neba. Iščekujemo prosudbu Svete Crkve Božje kojom će se dati do znanja da njegove vrline sjaje poput sunca i ohrabruju naša srca na putu vječnog spasenja. Stoga s pravom iščekujemo slavni dan u koji će bl. Alojzije biti proglašen svecem Katoličke Crkve, ponosom svih koji u Krista vjeruju te uresom ljudskoga roda i zaštitnikom hrvatskog naroda", rekao je mons. Batelja te istaknuo kako "idemo u susret radosnim danima. Blaženi Alojzije, koji je ovdje, u ovoj crkvi prikazivao mise za 'Hrvate poginule u ratu, logorima, tamnicama, mukama i u emigraciji', s nakanom 'da hrvatski narod ostane vjeran Bogu i Crkvi', za 'sve Hrvate, koji trpe u logorima, tamnicama i emigraciji radi progonstva sa strane komunizma', danas i nama poručuje što je zapisao u oporuci 9. listopada 1959.: 'Hrvatskom narodu, iz kojega sam nikao, nastojao sam koristiti, koliko sam mogao ... stavljam ponovno na srce, da ostane uvijek čvrst u svetoj vjeri katoličkoj i vjeran Svetoj Apostolskoj Stolici Petrovoj!'"
"Stoga, neka i svim ljudima dobre volje bude na veliku radost vijest da će ovaj pastir, pravi uzor apostolske revnosti i kršćanske jakosti, biti ovjenčan aureolom svetosti. Čudo na njegov zagovor već se dogodilo. Nebo je progovorilo! Stoga opravdano iščekujemo i riječ Svetoga Oca i čas kad će on bl. Alojzija Stepinca kao sveca upisati u kalendar Katoličke Crkve. Budimo dostojni toga dara.
Učinimo sve što je u našoj moći da bl. Alojziju, "za bogato i žrtvom ispunjeno svjedočanstvo vjernosti, mučeništva i svetosti", uzvratimo vjernošću Kristu i Crkvi njegovoj", poručio je mons. Batelja.
Prije blagoslova predvoditelj slavlja mons. Batelja rekao je da se u zagrebačkoj katedrali godišnje slavi 130-150 misnih nakana na čast bl. Alojzija Stepinca. "To je znak da Duh Božji, duh Stepinčev živi u našoj Crkvi i u našem narodu. Svjedok sam tolikih dragih događaja, tolikih ljudi koji su se dobrotom srca i plemenitošću duše ugradili u kanonski postupak za proglašenje svetim ovog uzornog hrvatskoga vjernika, ovog dragog apostolskog nasljednika na stolici zagrebačkih nadbiskupa.
Nemojmo dopustiti da nam sredstva društvenog priopćivanja pomrače taj svijetli lik. Mi moramo čuvati ono što smo po krštenju zasadili u naše srce, i zašto je Stepinac umirao. Nije umirao radi ljudske slave, nego radi Božje časti. I neka nitko ne sumnja da Stepinac nije mučenik jer mu nisu vrata presjekli. Želio bih doista da Stepinac u našoj javnosti dobije ono mjesto koje zaslužuje", rekao je dr. Batelja.
Na misi je pjevao Mješoviti župni zbor pod vodstvom i uz orguljsku pratnju s. Mirjam Dedić. (IKA/TUZG)
