HR
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić održao je u ponedjeljak, 4. veljače u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu sastanak s arhiđakonima i dekanima Zagrebačke nadbiskupije. Uz Kardinala, sastanku su prisustvovali i pomoćni zagrebački biskupi mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.
Na početku susreta, Kardinal je pozdravio prisutne pomoćne biskupe, arhiđakone i dekane te objasnio kako se na ovom susretu od pomoćnih biskupa koji su zaduženi za određene dijelove nadbiskupije, preko arhiđakona do dekana te samih župnika i župnih vikara odražava struktura Zagrebačke nadbiskupije. Kardinal je naglasio kako preko ovakvih susreta nadbiskupijsko zajedništvo još jače živi, ono postaje življe. Nakon uvoda i pozdrava, Kardinal je predao riječ predavaču - mons. dr. sc. Josipu Balobanu, arhiđakonu Karlovačko-goričkom koji je održao izlaganje na temu Godina vjere 2012/2013 u perspektivi kršćanskog identiteta.
U uvodu izlaganja prof. Baloban je istaknuo da Godina vjere „kao svojevrsni univezalni katolički projekt, sve članove povijesne Kristove Crkve u Hrvatskoj, a osobito klerički dio, suočava sa suvremenim pastoralnim izazovima u kojima se miješaju stare i nove zadaće, ali i stare i nove pastoralne dileme“. Prof. Baloban je dalje naglasio kako se „suvremeni Hrvat i hrvatski građanin ne pita više i samo što mu kaže Isus i Isusova povijesna Crkva, nego što mu kaže trenutna znanost, aktualna politika i određena ideologija, što mu govore sredstva javnog priopćavanja“. Predavač je potom razložio perspektivu kršćanskog identiteta u dvije odrednice: 1) odrednici suvremenih pastoralnih izazova za Crkvu u Hrvatskoj, te 2) odrednici zdravstvenog odgoja kao posebnog iskušenja identiteta za Crkvu u Hrvatskoj.
Govoreći o suvremenim pastoralnim izazovima za Crkvu u Hrvatskoj, prof. Baloban je naglasio kako su oni aktualni, ali istovremeno stari koliko i povijesna Kristova Crkva. „Od vremena povijesnog Isusa iz Nazareta do današnjih dana kršćani: Isusovi učenici i učenice, kontinuirano se doslovce svakodnevno bore za svoj kršćanski identitet“, naglasio je prof. Baloban te naveo i pojasnio točke u kojima se očituje ta „povijesna, kršćanska i vjernička izazovnost“. Kao prvu točku, prof. Baloban je istaknuo raskorak između evanđeoskog ideala i konkretne životne zbilje koji smatra velikim izazovom za kršćane i pastire u Hrvatskoj. Navještanje i svjedočenje Boga i Oca Isusa iz Nazareta, druga je točka izazovnosti, ujedno i „nezastariva i prioritetna zadaća povijesne Kristove Crkve“.
Prof. Baloban dalje kao izazove pastoralu navodi: intenziviranje govora o grijehu i spasenju; nezastarivo inzistiranje Crkve i kršćana na novosti Nazarećanina u povijesti čovječanstva; traženje najprimjerenijeg modela pastorala sakramenata; identitetsku (ne)uvjerljivost današnjih navjestitelja i svjedoka u ortodoksiji i ortopraksi; distanciranu crkvenost; (ne)povjerenje u Crkvu i (ne)vjerodostojnost Crkve i kršćana u Hrvatskoj; očekivane zadaće građana Srednje i Istočne Europe od svojih Crkava; repozicioniranje Crkve (nakon obrata u Srednjoj i Istočnoj Europi). Na kraju, prof. Baloban postavlja pitanje je li Godina vjere realna šansa za isusovsku/evanđeosku reformu ili samo crkvena manifestacija na univerzalnoj i krajevnoj crkvenoj razini.
U drugom dijelu izlaganja, prof. Baloban je govorio o zdravstvenom odgoju kao posebnom iskušenju identiteta za Crkvu u Hrvatskoj. „Zdravstveni odgoj nužno je gledati u odrednicama, kako temeljnih čovjekovih i kršćanskih vrednota, tako i u odrednicama dvaju temeljnih strujanja u svijetu, naime family mainstreaming i gender mainstreaming“, naglasio je prof. Baloban te pojasnio kako prvi „zagovara i promiče klasični brak između muškarca i žene i klasičnu obitelj“ koji su „još uvijek dva prevladavajuća i većinska zajedništva u svim sadašnjim društvima svijeta“.
S druge strane, gender mainstreaming, „zagovaran i promican od pojedinaca i skupina, od Ujedinjenih naroda do Europske zajednice, sigurno je strujanje ili pokret koji kao kulturna revolucija, s jedne strane ide za promjenom, štoviše, dokidanjem tradicionalnog vrijednosnog sustava, a s druge strane i za dokidanjem postojećih društvenih ustanova, posebno klasičnih ustanova – braka i obitelji, koje su stare više tisućljeća“, objasnio je prof. Baloban. Stoga je predavač zaključio kako teza: po spolu sam determiniran i neslobodan, a po rodu sam samoodređen i slobodan, „nije uvjerenje većine građana u europskim, a jednako tako i u ostalim društvima svijeta“.
Predavač je postavio opravdano pitanje: „S kojim pravom i u čije ime se u Hrvatskoj – osobito u državnoj/javnoj školi zakonski/nasilno nameće gender mainstreaming, kada u Hrvatskoj prevladava family mainstreaming?“ napomenuvši kako se u Hrvatskoj još uvijek oko 90% djece rađa unutar braka i obitelji. Osvrćući se na kurikulum (MZOS RH, 28. rujna 2012.) zdravstvenog odgoja, iz njegova je uvoda izdvojio dvije stvari: 1) u Sugestiji za učitelje, nastavnike i stručne suradnike, među ostalima se navodi: "prije primjene programa upoznajte roditelje o aktivnostima koje planirate provesti i zatražite njihovu podršku". (Kurikulum, str. 5; 2) Agencija za odgoj i obrazovanje organizirat će "stručna usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika o sadržajima i temama zdravstvenog odgoja" (Kurikulum, str. 6).
Stoga se s pravom postavlja pitanje „Je li ovo učinjeno?“. Profesor Baloban je završio svoje izlaganje iznoseći dvanaest kritičkih primjedaba na četvrti modul kurikuluma zdravstvenog odgoja te zaključio kako „nije dobro da se štiteći manjinu zanemaruje, ignorira ili čak ugrožava većina u vlasitom narodu i u vlastitoj državi“. Nakon predavanja uslijedila je rasprava, na kraju koje su prof. Josip Baloban i vlč. Danijel Crnić predstavili dvije kateheze na teme: "Čovjek je slika Božja – temelj krščanske antropologije" i "Zdravstveni odgoj u odrednicama rodne ideologije", namijenjene održavanju u župnim katehetskim zajednicama.
U drugom dijelu susreta, pomoćni biskupi, ujedno i generalni vikari za određena područja Nadbiskupije, iznijeli su izvještaj dekanatskih i kanonskih vizitacija župa. Na kraju susreta, Nadbiskup je zahvalio predavačima i sudionicima sastanka.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
