Aktualnosti

Velikani vjere su Božji prijatelji
 
Zagrebački pomoćni biskup i predsjednik Dijecezanskoga odbora Zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanja i za kanonizaciju blaženoga Augustina Kažotića mons. Valentin Pozaić predvodio je u subotu 3. kolovoza u zagrebačkoj katedrali misno slavlje prigodom blagdana blaženoga zagrebačkoga i lučerskoga biskupa dominikanca Augustina Kažotića.

„Blaženi Augustin Kažotić rođen je u Trogiru, oko godine 1260. Stupivši u Red propovjednika – Dominikanaca, krenuo je putem intelektualne i duhovne izobrazbe. Studij je nastavio u Parizu.  Prve godine svoga svećeništva darovao je rodnome kraju, a zatim  kao misionar, pošao u Bosnu među heretike-bogumile. Godine 1303. imenovan je zagrebačkim biskupom, i tu djeluje 19 godina. Usred brojnih nereda u to vrijeme u ugarskom kraljevstvu, pošao je k Papi u Avignon, da brani prava naroda i Crkve. Kad mu je kralj Karlo I. Robert zabranio povratak u Zagreb, papa Ivan XXII. ga šalje na jug Italije, u grad Lucera, gdje ostaje samo godinu dana, jer već iduće godine, 3. kolovoza. 1323. umire“, rekao je na početku homilije mons. Pozaić podsjetivši da je Kažotić blaženim proglašen 1702. godine a danas i Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatska dominikanska provincija, te biskupija grada Lucera mole i rade, da bude proglašen svetim.

Biskup Pozaić je nadalje istaknuo Kažotićevu vjernost njegovoj redovničkoj dominikanskoj tradiciji iz čijeg je duha crpio ljubav prema studiju te bio revan navjestitelj Evanđelja, posvetivši se misijama za obraćenje nevjernika. Opisavši ga kao čovjeka koji se izrana predao strogu pravilu „zaljubljenika u kršćansku vjeru“, mons. Pozaić je potaknuo okupljene da u „Godini vjere“ razmišljaju o sadržaju, snazi i svjetlu vjere za svakodnevni, redoviti i posebno za onaj zahtjevni život i rad.

Zapitavši se kakve prednosti i blagoslove donosi naša vjera za ovaj svijet u kojem danas živimo, mons. Pozaić je kazao da prva enciklika pape Franje „Lumen fidei - Svjetlo vjere“ želi posvijestiti i pojasniti elementarne vrednote važne za kršćanski život. „U vremenu svakovrsnih kriza, čovjek naravno traži sigurnost i povjerenje.

A to pronalazi u vjeri. Vjera, naime, osvjetljava čovjekovu egzistenciju u ovome svijetu, na putu u vječnost“, istaknuo je mons. Pozaić osvrnuvši se i na jednostavne ali bitne riječi pape Franje koje je izrekao na nedavnom Svjetskom susretu mladih: „Stavi Krista u svoj život“.

Osvrnuvši se zatim na uvodne riječi spomenute Papine enciklike „Svjetlo vjere: tim izričajem, tradicija Crkve je naznačila veliki dar kojeg nam je donio Isus, koji se u Ivanovom Evanđelju, ovako predstavlja: 'Ja - Svjetlost - dođoh na svijet da nijedan koji u mene vjeruje u tami ne ostane'“, mons. Pozaić su kršćani, svjesni velikog horizonta koji im otvara vjera, prozvaše Isusa svjetlom pravim, „čije zrake daruju život“.

Zaključivši da su „velikani vjere Božji prijatelji“, mons. Pozaić je istaknuo da je jedan od takvih Božjih prijatelja i naš blaženi Augustin Kažotić, stavivši pod zagovor Djevice Marije, Majke Crkve i Majke naše vjere, sve koji joj se utječu molitvom: 'Posij u našu vjeru radost Uskrsloga'.

Na kraju misnoga slavlja kojeg je mons. Pozaić predvodio u koncelebraciji s kancelarom Nadbiskupskog duhovnog stola mons. Stjepanom Večkovićem, rektorom zagrebačke katedrale mr. Josipom Kuhtićem, provincijskom Kažotićevim promotorom u Hrvatskoj dominikanskoj provinciji dr. Marijanom Biškupom, rektor Kuhtić je zahvalio svima nazočnima, kao i svima koji su revno dolazili tijekom trodnevnice u katedralu, te pozvao da svi i dalje mole za Kažotićevo proglašenje svetim.

Čitav je svoj život dosljedno, herojski i hrabro nasljedovao Krista

Postupak za Kažotićevo proglašenje svetim pokrenula je Biskupija Lucera-Troia, u kojoj se nalazi Kažotićev grob. Biskup mons. Domenico Cornacchia objavio je 16. prosinca 2012. godine Proglas u kojem se opisuje tijek dosadašnje Kauze te poziva sve koji posjeduju bilo koji spis ili dokument vezan uz blaženika koji do sada nije predan Postulaturi kauze, da ih s dužnom pažnjom i što prije dostave: Između ostaloga u Proglasu je napisano: „Kao pripadnik Dominikanskog reda, Augustin Kažotić čitav je svoj život dosljedno, herojski i hrabro nasljedovao Krista.

Kao biskup, najprije zagrebački a zatim lucerski, bio je pun ljubavi i brižan prema svojoj braći, tako da je svojim jednostavnim i skromnim životom bio uzor svećenicima i vjernicima. Odlikovao se svojim zalaganjem za izobrazbu svećenika, koje je osobno poučavao. Svi su u njemu vidjeli neustrašivog glasnika evanđelja, pastira puna apostolskog žara i prijatelja siromahâ. Umro je na glasu svetosti u Luceri 3. kolovoza 1323. Nekoliko mjeseci prije smrti bio je žrtva okrutnog napada, u kojem je pretrpio povredu čeone kosti. Glas o njegovoj svetosti se neprekidno prenosio tijekom stoljeća. Papa Inocent XII. odobrio je 19. lipnja 1700. štovanje biskupa Kažotića ab immemorabili.

Dana 19. listopada 1701. Lucerskoj, Zagrebačkoj i Trogirskoj biskupiji kao i Redu braće propovjednika (dominikanci) dopušteno je slaviti blagdan blaženog Augustina 3. kolovoza. Papa Klement XI. proglasio je 4. travnja 1702. biskupa Augustina Kažotića blaženim. Glas o svetosti blaženog Augustina u biskupijama Lucera-Troia i Zagrebačkoj kao i u Redu braće propovjednika sačuvao se u nepromijenjenom obliku sve do danas. Zato, prema uredbama što ih je utvrdila Crkva, ustanovljeno je da su ispunjeni svi uvjeti za pokretanje službene kauze za proglašenje svetim toga blaženika. O tome se pozitivno izjasnilo Prezbitersko vijeće biskupije Lucera-Troia na sjednici od 19. ožujka 2010. te na posljednjoj sjednici od 28. rujna 2012.

Obavještavajući crkvenu zajednicu o tom utješnom događaju, pozivamo sve vjernike da Ordinarijatu biskupije Lucera-Troia (Piazza Duomo 13 – 71036 Lucera – FG) stave na raspolaganje sve informacije iz kojih se mogu na neki način izvući elementi koji idu u prilog ili niječu glas svetosti gore spomenutog blaženika. Budući da se, usto, moraju, sukladno crkvenopravnim propisima, prikupiti svi spisi koji se pripisuju blaženiku, ovim Proglasom nalažemo svima onima koji posjeduju bilo koji spis ili dokument vezan uz blaženika koji do sada nije predan Postulaturi kauze, da ih s dužnom pažnjom i što prije dostave ovom Biskupskom ordinarijatu.“

Uz pokretača Kauze u biskupiji Lucera-Troia, svoj doprinos daju Hrvatska dominikanska provincija i Zagrebačka nadbiskupija, koja je još 1962. godine osnovala Dijecezanski odbor Zagrebačke nadbiskupije za širenje štovanja i za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića. Provincijski promotor je dr. Marijan Biškup OP, umirovljeni profesor moralne teologije na KBF-u u Zagrebu, švicarski dominikanac o. Paul-Bernard Hodel, profesor crkvene povijesti na Sveučilištu u Fribourgu (Švicarska), priprema positio historica, potrebnu povijesnu dokumentaciju, a postulator je o. Vito T. Gomez, glavni postulator Dominikanskoga Reda u Rimu. (N.P.)