Objavljeno: 15.09.2016.
U kapeli Majke Božje Žalosne u Novoj Vesi, smještenoj nedaleko od župne crkve sv. Ivana Krstitelja, novoveški župljani i hodočasnici proslavili su spomendan zaštitnice kapele u četvrtak 15. rujna, misnim slavljem koje je predvodio mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i pastoralni pomoćnik u župi sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi.
Uvodeći u misno slavlje mons. Pintarić je podsjetio kako se drevna proslava „Gospe Novoveške“ nastavlja iz stoljeća u stoljeće te pokazuje pobožnost Zagrepčana prema Majci Božjoj, koju su častili na tom području kada je uz otvoreni potok Medveščak stajao tek kameni pil s kipom Majke Božje Žalosne i mrtvim Kristom u naručju, a kojeg su držali čudotvornim. Povezanost s Majkom Božjom Žalosnom nastavljena je i kada je izgrađena kapela 1763. godine i urešena prekrasnim freskama slikara Antona Jožefa Lerchingera, koji je ostavio velebno djelo i u crkvi Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu u Krapini, podsjetio je mons. Pintarić, osvrnuvši se na dva detalja u kapeli – prikaz Adama i Eve u društvu zmije što simbolizira pad i grijeh praroditelja te prikaz Krista, poniznog sluge i začetnika spasenja „koji ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu“ (Fil 2,8).
Pobožnost prema Majci Božjoj Žalosnoj nastavlja se i danas svakoga dana u crkvi sv. Ivana Krstitelja pred kamenim ostacima tog istog pila, smještenom u lapidarij na ulazu u crkvu, kamo mnogi Novovešani dolaze pokloniti se i pomoliti se, kao i ispred ove kapele pokraj koje svakodnevno prolaze zaokupljeni svojim brigama, kazao je predvoditelj slavlja.
U homiliji se mons. Pintarić osvrnuo na reljef na pročelju kapele, na kojem se nalaze prikazana dva velika štovatelja Blažene Djevice Marije: sv. Ivan Pavao II, i bl. Alojzije Stepinac. „Papa Ivan Pavao II. uzeo je za svoje geslo zaziv Majci Božjoj 'Sav Tvoj' te je bio veliki njezin promicatelj u velikim svjetskim marijanskim hodočasničkim svetištima.
Kardinal Alojzije Stepinac od svojih je dječačkih dana iskazivao veliku pobožnost Majci Božjoj, od obiteljske molitve i hodočašća Majci Božjoj Dolskoj, a kasnije je kao nadbiskup u mnogo prilika tumačio značenje Majke Božje u povijesti spasenja i poticao u svojoj Zagrebačkoj nadbiskupiji pobožnost prema 'najvjernijoj Odvjetnici'“, rekao je mons. Pintarić, navevši nadalje Stepinčeve misli iz njegove okružnice od 14. siječnja 1944. godine „Marija nije samo Majka Božja nego je i naša Majka“, u kojoj podsjeća da želi li katolik postati pravi štovatelj Marijin mora je često zazivati u pomoć, ne zaboravivši nikada časa kada je pod križem Isus Krist svima vjernima dao Blaženu Djevicu Mariju za majku.
Povijest župe bilježi da su Novovešani čelu sa svojim župnikom Josipom Thausyjem, bratom tadašnjeg zagrebačkog biskupa Franje, sagradili 1763. godine spomenutu kapelu u sredini Nove Vesi te prenijeli vrlo štovani kip s potoka Medveščak u nju. Kapelica je relativno malena, s apsidom prema zapadu, i smještena je na najistaknutijem mjestu raskrižja na način da dominira svojom jednostavnošću i visinom. Ima dva prozora i maleni zidani zvonik, u kojem se nalazi malo zvono s natpisom: „Milosrdnoj Gospi koja je Vrata nebeska - Majci Božjoj Žalosnoj daruje obitelj Rees, g. 1838.“. Budući da je narod radije dolazio na nedjeljnu misu u tu kapelu, nego u novoizgrađenu župnu crkvu, kanonički vizitator je 1810. godine zabranio nedjeljne mise u kapeli, kako bi narod dolazio na nedjeljnu misu u župnu crkvu.
Unutrašnjost kapele oslikana je veoma lijepim i živahnim rokoko iluzionističkim freskama, koje po svom izgledu podsjećaju na pokrajnju kapelu Uskrsnuća Isusova u župnoj crkvi iz čega se zaključuje da je djelo istoga autora Antona Jožefa Lerchingera. Kupola kapele oslikana je motivima malih, debeljuškastih anđelčića, a u prostoru nad jednim prozorom prikazani su Adam i Eva, ovijeni zmijom, a na drugoj mladića sa simbolima muke - novog čovjeka - Krista.
U apsidi, koja zaokružuje oltar s drvenim kipom Majke Božje žalosne, naslikao je crveno srce, kojem se klanjaju anđeli.
Za vrijeme župnika Alojzija Hegedića kapela je 1914. temeljito obnovljena po majstoru Josipu Kaplanu za 350 kruna, kako je to naznačeno na ponudi od 24. lipnja 1914. godine, koja je pohranjena u Zavodu za crkvenu umjetnost u Dugoj ulici broj 7. Nakon te detaljne obnove kapele stari kameni kip je dugo vremena stajao pred kapelom, dok nije premješten u župnikovo dvorište, a zatim i u lapidarij na ulazu u crkvu.
Kapela je otvorena dva dana u godini i to na dan Gospe od sedam žalosti, 15. rujna, kada se ujutro u 7 sati slavi misa zahvalnica za sve dobročinitelje župe sv. Ivana, te na Veliki petak, kada se mnogi Zagrepčani iz starog dijela grada dođu pokloniti Gospi Žalosnoj.
Župnik Stjepan Sirovec obnavljao je kapelu 1998. i 1996. godine, a povodom Stepinčeva proglašenja blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, postavio je reljef s likovima Ivana Pavla II. i bl. Stepinca, okružen tekstom: „U Tebe se, Gospodine uzdam. Sveti oče i Duše Sveti, sveta Marijo i blaženi kardinale Alojzije Stepinac - molite za nas.“ (NP)
