Aktualnosti

30. obljetnica proglašenja svetim hrvatskoga kapucina Leopolda Bogdana Mandića (1866-1942) svečano je 16. listopada proslavljena u župi posvećenoj tome svecu u Zagrebu-Dubrava. Svečano misno slavlje, kojemu je prethodilo župno godišnje cjelodnevno klanjanje pred Presvetim, predvodio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar u koncelebraciji s generalnim vikarom Beogradske nadbiskupije fra Leopoldom Rohmesom, provincijalom franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željkom Železnjakom, župnikom i gvardijanom fra Ivicom Vrbićem i više svećenika.

Tom je prigodom potpisana povelja o bratimljenju župe sv. Lepolda Bogdana Mandića, koju vode franjevci-kapucini, s Beogradskom nadbiskupijom, a u kojoj se ističe zajedničko nastojanje oko rasta u vjeri te zajedništvo u pastoralnim i duhovnim pothvatima. Ideja o bratimljenju nastala je na temelju karizme sv. Leopolda koji je cijeli svoj život posvetio jedinstvu među kršćanima, a budući da mu redovnički poglavari nisu dopustili da se posveti misionarskom poslanju među pravoslavnim kršćanima svakoga je vjernika koji mu je dolazio u ispovjedaonicu prihvaćao s ljubavlju kao da je „istočni brat ili sestra“.

U propovijedi se beogradski nadbiskup osvrnuo na klanjanje pred Presvetim te istaknuo molitvenu usredotočenost sv. Leopolda, koji je, premda tjelesno sitan, bio duhovno velik. Posebno je upozorio na povezanost sv. Leopolda i bl. Ivana Pavla II., koji je 16. listopada prije 35 godina izabran za poglavara Katoličke Crkve, te je prije 30 godina proglasio svetim toga kapucina iz Herceg Novog, koji se kao i on zalagao za jednistvo kršćana. Sv. Leopold može biti primjer današnjemu svijetu, posebno Europi, koji teže jedinstvu jer je kao Hrvat cijeli svoj život proveo u Italiji služeći bližnjima u ispovijedaonici te molio i žrtvovao se za jedinstvo kršćana. Također može biti primjer u snažnoj vjeri i molitvenoj uronjenosti u otajstvo Uskrsloga, a, kao i papa Ivan Pavao II., istinski je vjerovao u Božje milosrđe, rekao je beogradski nadbiskup.

Nakon potpisivanja povelje o bratimljenju, fra Ivica Vrbić darovao je nadbiskupu Hočevaru knjigu „Povijest franjevaštva“, a on mu je uzvratio misnim ruhom izrađenim za proslavu 1700. obljetnice Milanskoga edikta u Nišu.
Prvo je čitanje na svečanoj misi čitao Stipe Zeba koji je na misi kanonizacije sv. Leopolda Bogdana Mandića u Rimu također čitao prvo misno čitanje. Misno pjevanje predvodio je župni zbor pod ravnanjem Frane Kussa. (IKA)