Aktualnosti

Knjiga doc. dr. sc. Zorane Sokol Gojnik „Sakralna arhitektura Zagreba u 20. stoljeću - Katoličke liturgijske građevine" predstavljena je u srijedu, 29. studenoga u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Nakladnici knjige su Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i UPI-2M PLUS d.o.o.
Na predstavljanju je nazočio i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Doc. dr. sc. Zorana Sokol Gojnik članica je Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Dekan Arhitektonskog fakulteta prof. dr. sc. Krunoslav Šmit je naglasio kako je ova knjiga rezultat istraživanja koje je autorica provodila u sklopu svoga doktorskog rada, te znanstvenih projekata koji su se realizirali na fakultetu. Važnim je istaknuo za tu visokoobrazovnu ustanovu da se rezultati istraživanja mogu ugraditi u nastavu. Autorica knjige to posebno uspješno čini, kako je istaknuo dekan, na Katedri za arhitektonsko projektiranje gdje predaje kolegij „Sakralna arhitektura - uvod u projektiranje" za koji postoji velik interes studenata.

Akademik Mladen Obad Šćitaroci, jedan od rencezenata, podsjetio je kako počeci knjige sežu u godine kada je autorica bila polaznica doktorskoga studija na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i kada je započelo njezino istraživanje liturgijske arhitekture 20. stoljeća Zagreba najprije na urbanističkim planovima od 1864., a zatim se tema razvijala s doktorskim istraživanjem koje je završilo, doktorat je obranjen 2010. s naslovom „Arhitektonska i urbanistička obilježja liturgijske građevine u 20.st.". Autorica u knjizi analizira i vrednuje izgradnju liturgijskih građevina Zagreba u 20. st. u okviru europskih stremljenja. Povezujući ostvarenja naših arhitekata s relevantnim europskim primjerima, autorica ukazuje na pripadnost zagrebačke sakralne arhitekture europskom kulturnom krugu i zaključuje da su sva tipološka i morfološka traženja koja su obilježila zagrebačke liturgijske građevine prisutna i u širem europskom kontekstu, rekao je. Vrijedan je doprinos knjige i katalog građevina koji usustavljuje niz informacija o tijeku izgradnje, o dostupnoj arhivskoj građi i objavljenoj literaturi o pojedinim građevinama, istaknuo je akademik Obad Šćitaroci.

Drugi rencenzent dr. sc. Tomislav Premerl naglasio je kako je knjiga „prvi sustavni, kritički i znanstveni prilog velikim i složenom problemu specifične i urbanističke teme u razvoju grada Zagreba tijekom nekoliko političkih režima i političkih sustava". U knjizi nalazimo sistematizaciju opsežnog arhivskog materijala cjelokupnog graditeljskog nasljeđa Zagreba u 20. st., istaknuo je dr. Premerl.

Prodekan za znanost na Arhitektonskom fakultetu te također i jedan od rencezenata prof. dr. sc. Zlatko Karač je podsjetio kako je autorica kao mlada novakinja i asistentica na fakultetu tijekom nekoliko napornih godina prevela kapitalno djelo arhitektonske svjetske literature „Povijest moderne arhitekture" talijanskog autora Brune Zevija čime se naša kulturna javnost i naš mali jezik našao u krugu odabranih velikih jezika koji Zevija imaju prevedeno. Ta knjiga danas služi kao jedan od temeljnih udžbenika na studiju arhitekture, povijesti i umjetnosti, a dakako i šira kulturna javnost je vrla zahvalna za taj pothvat. Govoreći pak o upravo objavljenoj knjizi, Karač je preporučio za čitanje, jer ona „donosi panoramu Zagreba koje gotovo nismo svjesni.

Ne bismo rekli da Zagreb ima pedeset crkava koje su nastale u 20.st., ogromni broj. Svaku od njih možda pojedinačno i znamo kada ju vidimo, ali kada bi trebalo u jednom izričaju nabrojati 20, teški bi se sjetili, a 50 nikako. Autorica je napravila taj napor da je nabrojala baš sve, što je u Zagrebu od 1901., a navođenjem izvora, napravila je pouzdano djelo koje nije subjektivna interpretacija i sabrani kolaž različitih podataka, nego je objektivizirani pristup".

Na kraju se okupljenima obratila i autorica doc. dr. sc. Zorane Sokol Gojnik koja je istaknula da je cijela knjiga protkana pozivom na suradnju struka – „teološke struke, liturgičara i arhitekata da bismo mogli napraviti kvalitetna arhitektonska ostvarenja. Posebno je zahvalila prof. dr. sc. Anti Crnčeviću i dr. sc. mons. Ivanu Šašku, kao i Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu, Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, te zagrebačkim župama koje su spremno dale na uvid svoje arhive. IKA