HR
Hrvatski franjevački biografski leksikon predstavljen je u dvorani Vijenac u Zagrebu u srijedu 12. svibnja. Predstavljanju Leksikona u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine nazočili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić, provincijal Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara fra Ivan Paponja, zatim provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željko Železnjak, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Željko Tolić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića fra Ivica Petanjak, provincijal Hercegovačke provincije Uznesenja BDM fra Ivan Sesar, kao i vikar Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula, provincijska predstojnica Milosrdnih sestara Svetoga Križa s. Franciska Molnar, izaslanice provincijskih predstojnica drugih franjevačkih ženskih redovnih zajednica, nacionalni ministar Franjevačkog svjetovnog reda br. Mato Batorović, te mnogobrojni franjevci i franjevke i predstavnici kulturnog i akademskog života.
Predsjednik Vijeća franjevačkih zajednica fra Ivan Sesar pozdravio je nazočne u ime Vijeća, te podsjetio kako se u pojedinim franjevačkim provincijama u hrvatskim krajevima već u 18. st. nastojalo sakupiti i objaviti o značajnim franjevačkim likovima. Svi su ti podaci manje ili više poslužili za izradu ovog Leksikona. Stoga je ovo djelo u neku ruku kruna rada ne samo u njemu zapisanih suradnika, nego i svih ranijih djelatnika na tom polju.
Leksikon je i naš dug i naša zahvala svima onima koji su u prethodnim stoljećima obavili pionirski rad na franjevačkoj bibliografiji. Ovo je povijesni trenutak za franjevački red na našim prostorima i za leksikografiju uopće, rekao je Sesar, te istaknuo kako je rad trajao godinama, a izdanje je plod pregalaca, u prvom redu onih koji su proučavali i vrednovali povijest franjevaštva u Hrvata. Leksikon će biti velika stručna i znanstvena podloga svakom naučnom radu o franjevaštvu na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Leksikon donosi zavidnu brojku od oko 2000 osoba. Zasigurno smo neka nepravedno preskočili, neka nedovoljno obradili, neka možda i preko reda uvrštena, no sve će nabrojano dati poticaja još većma proučavanju kako Reda, tako i sinova i kćeri svetog oca Franje na hrvatskom tlu, rekao je Sesar, te podsjetio kako je rad na Leksikonu završen u jubilarnoj godini Franjevačkog reda, o 800. obljetnici njegova osnutka, redakcijski završen u siječnju, a tiskan u ožujku ove godine.
Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Vlaho Bogišić je podsjetio na nemjerljiv prinos mnogih franjevaca tijekom desetljeća djelovanja Leksikografskog zavoda, kao i osamdeset godina moderne hrvatske leksikografije. U tom kontekstu Bogišić je podsjetio kako je i sam Krleža izjavio da će franjevački red sa svim onim što je značio na našim prostorima u doglednoj budućnosti tražiti jedno ovakvo leksikografsko djelo. Istaknuo je, kako Leksikografski zavod u suradnji s Provincijom Bosnom Srebrenom priprema i "Malu enciklopediju Bosne Srebrene".
Bogišić je pojasnio ključ uvrštavanja u Leksikon kojim se željelo predstaviti što je franjevačka kultura, kao kultura univerzuma, te se osvrnuo na pojedine primjere prikupljanja građe. Akademik Žarko Dadić je istaknuo kako Leksikon pokazuje da su franjevci svih provincija imali veliku ulogu u hrvatskoj kulturi i u razvitku pojedinih područja kao nastavnici u franjevačkim školama, javnim školama ili na druge načine.
Tako je istaknuo niz imena koji su se posebno istaknuli na području prirodoslovlja, osobito u pripremanju i prevođenju udžbenika, poglavito matematike. U tom kontekstu podsjetio je na fra Matu Zoričića i nje njegovu aritmetiku, koja je ujedno bila i prva aritmetika na hrvatskom jeziku (1766.), potom fra Matiju Petra Karančića koji je prevodio udžbenik čiji se rukopis čuva u budimpeštanskom franjevačkom samostanu, te fra Ambroza Matića. Spomenuo je i neke mlađe franjevce koji su imali veliko značenje u znanosti, no koji su tragično završili potkraj Drugog svjetskog rata (fra Marijan Olujić, fra Marijan Blažić).
Fra Emanuel Hoško koji je, uz fra Peju Ćoškovića i fra Vicka Kapitanovića, uredio Leksikon rekao je kako je to izdanje djelo svih pripadnika franjevačkog pokreta kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Biografije je pisalo 99 suradnika, među kojima ugledna franjevačka imena. Popis biografa otkriva i potvrđuje visok stupanj zajedništva i jedinstva svih hrvatskih franjevačkih zajednica i to čak do te mjere da predstavlja važnu oznaku franjevačkog identiteta kod nas. Kad uzmemo u ruke nećemo moći previdjeti da i nakon 800 godina od svog početka franjevački pokret ima snažnu kohezijsku oznaku, rekao je Hoško.
Pojašnjavajući uvjete uvrštavanja u Leksikon, istaknuo je tri najvažnija, a to su da je osoba ispunila svoje dane na zemlji, da je uživala i da još uvijek uživa poštovanje zbog svojih djela i svog života u hrvatskoj kulturnoj i crkvenoj povijesti, napose u povijesti zajednice kojoj pripada. Treći je uvjet da se našao netko tko je bio spreman napisati biografiju, što baš i nije bilo lako. Također je podsjetio na dug put od početka rada.
Istaknuo je, kako je ideja Leksikonu potekla od fra Hadrijana Boraka, a Hoška su franjevački poglavari za realizaciju projekta zadužili 1988. godine. Rad je 1991. godine nastavio Vicko Kapitanović. No, s vremenom uslijed promjena poglavara, rad je odložen da bi se ponovno pristupilo realizaciji sa željom da se leksikonom obilježi 800. godišnjica Franjevačkog reda.
Na kraju predstavljanja, kardinal Josip Bozanić čestitao je velikoj franjevačkoj obitelji u hrvatskom narodu na ovom djelu, te Leksikografskom zavodu što je prepoznao vrijednost toga djela. U glazbenom dijelu programa nastupila je klapa Nostalgija.
IKA
