HR
Dokumentarni film "Katolička misijska župa u Taganrogu u Rusiji" s naglaskom na rad sestara karmelićanki Božanskog Srca Isusova s. Augustine Mesarić i s. Mirjam Bubnić predstavljen je u utorak 11. lipnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. Autor filma i scenarija je don Pavao Crnjac, rektor crkve Corpus Domini koji je u Rusiji boravio od 22. do 26. listopada prošle godine.
U uvodnom dijelu, predavanje o počecima kršćanstva u Rusiji, ali i povijesnim vezama Hrvata s Rusima i ruskom kulturom održao je prof. Juraj Kolarić. Istaknuo je kako je ovo povijesti trenutak, jer "govorim o Rusiji, koja nije samo najveća država na svijetu, nego i zemlja koja ima veliku bogatu prošlost, bogatu, kulturu, zemlja religioznih ljudi i koja je nama po slavenskim korijenima tako bliska.
Zašto je povijesni trenutak? Prvi Hrvat koji je samoinicijativno zakoračio na ta prostranstva bio je Juraj Križanić. Drugi istaknuti Hrvat koji je samoinicijativno posjetio Rusiju bio Miroslav Krleža godine 1925. i o tome je napisao knjigu 'Put u Rusiju'.
Prvo kolektivno hodočašće u Rusiju bilo je od 24. travnja do 3. svibnja 2006. godine, a na njemu je sudjelovao Zbor prebendara prvostolne crkve zagrebačke koji su obišli najvažnija mjesta u Rusiji, sastali se s katolicima, a ja sam tom prigodom održao predavanje 'Veze Hrvata s Rusijom' u najvećoj knjižnici na svijetu. Naposljetku, ovo je povijesni trenutak, jer je don Pavao Crnjac, samohodočasnik u Rusiju te nam kamerom i riječju posreduje o toj maloj oazi katolika u Rusiji".
Dr. Kolarić podsjetio je na početke kršćanstva na području Rusije, a posebno se osvrnuo na prvo hodočašće katoličkih svećenika u Rusiju. Sudionici hodočašća otkrili su bogatstvo, ljepotu i duhovnu dimenziju Rusije, blagoslovljene zemlje koju je mala Hrvatska obogatila svojim duhovnim vrijednostima.
Ovo hodočašće trebalo bi biti poticaj za jedan novi početak u zbližavanju hrvatskog i ruskog naroda i međusobno obogaćivanje uz čuvanje vlastitog kulturnog, nacionalnog i vjerskog identiteta i stečenih tradicija, rekao je dr. Kolarić te naglasio kako se na to lijepo nastavlja i hodočašće don Pavla Crnjca.
Nakon prikazanog filma, okupljenima se obratio i sam autor. Naglasio je kako se u Ruskoj Federaciji dogodio demokratski preokret te su nastupile osobne slobode: kretanja, govora, vjeroispovijesti. U tom kontekstu strukture Katoličke Crkve uspostavio je godine 1991. papa Ivan Pavao II., najprije apostolske administrature, a 2002. te administrature podigao na razinu biskupija.
Vlč. Crnjac predstavio je statističke podatke iz godine 1991. prema kojima je postojalo deset katoličkih župa, sedam svećenika, četiri kapele i dvije crkve. Petnaest godina kasnije stvorene su četiri biskupije, djeluje 225 župa, 25 ustanova, sjemenište u Petrogradu s pedeset bogoslova, postaje Radio Marija i Radio "Dar". Također djeluje 270 svećenika, 250 redovnica iz 22 različite nacije.
Prvi svećenik Rus ređen je nakon 1919. godine te 1999. Vezano za vjerski život, Crnjac je istaknuo je kako je za Uskrs prošle godine bilo 541 krštenika. Dakle, dolazi do procvata katolištva i svijesti pripadnosti Katoličkoj Crkvi.
Istaknuo je i važnost prisutnosti redovnica koje su razvile socijalni apostolat, katehezu za sve uzraste. Unijele su novi život uz župnika Argentinca Raula Aparicio, koji je započeo rad s ovisnicima. (IKA)
