Aktualnosti

FOTOGALERIJA

Više tisuća Hrvata okupilo se u idiličnom švicarskom marijanskom svetištu Majke Božje (Gospe Crne) u Einsiedelnu u subotu 11. i nedjelju 12. lipnja na proslavi 50. obljetnice utemeljenja Hrvatske katoličke misije za Švicarsku te 50. obljetnici hrvatskih molitveno-pokorničkih pohoda Majci Božjoj u to svetište.

U dvodnevnom programu s križnim putem, svečanom akademijom, kulturno umjetničkim programom u nazočnosti Hrvata katolika iz svih krajeva Švicarske predvođenih misionarima i drugih europskih zemalja misnim slavljima predslavio je zagrebački nadbiskup i metropolita kardinal Josip Bozanić uz ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislava Markića, provincijala hercegovačkih franjevaca dr. o. Miljenka Šteku, koordinatora hrvatskih katoličkih misija za Švicarsku o. Miću Pinjuha te brojnih franjevaca i domaćina benediktinaca iz svetišta Gospe Crne.

U propovijedi na završnom misnom slavlju u nedjelju 12. lipnja kardinal Josip Bozanić je između ostaloga poručio: „Ovim hodočašćem želimo zahvaliti Bogu za pedeset godina djelovanja hrvatskih katoličkih misija u ovoj zemlji Švicarskoj. Došli smo da zahvalimo i Bogu se preporučimo. Budite ponosni na ovaj visoki jubilej.

Čestitam posebno braći franjevcima hercegovačke provincije za vjerno djelovanje u ovoj zemlji. Draga braćo franjevci, vi se odlikujete jednom posebnom crkvenom kvalitetom, a to je biti uz svoj narod. To je rodilo ovo slavlje. Biti zajedno s narodom. Želim da na tom putu ustrajte i da vas Bog blagoslovi novim duhovnim zvanjima. Zahvaljujem časnim sestrama i svim pastoralnim suradnicima koji su djelovali i djeluju uz svoj narod." Nadalje je kardinal Bozanić kazao da se jubilej poklapa sa svetom godinom izvanrednoga jubileja milosrđa koju je otvorio papa Franjo.



To je važno za današnjega čovjeka koji često ne želi vidjeti grijeh, ne želi vidjeti zlo. Tumačeći liturgijska čitanja kardinal Bozanić je govorio o grešnici koja je tražila Isusa za razliku od farizeja i shvatila da je izlaz moguć jedino kod Isusa. To je velika poruka žene iz evanđelja. Kod Isusa se može naći izlaz iz svih zala ovoga svijeta. Na kraju propovijedi kardinal je istaknuo: „Ovih je dana u Zagrebu predstavljena knjiga 'Bog ili ništa'. Tko je na strani Božjoj i tko ima Boga ima sve i to je ono što imamo, doživljavamo i učimo u Crkvi. I danas ovdje zahvalimo za nebrojene milosti koje nam je Bog udijelio za pedeset godina redovitog slavljenja mise, euharistije na hrvatskome jeziku.

Pedeset godina se slavi misa na hrvatskome jeziku. Mogu s ponosom podijeliti ono što toliko puta čujem od europskih i američkih biskupa. 'Hrvati katolici rado dolaze na velike mise. To se osjeća u crkvama gdje oni slave misu na hrvatskome jeziku.' Po tome nas prepoznaju. Čuvajmo to i prenosimo na svoju djecu. Dragi Hrvati, draga djeco, vi ste ovdje rođeni, ovdje rastete. Vi znate da imate još jedno podrijetlo a to je hrvatsko. Biti solidan član ove zemlje i ove zajednice, a biti ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo svoj jezik, kulturu identitet. To je bogatstvo to će vas čini većima u ovoj zemlji i drugdje.



Želio bih da danas posebno molimo za naše obitelji. Mi Hrvati katolici znamo što je obitelj i mi vrednujemo obitelj i obiteljski život, rodbinske odnose. To je nešto veliko. Obitelj je osnovna stanica društva, naroda i Crkve. Čuvajte obitelj. One su danas pred velikim izazovima. Čuvajte vjernost bračnoga života, jer to je ono što će čuvati vašu djecu. Neka se u vašim obiteljima moli. Molitva je ona koja jača i unosi Boga u obiteljski život i čuvajte naše vjerništvo i hrvatsko zajedništvo. Potrebno nam je u domovini i ovdje. Čuvajmo ga. To se čuva redovitim dolaženjem na mise. Misa je susret s Bogom i međusobni susret.

Tu popričamo, zanimamo se jedni za druge. Tu se hrani i stvara zajedništvo. Znak našega hrvatskoga i katoličkoga zajedništva je i bl. Alojzije Stepinac. On na neki način povezuju sve nas vjernike Hrvate. Bl. Alojzije je ostao sa svojim narodom po cijenu žrtve i mučeništva. To je veliki naš zagovornik i njemu se često utječimo u našim molitvama. On nam daje tolike poruke. Prvo, 'moja je savjest čista' i ona druga 'u Tebe se Gospodine uzdam'. To su dvije poruke koje od bl. Alojzija dolaze do nas. Čistimo pred Bogom svoju savjest i imajmo uvijek pouzdanja u Boga u svom životu."


 
Provincijal o. Miljenko Šteko u svom obraćanju je između ostaloga istaknuo da je svaki dolazak iz domovinske Crkve među Hrvate katolike jačanje veze s rodnom grudom. „Svima nama je stalo da ostanete povezani s Domovinom. Znam da mnogi od vas nose velike rane iz Domovine, nakon svih ranjenosti i ratnih razaranja. Ali, ako pred sobom imamo svjetlo vjere, Bog će naći put, i preko boli noći, da svane dan", kazao je provincijal o. Šteko. Kad su židovski prvaci dali ubiti Isusa, nisu ni slutili da će Bog od njihovog zlodjela iskovati svoj plan spasenja za cijeli svijet. Kada su rimski carevi, željni plijena, porobljavali druge narode te proširili svoje carstvo od Britanije do Kavkaza i na cijelu sjevernu Afriku, nisu ni slutili da su gradnjom prometnica i druge infrastrukture omogućili brže širenje kršćanstva. Kada ste vi  dolazili ovamo možda vam se činilo da ste išli samo trbuhom za kruhom. Ali bilo bi dobro prepustiti Božjem svjetlu da obasja put. Nije li On, koji zna i po krivim crtama pisati ravno, imao još nešto veće u planu s vama.

Prepustimo to Njegovoj providnosti. Vi ste došli u zemlju koja u mnogo čemu ima visoke norme i standarde. Druge zemlje jedva ih mogu dostići. Npr. kad kažemo švicarski satovi, znamo da nema boljih na svijetu. Isto tako švicarska čokolada, švicarski nožići i tako dalje. Imaju oni još mnogo toga i ostat će još dugo u tome nenadmašeni. Ali tehnika nije sve. Znanost nije sve. Ni kultura nije sve. Visoko razvijena znanost, tehnika i kultura čak su svojevrsna napast koja navodi čovjeka da se u njima uljulja i umisli te padne na niske grane na području vjere i morala. Sve je to velika napast. Kao što ni naši praroditelji nisu u rajskom obilju bili prisiljeni raditi protiv Božje zapovijedi, ni u današnjim zemljama obilja nema te prisile, ali i u jednom i drugom slučaju se događa to padanje.

Postoji područje u kojem se mnogi danas u Europi, nažalost, ne ističu po visokim standardima. To je područje vjere. Tu imate vi, braćo i sestre, šansu pokazati im visoke standarde. Pokažite im svoje svetinje. Otvorite svoje živote širom za Božje planove pa ćete vidjeti kakva djela može Gospodin izvesti po vama".



Ravnatelj dušobrižništva dr. Tomislav Markić je istaknuo da je u Švicarskoj 12 od ukupno 186 hrvatskih katoličkih misija koliko ih ima u svijetu. One su očuvale i čuvaju hrvatski i vjernički identitet. Veliku zaslugu imaju redovnici jer oni djeluju u dvije trećine tih misija, a među njima i franjevci u Švicarskoj. Svoju čestitku uputio je i ravnatelj hodočasničkoga ureda p. Lorenz Moser. Organizator jubileja fra Mićo Pinjuh je istaknuo da su proslavu organizirali u zajedništvu Hrvatica i Hrvata, koji žive i rade u toj prekrasnoj alpskoj zemlji. Nadalje je koordinator Pinjuh kazao: „To je povijesni događaj kojim se želi zahvaliti vjernicima, misijskim suradnicama i suradnicima i misionarima koji su značajan dio svojih života i sposobnosti ugradili u polustoljetni duhovni i obrazovno-odgojni hrvatski povijesni mozaik.

Preživjeti i osigurati miran i razumnoga bića dostojan život sebi i svome potomstvu, iskonske su težnje - duboko ukorijenjene u svakom ljudskom biću. Da bi ostvario te svoje prirodne težnje i izbjegao ugroze koje im stoje na putu, čovjek je spreman na najrazličitija odricanja, na žrtve koje su nerijetko uključivale i napuštanje svoje vjekovne postojbine - svoga zavičaja i matične domovine.

Povijest hrvatskoga naroda je, kao rijetko koja druga, snažno obilježena tim prinudnim odlascima s rodnoga ognjišta i iz očinskoga doma. Iako razlozi za te hrvatske 'egzoduse' bijahu mnogi, neprirodne društveno-političke tvorevine u kojima su desetljećima morali živjeti, nejednakost i nesloboda koje su snažno prožimale sve slojeve tih tvorevina,  pri samom su vrhu toga popisa. Masovniji odlasci koji su započeli neposredno nakon Prvog  svjetskog rata nisu, nažalost, prestali do današnjega dana. Razlozi su se, doduše, tijekom povijesti mijenjali, no odlasci, nažalost, nisu prestali."

Misno slavlje pratio je mješoviti pjevački zbor iz St. Galena pod ravnanjem Dragice Bošnjak.

Misi je prethodila jubilejska akademija u Kongresnom centru Einsiedelna na kojoj je sudjelovalo više od tisuću Hrvata koji žive i rade u Švicarskoj. U nazočnosti veleposlanika Aleksandra Heinaa, nacionalnoga direktora za migrante pri Švicarskoj biskupskoj konferenciji Samuela Behloula, te brojne uzvanike kardinal Bozanić je uputio čestitku svima koji su svojim radom pridonijeli kroz povijest za proslavu polustoljetnoga jubileja.

„Ovaj jubilej osvještava da se negdje duboko spaja katolički vjernik i Hrvat katolik. Ovaj jubilej govori i to što bi bilo od nas tijekom prošlih pedeset godina da nije bilo ustrajnoga djelovanja Crkve. Crkva je ona koja nas je okupila i koja nas je sačuvala. Budimo ponosni na ono što jesmo na svoju Crkvu Katoličku i svoju pripadnost svome hrvatskome narodu. To je poziv jubileja. Želim da ovaj jubilej prenese se na mlade generacije. Drago mi je bilo gledati kako su mladi nastupali na svečanosti prethodne večeri. Potrebna nam je pripadnost, pripadnosti hrvatskome narodu i Katoličkoj Crkvi. Bez pripadnosti mi se gubimo."


 
Veleposlanik Republike Hrvatske u Švicarskoj Aleksandar Heinaa je istaknuo da je potrebno zahvaliti svima onima koji se trude na bilo koji način podržati Hrvatske katoličke misije i naše neprocjenjivo kulturno bogatstvo, i važnost zajednice i druženja u dijaspori prenijeti na one koji danas žive izvan svoje domovine. „Dojmljivo je vidjeti s koliko ljubavi već godinama hrvatski misionari ovdje u Švicarskoj čuvaju i njeguju hrvatski jezik, hrvatsku kulturnu baštinu i tradiciju te na taj način jačaju veze s domovinom Hrvatskom. Posebice je danas, u svijetu globalizacije bitno da se te vrijednosti zajednice iz koje potičemo njeguju s ljubavlju, ustrajnošću, respektom i pažnjom.

Čovjek koji ne poštuje svoju vlastitu baštinu ne poštuje ni svoj narod, a tko ne poštuje svoj narod ne cijeni niti vlastitu kulturu. Onaj tko izgubi identitet područja iz kojeg potiče, izgubio je sebe", kazao je između ostaloga veleposlanik Heina. Uime Švicarske biskupske konferencije dr. Samuel M. Behloul je istaknuo da slaviti takav jedan jubilej svakako daje povoda da se osvrnemo na prošlost. „50 godina utkanih u pastoralni rad HKM-a u Švicarskoj govore za sebe. One su dokaz kontinuiteta njege vlastitog crkvenog i kulturnog identiteta Hrvata u Švicarskoj.

One nam kao takve zorno ukazuju na požrtvovan rad hrvatskih misionara, franjevaca hercegovačke provincije Marijinog uznesenja Mostar, njihovih misijskih suradnica i suradnika te mnogobojnih hrvatskih ljudi koji se desetljećima dragovoljno angažiraju u radu HKM-a na različitim mjestima diljem Švicarske." Nadalje je istaknuo da hrvatske katoličke misije u Švicarskoj danas djeluju kroz 12 zajednica, koje se ističu kroz marljivu pastoralnu i dohovno-kulturnu brigu za djecu, mlade, obitelji te stare i nemoćne. Od svog osnutka 1966. njezini misionari neprestance bdiju nad pastoralnim, duhovnim, socijalnim i kulturnim potrebama Hrvata u Švicarskoj - počevši od prve generacija tzv. „Gastarbeitera", preko izbjeglica Domovinskog rata 90-ih pa sve do generacija Hrvatica i Hrvata rođenih i odraslih u Švicarskoj.

Kratko sjećanje na početak misionarskoga rada predstavio je dugogodišnji misionar fra Karlo Lovrić. „Moj dolazak u Švicarsku, sredinom kolovoza 1971., nekako se podudara s 5. dvodnevnim hrvatskim hodočašćem u listopadu u ovo središnje švicarsko Gospino svetište." Kazao je da su se tada vijorile hrvatske trobojnice, a upravo je to bilo to vrijeme Hrvatskog  proljeća, vrijeme domoljubnog buđenja.

O. Lovrić je kazao da je zasluga misionara-svećenika koji su djelovali kao i onih koji sada djeluju u hrvatskoj pastvi u Švicarskoj (njih 44), misijskih suradnica isto toliko, zajednica žena, misijskih vijeća, folklornih skupina, pjevačkih zborova kao i drugih suradnika koji su slušali glas svojih pastira. „Ipak, fra Ljubo Krasić, iako je djelovao veoma kratko -samo četiri godine!- ostavio je itekako dubok trag. Njegov rad je bio pionirski. Udario je temelj misiji Zürich i budućim hrvatskim katoličkim misijama. Sama ideja organizirati hodočašće nakon samo četiri mjeseca je nešto što zadivljuje."

Uz koordinatora o. Pinjuha na akademiji je govorio i provincijal fra Miljenko Šteko. Skup je popraćen glazbom među kojima su izvedene skladbe fra Šimuna Šite Ćorića napisane za mjuzikl o Stepincu i sv. Leopoldu. U sklopu proslave prikazan je dokumentarni film od djelovanju franjevac u Švicarskoj za koji je scenarij napisao fra Mićo Pinjuh. Misije su, sukladno duhovim potrebama katoličkih Hrvata u Švicarskoj, osnivane: Basel i St. Gallen 1972, Bern 1973, Luzern i Lausanne 1982, Graubünden 1990, Frauenfeld i Sion 1994, Aargau i Zug 1995, Ticino 1998, te Solothurn 2000. Godine. U njima djeluju  15-torica misionara, članova Hercegovačke franjevačke provincije Marijina Uznesenja, i 8 misijskih suradnica (3 redovnice i 5 laikinja ), koji skladno i odgovorno duhovno skrbe za, prema prilično pouzdanim podatcima, oko 80.000 katoličkih Hrvatica i Hrvata koji trenutno žive i rade u Švicarskoj.


 
Dan ranije, 10. lipnja na križnom putu pored benediktinske opatije i misnom slavlju koje je predvodio kardinal Josip Bozanić u bazilici Gospe Crne sudjelovalo je više od dvije i pol tisuće hodočasnika. Nazočne je među inima pozdravio i opat Urban Federer. Poslije toga priređen je kulturno zabavni program za više od tisuću uzvanika u Kongresnom centru. (Vlado Čutura; Foto: Bernard Čović/GK)