Aktualnosti

Redovito 72. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK), pod predsjedanjem predsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, počelo je u utorak 14. travnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu.

Nadbiskup Kutleša je u pozdravnom govoru rekao da se zasjedanje održava u uskrsnome vremenu u kojemu u Crkvi odzvanja Gospodinov poziv na mir koji je ujedno i njegov dar. "Za takvim mirom čeznu svi narodi, posebno stanovnici ratovima ugroženih područja. Na nama je da za taj mir molimo, za njega se zalažemo, ali ponajviše da u svojim srcima i u našim međusobnim odnosima stvaramo prostor u koji se mir može nastaniti", rekao je.

Istaknuvši da je Kristovo uskrsnuće "središte naše vjere i izvor naše nade", nadbiskup je pojasnio da "budući da smo narod uskrsnuća, pozvani smo biti svjedoci pomirenja, graditelji povjerenja i navjestitelji nade koja se ne temelji na ljudskim projektima, nego na vjernosti Boga koji nas ne prepušta raspadljivosti i smrti."

Predsjednik HBK rekao je da "u zajedništvu s papom Lavom XIV. molimo za mir u svijetu, a na poseban način na Bliskome istoku i u Ukrajini, da svjetlo Uskrsloga rasvijetli tmine rata i mržnje te u srcima ljudi probudi nadu u novi početak." Poručio je da "uskrsli Krist i danas ulazi u prostore zatvorene strahom, kao što je ušao u zatvoren prostor apostolske dvorane. On i nama razotkriva rane svoga tijela, da iz njih crpimo snagu za suočavanje sa sadašnjim i povijesnim ranama našega naroda." Stoga, rekao je, "i ovo zasjedanje želimo živjeti kao dio vazmenoga hoda Crkve: osluškujući što Duh govori Crkvama, tražeći putove kako Uskrs ne bi ostao samo jedan od blagdana u kalendaru, nego stil života koji se očituje u povjerenju, hrabrosti, spremnosti na obraćenje i novoj pastoralnoj kreativnosti."

Nadbiskup Kutleša osvrnuo se i na dan ranije održanu proslavu 60. obljetnice Hrvatske inozemne pastve, 80 godina dušobrižništva u Njemačkoj i Austriji te 100. obljetnice Franjevačke kustodije Svete Obitelji u Chicagu. "Te nas obljetnice podsjećaju na vjernost i žrtvu brojnih misionara, redovnika, redovnica i laika koji su kroz desetljeća pratili naše iseljenike, dijelili s njima radosti i kušnje migracijskih valova te im čuvali i prenosili dar vjere i hrvatski identitet. U toj proslavi prepoznajemo poziv da i danas, u novim oblicima mobilnosti i raseljavanja, budemo osjetljiviji na duhovne i pastoralne potrebe naše braće i sestara izvan domovine, kako bi i oni, po skrbi svojih pastira, osjećali živu povezanost s mjesnom Crkvom u Hrvatskoj i njezinim poslanjem", istaknuo je.

Predsjednik HBK-a rekao je da posebno mjesto zasjedanja zauzima razmatranje apostolske pobudnice pape Lava XIV. Dilexi te (Ljubio sam te), koja je njegova prva velika pobudnica o ljubavi prema siromašnima. "Papa Lav XIV. snažno naglašava da briga za siromašne nije dodatak ili opcija, nego temeljni kriterij vjerodostojnosti Crkve i svakoga pastira. Siromašni nisu samo primatelji naše pomoći, nego ‘učitelji Evanđelja’ koji nas evangeliziraju i pomažu nam ponovno otkriti lice Krista prisutnoga u ranjenima, prezrenima i zaboravljenima", pojasnio je.

Protumačio je da pobudnica "poziva cijelu Crkvu na svojevrsni kulturni i duhovni zaokret: od logike ravnodušnosti prema logici blizine, od mentaliteta zatvorenosti i samodostatnosti prema raspoloživosti da dopustimo da nas iskustvo i patnja siromašnih preobraze i obnove naše zajednice." Dodao je da "u tome smislu, promišljanje o toj pobudnici nije samo teološki zadatak, nego poziv na obraćenje srca i na obnovu našega zajedničkog biskupskog služenja u znaku jednostavnosti, skromnosti i velikodušne solidarnosti."

Predsjednik HBK-a najavio je i teme zasjedanja. Biskupi će se zaustaviti na procesu informatizacije župne administracije, "svjesni da suvremeni alati mogu pomoći većoj transparentnosti i učinkovitosti te olakšati svakodnevni rad župnika i župnih suradnika." Razmotrit će i aktualnosti vezane uz Hrvatsku katoličku mrežu, „svjesni da su mediji važna sredstva evangelizacije, formacije i prisutnosti Crkve u javnosti." Posebnu pozornost posvetit će djelovanju Hrvatskoga Caritasa "tražeći načine kako u svjetlu pobudnice Dilexi te još snažnije odgovoriti na potrebe siromašnih i ranjivih u našemu društvu." Dotaknut će se i dušobrižništva hrvatskih branitelja koji nose rane rata i tranzicije te trebaju trajnu blizinu Crkve, kao i pitanja Hrvatskoga martirologija, u kojemu se želi čuvati spomen na svjedoke vjere i pravednosti našega naroda. Na dnevnome je redu i novi prijevod Rimskoga misala koji je od posebne važnosti za dostojanstveno slavljenje liturgije. Rad biskupa zaokružit će izvješća predsjednika komisija, vijeća i odbora, pitanja mandata u tijelima HBK-a te druge točke koje proizlaze iz života biskupija.

Priopćenje sa zasjedanja bit će predstavljeno u četvrtak 16. travnja u 12 sati na završnoj tiskovnoj konferenciji u sjedištu HBK-a.