Zagreb, 5.6.2011 - Vjernici pješače prema Hipodromu u Zagrebu gdje je papa Benedikt XVI. predvodio misu u povodu Nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. Foto: FaH/ POOL/ Damir SENČAR/ ds
 
Pod geslom “Zajedno u Kristu”, papa Benedikt XVI. boravio je, u sklopu apostolskoga pohoda Hrvatskoj, u subotu 4. i nedjelju 5. lipnja 2011. u Zagrebu. Njegov dvodnevni boravak u Hrvatskoj ostavio je dubok trag u mjesnoj Crkvi, ali i cijeloj našoj domovini. Ususret 10. obljetnici njegova pohoda, kroz pet tekstova prisjećamo se tih milosnih trenutaka sa Svetim Ocem i to kroz svjedočanstva svećenika i laika koji su sudjelovali u organizaciji pohoda.

Nakon Papina pohoda obitelji su doživjele unutarnju obnovu, a u bogosloviju ušla čak 33 bogoslova!

Tišina na bdijenju bila je milosna, mi ljudi to ne možemo proizvesti svojim snagama!

Oko 400 tisuća vjernika okupilo se na Hipodromu!

U trećem tekstu prisjećamo se središnjeg događaja pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj – velebne mise na zagrebačkom Hipodromu u prigodi proslave Prvog susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Papu je na Hipodromu radosno pozdravljalo oko 400 tisuća vjernika. Uz Papu su suslavila četvorica kardinala, sedamdesetak biskupa iz Hrvatske i inozemstva te više od tisuću svećenika.

U homiliji je papa Benedikt XVI. pozvao obitelji da se odupru sekularističkom mentalitetu koji Boga života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji. Primijetivši kako je obitelj danas suočena s teškoćama i prijetnjama, pozvao je obitelji da se trajno obvežu učiti djecu moliti te da ih približe sakramentima i zajedničkom čitanju Svetog pisma.

Donosimo razgovor s voditeljem Ureda Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj Petrom- Krešimirom Hodžićem, koji nam je otkrio kako su tekle pripreme za Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, ali i dao svjedočanstvo susreta sa Svetim Ocem. Također, od ravnatelja Hrvatske katoličke mreže i Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijana Svaline saznajemo i kako je nastala medalja pohoda s obiteljskim motivom.


Papina želja susresti obitelji

U Vijeću za obitelj Hrvatske biskupske konferencije, kojim je tada predsjedao krčki biskup Valter Župan, sada krčki biskup u mirovini, već se 2009. promišljalo o organizaciji Dana obitelji u Hrvatskoj po primjerima koje smo viđali u drugim zemljama. U tu svrhu bio je uspostavljen organizacijski odbor, rekao nam je Petar-Krešimir Hodžić.

“Organizacijski odbor počeo je promišljati i pripremati taj dan, a onda nas je zatekla vijest. Sjećam se kada je biskup Valter došao i rekao: ‘Papa Benedikt XVI. dolazi u Hrvatsku i glavni razlog njegova dolaska jest Dan obitelji’. Kasnije je nazvan Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Nismo odmah imali definiran naziv. Taj dugački naziv se pojavio kasnije, ali želja nam je bila organizirati Dan obitelji”, istaknuo je naš sugovornik.

Zbog saznanja da Sveti Otac dolazi kako bi, između ostaloga, susreo hrvatske obitelji, došlo je do reorganizacije. Naime, uspostavljen je Odbor za obiteljske sadržaje toga apostolskog pohoda, koji je imao tri osnovne zadaće.

“Prva je zadaća bila osmisliti i pripremiti sadržaje pripremnog razdoblja, potom odrediti ‘ključeve’ za izbor osoba koje će sudjelovati u liturgijskim uloga na euharistijskom slavlju te prirediti pretprogram uoči euharistijskog slavlja. Odbor je bio sastavljen od 17 osoba, a činili su ga biskup Valter Župan kao predsjednik, dvojica svećenika i 14 vjernika laika iz raznih hrvatskih nadbiskupija i biskupija. To su sve redom bili obiteljski ljudi, već aktivni i angažirani u obiteljskom pastoralu, koji su za svoje sudjelovanje u odboru dobili odgovarajuću suglasnost svojih mjesnih ordinarija”, istaknuo je Hodžić.

Kada se krenulo s pripremama, prvo je bilo potrebno osmisliti molitveno-duhovne sadržaje pripremnoga razdoblja. Također, dijelio se i letak kao poticaj na molitvu devetnice Svetoj obitelji. Pokrenuta je i molitvena inicijativa, moljene su mnoge krunice, mnoge mise su služene, brojna euharistijska klanjanja i križni putevi su održani na tu nakanu.
 
“Neke su biskupije to  opisale kao duhovno cvijeće – buket duhovnih sadržaja koji su ponuđeni za uspjeh susreta, ali i za samoga Svetoga Oca i njegovo poslanje. Tada je nastao i katehetski materijal ‘Mozaik obiteljskih prava’ temeljem Povelje o pravima obitelji Svete Stolice, koji  se obrađivao u obiteljskim zajednicama. Kako se vrijeme susreta približavalo, tako je bilo potrebno osmisliti i druge sadržaje”, rekao je naš sugovornik, ističući da je sve skupa u organizaciji u organizaciji i ostvarenju pretprograma na Hipodromu sudjelovalo oko 550 osoba među kojima i zbor sastavljen od 225 članova zajednica obitelji zagrebačkih župa.


Prvi nacionalni susret obitelji kojim je predsjedao Papa

Uključeni su bili i Hrvati iz Bosne i Hercegovine te oni iz iseljeništva, kako bi to uistinu bilo pravo zajedništvo, rekao je Hodžić te dodao da se do tada nikada nije dogodilo da Papa predslavi i predsjeda nacionalnim susretom obitelji. “Inače, svjetski susreti obitelji održavali su se od 1994., no ovo je bio prvi put da je Sveti Otac predsjedao nacionalnim susretom i zato smo željeli to pripremiti što je bolje moguće”, istaknuo je naš sugovornik.

Za pretprogram bio je priređen poseban poetsko-glazbeno recital “Adame gdje si?” za koji je tekst napisao Rene Medvešek, a glazbu su skladali Čedo i Matija Antolić.  U izvedbi su sudjelovala četiri recitatora-glumca, zbor mladih župe Kraljice sv. Krunice iz Zagreba, koji je vodio pokojni Čedo Antolić, te dječji zbor “Čarobne frulice” iz zagrebačke Župe Svete obitelji. No, svi se zasigurno sjećaju proloma oblaka koji se dogodio te noći.

“Spavao sam s obitelji nedaleko Hipodroma kako bih bio bliže mjestu događaja. Kada je kiša krenula, bili smo svjesni što se zbiva i molili smo Gospodina da zaustavi to nevrijeme kako bismo uspjeli održati barem dio pretprograma. Kada smo došli tamo, usred noći, i vidjeli da je sve što smo pripremili i posložili vjetar raznio, pao nam je mrak na oči. Prvo je trebalo sve srediti i organizirati ispočetka. No, srećom Hrvati su stručnjaci za improvizaciju”, istaknuo je Hodžić.

Unatoč nevremenu, samo jedan dio programa nije se održao i to služba svjetla koja se trebala održati tijekom noćnog bdijenja. Naime, svaka je svijeća trebala označavala jedno razdoblje ljudskoga života, počevši od začeća pa sve do starosti.

“Pred kraj nam se pridružio i biskup Valter Župan. Održala se obnova bračnih zavjeta supružnika koji su bili tamo prisutni i iskazali smo zahvalnost za  bračnu plodnost, a isto tako tada je obavljena i posveta hrvatskih obitelji Svetoj obitelji”, rekao je Hodžić.



Spomen-svijeća hrvatskih katoličkih obitelji

“Bili smo svjesni da će Sveti Otac doći i otići, imat ćemo divna sjećanja, videozapise i zvučne zapise, ali željeli smo da nam još nešto ostane. Tako je nastala zavjetna spomen-svijeća hrvatskih katoličkih obitelji, koja je s jedne strane spomen na taj Prvi susret s papom Benediktom XVI., ali i podsjetnik na zavjet odnosno geslo Branimirove godine da Hrvatska katolička obitelj dnevno moli, a nedjeljom slavi svetu misu”, rekao je naš sugovornik.

Papa je tom prigodom blagoslovio spomen-svijeću kako bi ona bila prisutna i na sljedećim nacionalnim susretima obitelji. Također, kako je glavni razlog Papina pohoda bio Prvi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, organizatori su željeli Papi pokloniti nešto uime svih obitelji.

“Radilo se o replici velike zavjetne spomen-svijeće. Ta manja svijeća posebno je izrađena – ona je spoj obitelji i onih koji su dali svoj doprinos iz različitih krajeva Hrvatske. Slavonija je darovala hrast, obrađen rukama bračnoga para koji inače izrađuju drvene liturgijske predmete. Naime, kutija u kojoj je svijeća bila položena od istoga je materijala kao i svijećnjak za veliku svijeću.  Kutija je bila presvučena tkaninom od koje se izrađuju hrvatske kravate s dezenom na glagoljici”, rekao je naš sugovornik.

“Uključen je bio i Jadran i to preko podloška od paške čipke. Svijeća je bila izrađena od pčelinjeg voska i to možemo povezati s Hvalospjevom uskrsnoj svijeći – ona je rad pčela, ali i vrijednih hrvatskih pčelara koji su to darovali. Na svijeći se nalazi i replika križa Branimirove godine – on je svojevrsni katekizam u malome koji govori o povijesti kršćanstva na ovim prostorima, ali i o vezama Hrvata sa Svetom Stolicom”, rekao je Hodžić.

Uz to, u kutiju je bila umetnuta i dvojezična posebno izrađena knjižnica na hrvatskom i talijanskom jeziku u kojoj je sve bilo opisano.  Također, u kutiju je stavljen nosač zvuka s pjesmom ‘Kristu vjerni zauvijek’, koja je nastala u prigodi Prvog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, a koja je postala trajno glazbeno obilježje susreta. U nastajanju i izvedbi pjesme sudjelovao je veći broj ljudi. Sve je to bilo poklonjeno Svetom Ocu uime hrvatskih obitelji i svega što je učinjeno u pripremnom razdoblju, poručio je Hodžić.

“Kada se sve to skupa zaokružilo, ostala su nam prekrasna sjećanja. Čovjek brzo zaboravi na težinu i na sve krizne situacije. To je uistinu bio povijesni događaj koji je ostavio duboki trag i danas, deset godina nakon, rado ga se sjećamo”, istaknuo je naš sugovornik.
Na samom kraju, nakon što je biskup Valter Župan uputio svoj upečatljiv govor, kojega se mnogi i danas sjećaju, naš je sugovornik zajedno s obitelji imao milost dobiti blagoslov Svetoga Oca.

“Nakon što nas je biskup Valter predstavio Papi, uime hrvatskih obitelji zajedno sa suprugom i troje djece – dvije kćeri i trećim djetetom koje je bilo pod srcem moje supruge – pristupili smo Svetom Ocu. Ti trenutci pred njim duboko su urezani u moje sjećanje. Zahvalili smo mu na blagoslovu i svemu. Posebno je bilo dirljivo kada je saznao da je moja supruga trudna. Blagoslovio je i naše nerođeno dijete, danas sina Mihaela Hrvatina, tako da ćemo taj susret nositi u srcu do kraja života”, posvjedočio je Hodžić.


Obitelj kao kućna Crkva

Sveti Otac iznio je mnogo snažnih poruka upućenih obitelji, a jedna, ističe naš sugovornik, koja je posebno odjeknula bila je njegova želja da obitelji više budu male kućne Crkve, a da Crkva više bude kao obitelj. Papa je pozvao da se uhvatimo u koštac sa sekularizmom te da sačuvamo i prenosimo vjeru.
“Posebno se obraćao majkama i očevima koji su prvi prenositelji vjere svojoj djeci. Pozvao je roditelje da ne zaborave na tu ulogu i da je shvate ozbiljno. Te Papine poruke bile su pokretač daljnjega razvoja obiteljskog pastorala Crkve u Hrvatskoj, a to je na kraju krajeva i bio cilj. Vidimo s kojim su izazovima danas suočene obitelji i dobro je moći prisjetiti se toga susreta i ponovo pobudit sjećanja i žar koji je ostao nakon njega”, istaknuo je naš sugovornik.

U vitalnim župama gdje postoje obitelji s djecom, a u kojima je u pripremnom razdoblju pred Susret došlo do osnivanja obiteljskih zajednica i obrađivanja sadržaja koji se tada nudio, stvorila se dobra pastoralna podloga za sve ono što je uslijedilo, tvrdi Hodžić.

“Tu se dogodila preobrazba. Jedan od problema je bio taj što obitelji nisu bile svjesne svoje uloge, svoga poslanja, a koje osim nutarnje dinamike ljubavi unutar obitelji uključuje i usmjerenost prema drugima. Sakrament ženidbe zapravo je poput sakramenta svetog reda – usmjeren je na služenje drugima, na dobrobit drugoga. Stoga, kada svećenici i bračni parovi djeluju zajedno u obiteljskom pastoralu, to je onda dobitna kombinacija”, istaknuo je naš sugovornik.

Geslo na mrežnoj stranici Ureda Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj polazi od onoga što je još papa Ivan Pavao II., koji je želio da ga se sjećamo kao Pape obitelji, izjavio: ‘Obitelji, postani ono što jesi’. Kasnije je to nadopunio i dodao: ‘Obitelji, povjeruj u ono što jesi’. Ključno je da obitelji prvo povjeruju u svoj poziv da bi ga mogle ostvariti, ističe Hodžić.

Ako se doživljaj o papi Benediktu XVI. temelji samo na onome što se moglo vidjeti i čuti u medijima, uz to što je vrhunski intelektualac i teolog, mogao se steći dojam da je on jedna kruta osoba, ističe Hodžić.

“Međutim, kad smo mu pristupili kao obitelj, iz njega je zračila nevjerojatna toplina. Imao samo uistinu osjećaj kao da sam došao pred oca koji nas ljubi, koji nas želi blagosloviti. Mi smo taj blagoslov od njega i primili, a preko nas i sve hrvatske obitelji. On, naime, nije bio namijenjen samo nama, nego i svim hrvatskim katoličkim obiteljima”, zaključio je Petar-Krešimir Hodžić.


Medalja pohoda u znaku obitelji

Kod svakoga apostolskog pohoda Svetoga Oca nekoj državi nastoji se izraditi medalja koju Papa poklanja u znak sjećanja na susret. Najčešće na jednoj strani bude reljef aktualnog Svetog Oca, a s druge strane reljef nekog značajnijeg događaj koji se može povezati uz sam pohod.  Kako je ovaj pohod bio u znaku obitelji, medalja koja je tim povodom izrađena bila je obilježena obiteljskim motivom, pojasnio nam je ravnatelj Hrvatske katoličke mreže i Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina.

“Jednom prilikom u Vatikanu smo dogovarali program i detalje susreta te su nas predstavnici Svete Stolice zamolili da im predložimo određenu sliku, reljef ili ikonu vezanu uz obitelj. Dok smo promišljali što i kako, pao mi je na pamet detalj iz moje Đakovačko-osječke nadbiskupije”, prisjetio se mons. Svalina.

Naime, na lokalitetu Štrbinci kod Đakova, koji je jedan od najznačajnijih kasnoantičkih nalazišta u Slavoniji, 90-ih godina prošlog stoljeća iskopani su ostaci kršćanskoga groblja.

“Između brojnih kršćanskih obilježja našli su i jedan stakleni predmet na čijem je dnu bio apliciran ikonografski prikaz obitelji – supružnika i dvoje djece – s natpisom na latinskom jeziku: ‘Živite sretno u Bogu’. Ja sam imao tu sličicu kod sebe i pokazali smo im ju. Ta ideja im se jako svidjela i to je aplicirano na medalju koju je Sveti Otac dijelio prilikom susreta s različitim skupinama tijekom svoga pohoda”, pojasnio nam je mons. Svalina.

“To je lijepa uspomena na taj veliki događaj susreta hrvatskih katoličkih obitelji i Papin pohod. Drago mi je da nešto iz Đakovo podsjeća na to”, poručio je mons. Svalina.

Inače, mons. Svalina je tada, kao zamjenik generalnog tajnika u tajništvu Hrvatske biskupske konferencije, bio član crkvenog organizacijskog odbora i bila mu je povjerena organizacija susreta Svetog Oca u Hrvatskom narodnom kazalištu s predstavnicima civilnog društva, svijeta politike, znanosti, kulture i poduzetništva. S nama je podijelio trenutak koji mu se na poseban način urezao u srce.

“Sudjelovao sam u protokolu s umjetnicima i drugim kolegama. Bio sam radostan kada je na početku programa ansambl LADO zapjevao stari napjev ‘Žrtvi uskrsnici’. To je tako snažno odjeknulo da sam osjetio trnce u tijelu. Posebno me se dojmio doživljaj Svetoga Oca, koji je otvorenih očiju i usta upijao svaki zvuk. To pamtim kao trenutak posebne radosti. Sav trud i muka zbog priprema i organizacije toga susreta u HNK-u je nestala, osjećao sam neizmjernu radost”, prisjetio se mons. Svalina.

Papu Benedikta XVI. susreo je i ranije kada je kao kardinal posjetio Zagreb u sklopu 20. obljetnice smrti kardinala Šepera, ispričao nam je mons. Svalina.

“Susreo sam ga u sakristiji i kratko smo se rukovali. Bio sam i na nekoliko susreta s njime kada je postao Papa. U susretu s njim primijetio sam da on svu svoju pozornost posveti sugovorniku. To je ono što čovjeka oduševi. To iskustvo za mene je bilo nešto veliko. Bogu sam zahvalan za sve svjedoke – papu Ivana Pavla II., papu Benedikta XVI. i papu Franju. Svi su oni mijenjali Crkvu prema onim vrijednostima koje su za nas kao Crkvu važne”, zaključio je mons. Fabijan Svalina.