Aktualnosti

Odnos između sekularizacije i vjere, gospodarska kriza i njezin utjecaj na Europu, smisao hodočašća u Fatimu, uz razmišljanje o ranama Crkve, poput seksualnoga zlostavljanja, teme su o kojima je papa Benedikt XVI. govorio na susretu s novinarima u zrakoplovu na putu prema Lisabonu. Osvrnuvši se posebno na problem zlostavljanja od strane klera, Sveti Otac je rekao, kako prenosi Vatikanski radio, da najveći progoni Crkve ne dolaze izvana, nego proizlaze od grijeha počinjenih u njoj.

Papine jasne i prodorne riječi odjeknule su u zrakoplovu punome novinara koji su, kao uvijek, bili nestrpljivi čuti prve misli Svetoga Oca na početku apostolskog putovanja. Treće novinarsko pitanje dotaklo je jednu od osjetljivih točki: je li moguće u Fatimskoj poruci, pitali su novinari, osim onoga što se odnosilo na Ivana Pavla II. i atentat koji je počinjen na njega, pronaći i smisao patnji koje proživljava današnja Crkva, potresena slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika?

Papin je odgovor bio jasan: ono što se danas može otkriti u Fatimskoj poruci jest to da se u njoj vidi "muka" koju Crkva proživljava i koja se odražava na Papinoj osobi. Ne dolaze napadi na Papu i na Crkvu samo izvana, nego patnja Crkve dolazi upravo iz same Crkve, od grijeha koji postoji u Crkvi.

I to se uvijek znalo, primijetio je Sveti Otac, ali danas to vidimo na stvarno užasan način: da najveći progon Crkve ne dolazi od vanjskih neprijatelja, nego se rađa od grijeha u Crkvi, te je Crkvi stoga nužno potrebno ponovno iskusiti pokajanje, prihvatiti pročišćavanje, naučiti, s jedne strane, opraštati, ali i potrebu pravednosti.

Praštanje ne zamjenjuje pravdu, istaknuo je Sveti Otac. Trebamo se prisjetiti da je Gospodin jači od zla, a Gospa je za nas vidljivo, majčinsko jamstvo Božje dobrote, koja je uvijek posljednja riječ u povijesti, rekao je Papa.

Prije toga Benedikt XVI. je odgovorio na pitanje o sekularizaciji Portugala, zemlje koja je nekada bila duboko katolička. Pritom je prije svega istaknuo višestoljetnu prisutnost hrabre, razborite i kreativne vjere, koju je portugalska nacija posvjedočila i na brojnim stranama svijeta, kao što je Brazil.

Dijalektika između vjere i sekularizma u Portugalu ima dugu povijest i postoje ljudi, kako je rekao Sveti Otac, koji žele uspostaviti mostove i započeti dijalog među tim dvama stajalištima. Ta je zadaća još uvijek aktualna. "Mislim da je upravo zadaća Europe, njezino poslanje u ovoj situaciji, pronaći taj dijalog, integrirati vjeru i suvremenu racionalnost u antropološko viđenje koje upotpunjuje ljudsko biće, te tako ljudske kulture čini komunikativnima.

Prisutnost sekularizma je normalna stvar", napomenuo je Sveti Otac, ali odvajanje, protivljenje između sekularizma i kulture vjere neobično je i treba ga nadvladati. "Veliki je izazov u ovome trenutku njihov susret, kako bi pronašli svoj pravi identitet. To je poslanje Europe i ljudska potreba u ovoj našoj povijesti", istaknuo je Papa.

Papa je odgovorio i na pitanje o gospodarskoj krizi koja bi, po mišljenju nekih, mogla dovesti u opasnost samu stabilnost Europe u obliku zajednice. Spomenuvši socijalni nauk Crkve, koji gospodarski pozitivizam poziva da uđe u dijalog s etičkim viđenjem gospodarstva, Papa je priznao da je katolička vjera u prošlosti često prepustila gospodarska pitanja svijetu, misleći samo na pojedinačno spasenje.

Čitava tradicija socijalnoga nauka Crkve ide u smislu proširenja etičkoga i vjerskoga vidika na odgovornost svijeta, na razumnost prožetu etikom. Osim toga, događaji na tržištu u posljednje dvije-tri godine pokazali su da je etička dimenzija unutarnja i da treba ući u nutrinu gospodarskoga djelovanja. Samo tako Europa ostvaruje svoje poslanje, istaknuo je Sveti Otac. (ika / gk)