HR
Povodom 75. obljetnice hrvatskoga hodočašća u Kristovu domovinu, predvođenog blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem, u prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu otvorena je u četvrtak 7. veljače izložba "Stepinčevim stazama po Svetoj Zemlji".
Otvarajući izložbu zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić prisjetio se ponosa kojim su zagrebački vjernici nosili Stepinčev križ tijekom "Misija u gradovima" prošle godine. "Križ Stepinčev i bl. Alojzije idu zajedno, i gdje je Stepinac tu se osjeća blizina, nešto što je drago, što nas okuplja, što nas nekako povezuje, što nas usmjeruje, to osjećamo i večeras ovdje okupljeni. Došli smo jer osjećamo da Stepinac i danas ima što reći nama, da je on danas nama ne samo uzor, nego i poziv i usmjerenje", naglasio je kardinal Bozanić.
Autor izložbe Claude Grbeša prisjetio se Stepinčevoga pripadanja Papinskom viteškom redu Svetoga Groba jeruzalemskog. Uputio je poziv hrvatskim hodočasnicima da u Godini vjere pohode Isusovu domovinu, ukazujući na težak položaj kršćana u tom području.
"Glavno djelo izložbe je križ koji je bl. Stepinac donio iz Svete Zemlje. Tu su i osobni predmeti koje je nosio, koji dolaze iz Muzeja bl. Alojzija Stepinca, veliki dio ove izložbe su fotografije Ljudevita Griesbacha i arhivski predmeti iz zbirke Josipa Andrića", istaknuo je Grbeša najvažnije od 84 fotografije i predmeta s izložbe, među kojima je i reprodukcija zastave s hodočašća.
Autorica likovnog postava izložbe Maja Juras također se dotaknula Stepinčeva križa koji je blaženik u srpnju 1937. nosio ulicom Via Dolorosa u Svetoj Zemlji, "križ koji je blaženik nosio u svome ovozemaljskom životu, u svojoj domovini, križ na blaženikovim leđima koji je plodovima njegove vjere, nade i ljubavi od simbola patnje postao simbolom slave".
Postulator Stepinčeve kauze dr. Juraj Batelja podsjetio je na društveno-političke okolnosti koje su vladale u vrijeme Stepinčeva hodočašća u Svetu Zemlju: ideju o diobi Palestine između Arapa i Židova, propast ratifikacije konkordata između Kraljevine Jugoslavije i Svete Stolice kojim bi katolici postali ravnopravni pravoslavcima, hrvatske akcije rušenja vlade dr. Milana Stojadinovića, rovarenja masonskih loža protiv sklapanja konkordata i HSS-ove politike dodvoravanja kraljevskom dvoru. "S tim spoznajama lakše ćemo otkriti vedrinu Stepinčeva lica koji je hodio Jeruzalemom svjestan da tegobu križa nadvladava radost uskrsnuća, polažući na Isusov grob dvanaest albuma sa 100 tisuća potpisa hrvatskih katolika koji su se duhovno uključili u ovo hodočašće", istaknuo je postulator Batelja.
U ime organizatora prigodne riječi uputio je i ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Tomislav Markić. Napomenuo je kako izložba poziva na trostruko hodočašće: u Svetu Zemlju Kristovim tragom, u zagrebačku prvostolnicu gdje je i blaženikov grob, ali i na hodočašće u vlastitu nutrinu i dušu.
Moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola Nedjeljko Pintarić ukazao je kako je Stepinčevo hodočašće u onom trenutku bilo izričaj vjere ali i svjedočanstvo nacionalnoga i crkvenog jedinstva. Izrazio je zadovoljstvo što su fotografi i organizatori "ostavili jedinstvene fotografije u kojima uistinu možemo meditirati o tom petom evanđelju, o toj Svetoj zemlji koja tada, kako vidimo na ovim fotografijama, nije bila betonizirana, nije bila narušena takvim ratnim stradanjima kao što je to danas na tim područjima".
Otvaranje izložbe pjesmama "Sluzi Božjem Alojziju Stepincu" i "Blaženiče roda moga" uveličao je Zbor župe bl. Alojzija Stepinca iz župe Bestovje-Novaki-Rakitje. (TU/GK; Foto: Bernard Čović)
