Aktualnosti

UVODNA RIJEČ KARDINALA BOZANIĆA (tekst)

POSLUŠAJTE UVODNU RIJEČ KARDINALA BOZANIĆA

FOTOGALERIJA

Molitvom zaziva Duha Svetoga i pozdravnim govorom velikog kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinala Josipa Bozanića u utorak 28. siječnja u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu započeo je 60. teološko-pastoralni tjedan s temom „Navještaj evanđelja u suvremenoj Europi“ u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



Na svečanosti otvorenja sudjelovali su nadbiskup i metropolit zagrebački i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, nadbiskupi i biskupi Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine te brojni poglavari i poglavarice redovničkih zajednica, predstavnici drugih kršćanskih Crkava kao i predstavnici akademskih i društvenih institucija. 

Kardinal Josip Bozanić podsjetio je prisutne na riječi što ih je papa Franjo uputio u posebnoj poruci prošlog listopada plenarnoj skupštini Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE-a) na temu „Europa, vrijeme za buđenje? Znakovi nade“ te istaknuo kako želi da budu misli vodilje u promišljanjima i odlukama za što vjerodostojnije svjedočenje kršćanskoga poziva u našoj suvremenosti.



„Na europskom kontinentu, u njegovoj dvomilenijskoj povijesti, upravo pod velikim okriljem Evanđelja našle su sintezu razne kulturne, duhovne i vjerske struje. Kao Crkva osjećamo da najbolji saveznik Evanđelja nisu naši programi, ni organizacije, niti projekti, nego čovjek. Čovjek koji se nada da će upoznati nekoga tko će mu dati odgovor na presudna pitanja o životu, o ljudskoj sudbini, o budućnosti poslije smrti, o zlu kojim se vrši nasilje nad ljudskim životom i okolišem. To je čovjek koji svoju egzistenciju živi na granici između vremena i vječnosti, jer je obuzet dubokom nostalgijom za nečim višim, što nije sasvim u njegovoj moći. To je čovjek u svakom vremenu i dobu, u svakoj civilizaciji i kulturi, u najrazličitijim životnim prilikama“, istaknuo je kardinal Bozanić.



„Briga Crkve za čovjeka u suvremenoj Europi nadahnjuje se na Gospodinovim riječima koji šalje svoje učenike da naviještaju Evanđelje do na kraj zemlje. Prihvaćanje Radosne vijesti susret je s Isusom Kristom koji ljudskom životu daje novi obzor i time konačni pravac. Suočeni s proturječnostima, sumnjama, ali i izazovima suvremenog čovjeka, pozvani smo iskazivati nesvakidašnje čovjekoljublje prema svima, a posebno najpotrebitijima“, rekao je kardinal Bozanić.

„U starim i novim izazovima nalaze se znakovi nade. To su ponajprije sveci i blaženici koji svijetle u našoj sadašnjosti i otvaraju nam perspektive budućnosti. Oni su znak svijeta koji dolazi, koji je već među nama, jer su na poseban način ostvarili Evanđelje u svom životu i djelovanju“, zaključio je kardinal Bozanić.

U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu skup je pozdravio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Istaknuo je važnost teme, potaknuvši „neka istinski postane izazovna za sve kršćane, posebno nama koji vučemo duboko korijenje kršćanstva“.



POSLUŠAJTE GOVOR KARDINALA PULJIĆA

„I danas se moramo hrabro boriti da se ne osuši to korijenje. To korijenje zalijevamo znojem, suzama i mučeničkom krvlju. To nam svjedoče naši sveci i blaženici“, poručio je kardinal Puljić, rekavši da će „ugledni teolozi govoriti o toj temi s teološko-pastoralne strane kako bi u nama probudili razmišljanja da možemo odgovoriti na izazove u ovim vremenima dok se toliko govori o ujedinjenoj Europi“.

„Katolička Crkva i svaki njezin član po svojoj biti treba biti graditelj zajedništva, to je Isusova oporuka da svi budu jedno. On je taj koji ujedinjuje i oko kojeg se ujedinjujemo. Bit izgradnje toga zajedništva su vrednote koje izviru iz njegovog utjelovljenja, muke, smrti i uskrsnuća. I nama je dao zadatak da nastavimo to njegovo djelo da se svi ljudi spase. U ovom vremenu prejakog individualizma i agresivnog sekularizma i bitnog mjerila u javnosti, a to je profit, prevažno je izgrađivati jaku i stabilnu osobnost kršćanina koji je sposoban biti nepokolebljiv pred sredstvima javnog priopćavanja koji ne daju misliti svojom glavom jer će te vrlo brzo etiketirati raznim etiketama, ali i pogrđivati“, rekao je kardinal Puljić.



„Oboljelo je javno mnijenje, ne da misliti kršćanski, u javnosti ravnopravno iznositi kršćanska načela. Ne tražimo privilegije, nego koliko drugi imaju pravo govoriti, da i mi imamo isto takvo pravo. Zato imamo brojne koji se izjašnjavaju kršćanima, ali kad javno treba iznijeti stav za kršćanska načela u politici i društvu tada se ponašaju kao oni u komunizmu“, upozorio je vrhbosanski Nadbiskup.

„Iz bolesnog individualizma i mjerila profita izgubili smo bit oslanjanja kršćanina kao graditelja zajedništva utemeljenu na Isusu Kristu. Danas je glavni izvor gradnje zajedništva interes i profit. Zato ne smijemo dopustiti izgubiti orijentir kršćanstva, a to je ucijepljenost u jedno mistično tijelo Kristovo. Naviještati riječ Božju, ići kao pastir ispred stada ima svoju cijenu. Uplašili smo se plaćati tu cijenu jer nas je profit i interes zarobio“, rekao je kardinal Puljić, zaželjevši da „ovaj pastoralni tjedan bude istinski izazovan na vjerodostojno svjedočenje i naviještanje i ozdravljenje našeg društva“.



GOVOR APOSTOLSKOG NUNCIJA (tekst)

POSLUŠAJTE GOVOR APOSTOLSKOG NUNCIJA

Nuncij Lingua istaknuo je kako ga posebno raduje što je, u razdoblju u kojem Hrvatska predsjeda Vijećem Europske Unije, za ovaj simpozij odabrana tema: „Naviještanje Evanđelja u suvremenoj Europi“.

„Kada sam pročitao pozivnicu s programom, prisjetio sam se misli iz pisma hrvatskih biskupa povodom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju u kojem je pisalo: ‘Nakon čudesnog događaja, pada Berlinskog zida, i održavanja Prve Sinode o Europi, europski biskupi su očitovali želju i spremnost u dijalogu i srdačnoj suradnji s braćom i sestrama ponuditi svoj prinos izgradnji nove Europe’ (br. 14)“, rekao je nuncij Lingua.

„Crkva u Europi i u Hrvatskoj, ima vrlo važnu misiju koje se ne može odreći, štoviše, treba jačati tražeći nove putove promicanja onih vrijednosti u koje vjerujemo i koje su nam na srcu: ljudsko dostojanstvo, sloboda vjere i savjesti, poštivanje života, braka i obitelji, zalaganje za opće dobro na raznim područjima: gospodarskom, političkom, društvenom, kulturnom, obrazovnom, akademskom“, istaknuo je nuncij Lingua.



Prorektor za umjetničko područje i međunarodni položaj Sveučilišta u Zagrebu red. prof. art. Mladen Janjanin obratio se uime rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damira Borasa te se prisjetio nedavno održane proslave 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu i350. obljetnice Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

„Katolički bogoslovni fakultet, organizator ovoga teološko-pastoralnog tjedna, naša je ugledna i ravnopravna sastavnica i svojom je ulogom i djelovanjem  kroz povijest zasigurno utemeljio put i smjernice modernom i suvremenom Sveučilištu kakvoga dana spoznajemo. Ponosimo se s ovako bogatom povijesnom povezanošću, što nam ujedno nameće i zajedničku odgovornost da u svojoj odgojnoj i prosvjetiteljskoj ulozi mladim naraštajima prenosimo sve one kršćanske vrijednosti koje služe boljitku čovjeka, njegove obitelji i društva  u cjelini“, istaknuo je prorektor Janjanin.

Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić naglasio je kako je naviještanje Evanđelja temeljno poslanje Crkve te kako je ono privilegij i dužnost svakoga službenika Crkve i svakoga vjernika laika.



„Svako doba nosi nova, posebna iskušenja za navjestitelje Evanđelja. No, ono je u svojoj biti isto, nepromjenjivo i trajno, ali je svijet u stalnim mijenama pa naviještanje Evanđelja valja prilagoditi suvremenom kontekstu kako bi moglo doprijeti do što više duša. U današnjem svijetu prepunom egzistencijalnih i moralnih dvojbi, otuđenja i osamljenosti, gomile bezvrijednih informacija koje do nas dopiru svakoga dana, banalnosti, relativiziranja i kulta prolaznosti, evangelizacija nam je potrebna možda više nego ikada“, rekao je te nadodao kako je HAZU promicateljica univerzalnih vrijednosti – dobra, pravde i bratstva sviju ljude – čime je povezana s Katoličkom crkvom koja promiče iste univerzalne vrijednostima i stoljećima skrbi za hrvatsko nacionalno biće.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je da teološko-pastoralni tjedan već šest desetljeća povezuje znanost i pastoralnu praksu s druženjem i zajedništvom te je istinski brend Crkve, ali i Zagreba te cijele domovine. Istaknuo je i Susret hrvatske katoličke mladeži kao jedan od važnih događaja u Zagrebu u svibnju.



„Najljepša razglednica našega Zagreba bit će prepun Trg bana Josipa Jelačića, ali bez komercijalnih sadržaj. Živa crkva koja pjeva, moli, slavi i naviješta. Potrudit ćemo se i mi iz Grada da svaka mlada osoba koja dođe u Zagreb bude toplo primljena i da im ova događaj ostane zauvijek u najljepšem sjećanju. Ovom prigodom apeliram na sve sugrađane, otvorimo vrata svojih srdaca  i domova mladima. Budimo tih dana jedna velika obitelj i neka se mladi osjećaju kao kod kuće. Pokažimo suvremenoj Europi da možemo živjeti onu Isusovu premisu, koju je toliko puta izgovorio i svjedočio dr. Tomislav Šagi-Bunić, iz Matejevog evanđelja: ‘Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste’“, rekao je gradonačelnik Bandić te istaknuo kako je obitelj temelj društva. Zahvalio je i svim župnicima na svemu što rade u službi obitelji i čovjeka te njihova dostojanstva.

Teološko-pastoralni tjedan otvorio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. fra Mario Cifrak.



GOVOR DEKANA KBF-a

Osvrnuvši se na temu TPT-a, dekan Cifrak podsjetio je da je Via Egnatia povezivala od 2. st. pr. Kr. Byzantium i Dyrrhachium i bila je žila kucavica naviještanja evanđelja, kako kažu i Djela apostolska o ukazanju Makedonca koji je apostola Pavla pozvao u Makedoniju/Europu: „Noću je Pavao imao viđenje: Makedonac neki stajaše i zaklinjaše ga: ‘Prijeđi u Makedoniju i pomozi nam!’ Nakon viđenja nastojasmo odmah otputovati u Makedoniju, uvjereni da nas Bog zove navješćivati im evanđelje. Otplovismo iz Troade i zaputismo se ravno u Samotraku pa sutradan u Neapol, a odande u naseobinu Filipe – grad prvog dijela Makedonije. U tom se gradu zadržasmo nekoliko dana.“ (Dj 16,9-12)“.

Osvrnuvši se na rečenicu Svetoga pisma „I riječ je Božja rasla“ (Dj 6,7; usp. također 12,24; 19,20), dr. Cifrak pojasnio je da je to riječ spasenja (usp. Dj 13,26). „S Pavlom bismo to rekli: ‘…ludošću propovijedanja spasiti vjernike’ (1 Kor 1,21). U grčkom tekstu stoji ‘ludošću kerigme’, ludošću navještaja križa Kristova. Ako je u kerigmi 1 Kor 15,3-4 spominjanje pokopa pokazatelj da je Isus doista bio mrtvac, tako je u pripovijedanju njegov grob, koji je nađen otvoren i prazan (usp. Mk 16,1-8), postao dokazom pobjede njegovog uskrsnuća. Pripovijedanje, koje je usredotočeno na kerigmu, pomaže nam razumjeti da uskrsna vjera nije vezana uz grob nego uz kerigmu, a time uz ono što su Kefa i ostali učenici doživjeli u susretima s Uskrslim.



Upravo su teofanije u Bibliji u svrhu nečijeg poslanja. Tako i Uskrsli šalje svoje učenike (usp. Mt 28,16-20). To su djela apostola, prije svega Petra i Pavla. U evanđeljima nalazimo taj navještaj, tu kerigmu o kraljevstvu Božjem koje se približilo i pozivom na obraćenje i vjeru (usp. Mk 1,14-15par). To su izvještaji u službi naviještanja. Djela apostolska se zanimaju za djela, čuda apostola samo u smislu širenja radosne vijesti o Isusu, a ne ukoliko su to djela samih apostola. Takva djela, čuda su i bitni dio evanđelja, i to ona koja je činio Isus ili njegovi učenici u njegovo ime (usp. Mk 6,13). Da je Isus nešto činio i njegovi učenici i da je o tom zapisano upravo odgovara povijesno-kerigmatskoj književnoj vrsti. Tekst pripovijeda nešto, što ne pripada samo prošlosti, nego što govori sadašnjosti i poziva čitatelja i slušatelja da na to pristane vjerom. Ta dva vida, povijesni i kerigmatski su međusobno usko povezana. Upravo je za Markovu književnu vrstu ‘evanđelje’ karakteristična veza pripovijedanja o Isusu i kerigme o Kristu, prije svega kerigme o trpećem i uskrslom čovjeku i Sinu Božjem“, protumačio je dekan Cifrak.



„Snaga evanđelja je upravljena i zahvaća najprije žene u Filipima. Među njima je bila Lidija, bogobojazna žena i prodavačica grimiza iz Tijatire u Aziji, kojoj Gospodin ‘otvori srce te ona prihvati što je Pavao govorio’ (Dj 16,14). Lidija prihvaća Krista, krsti se ona i njezin dom. Prisiljava Pavla i Silu da uđu u njezin dom da ih ugosti. To nas podsjeća i na dvojicu učenika u Emausu koji prisiljavaju Uskrsloga da uđe i ostane s njima. Imamo svjedočanstvo dolaska kršćanstva u Europu: početak procesa inkulturacije koji traje do danas. Sve je počelo u Makedoniji, ovim Teološko-pastoralnim tjednom nastavimo graditi Crkvu evanđeljem u suvremenoj Europi iz Hrvatske i Zagreba“, potaknuo je dekan Cifrak.



Član povjerenstva TPT-a doc. dr. Davor Šimunec pročitao je tekst brzojava koji je sa skupa poslan papi Franji. Ovogodišnji 60. teološko-pastoralni tjedan trajat će do četvrtka 30. siječnja. Tema tjedna nadahnuta je postsinodskom apostolskom pobudnicom pape Ivana Pavla II. „Crkva u Europi“. Teološko-pastoralni tjedan znanstveni je i pastoralni skup teologa u promišljanju nad aktualnim temama koje dotiču život Crkve, s ciljem trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja raznih službi i poslanja u Crkvi: biskupâ, prezbiterâ i đakona, redovnika i redovnica te vjernikâ laika. Skup je otvoren i svima drugima koji se zanimaju za ove teme. (IKA/TUZG)