Aktualnosti

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u četvrtak, 16. veljače u župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Rakovu Potoku oproštajnu svetu misu za vlč. Stjepana Drugčevića.
 
U euharistijskom zajedništvu s 30-ak svećenika Zagrebačke nadbiskupije i mnoštvom župljana koji su se došli oprostiti od svoga župnika, kardinal Bozanić je u prigodnoj propovijedi kazao da smrt svakoga potrese te da ona postavlja pitanje pred svakoga čovjeka. Smrt svakog vjernika, a isto tako i smrt svećenika koji je služio Božjim otajstvima i koji je bio znak Božje prisutnosti u zajednici vjernika, na poseban način okuplja one kojima je služio, za koje je radio – rekao je Kardinal.


 
Svećenik je na poseban način, nastavio je Kardinal, dȃn Isusu, baš kao i svaki vjernik koji već po sakramentima pripada Bogu. Danas kada se nalazimo pred smrću nekoga koga poznajemo, utješno je slušati kako je Isus u današnjem Evanđelju već unaprijed molio svoga Oca da nam pripravi mjesto kada otiđemo s ovoga svijeta.


 
Kardinal je podsjetio na život i svećenički put pokojnog vlč. Stjepana, koji je svoju službu vršio na tih ali ustrajan način, samoprijegoran i postojan način sve do kraja. U ime Zagrebačke nadbiskupije, zahvalio je Bogu za sve dobro koje je vlč. Stjepan učinio, te izrazio kršćansku sućut svim župljanima, a posebno njegovoj sestri Zlatici i čitavoj rodbini. Ovdje smo da molimo Boga da i ovo što sada živimo, ovo s čime se sad susrećemo, bude svima nama od pomoći da se svatko od nas još više približi Bogu kojemu svi živimo i prema kojemu svi idemo – zaključio je kardinal Bozanić.  


 
U ime svećenika, oproštajni govor uputio je dekan Svetonedeljskog dekanata i župnik Župe bl. Alojzija Stepinca Bestovje-Novaki-Rakitje preč. Božidar Cindori. Naš je Stjepan zračio ljudskom dobrotom i zato nam je bio svima drag – rekao je preč. Cindori. Kakva podudarnost, nastavio je, da je naš Stjepan u utorak, na Valentinovo, krenuo u crkvu da prikaže misu za svog pokojnog oca, ali Gospodin je u tom trenutku odlučio da ga pridruži njemu u nebu.



Naglasivši da je u dekanatu izgubio dragog i vjernog prijatelja svećenika, kazao je kako su vrata njegova doma i srca uvijek bila otvorena za svakoga. Stjepan je bio dobra duša našeg svećeničkog zajedništva. Uvijek se čulo njegovo mišljenje i savjet, ali nikada nije bio nametljiv, već uvijek obazriv i uljudan. Takav je bio i prema svojim vjernicima, i zato je bio cijenjen i poštivan – zaključio je preč. Cindori.


 

Vlč. Stjepan Drugčević preminuo je u utorak, 14. veljače 2017. godine u Rakovu Potoku u 72. godini života i 46. godini svećeništva.   Rođen je 18. kolovoza 1945. u Dijankovu, župa Križevci. Nakon srednje škole u Križevcima i položene velike mature, te odsluženoga 18 mjesečnog vojnog roka, upisuje se na zagrebačku bogosloviju i biva zaređen za svećenika 27. lipnja 1971. U jesen, 23. rujna 1971. godine preuzima službu župnog vikara u Župi sv. Blaža u Zagrebu.   Zbog pastoralnih potreba javlja se dobrovoljno za upravitelja Župe sv. Petra u Zaprešiću od 3. rujna 1973. godine, s tim da još 4 naredne godine ostaje i u službi župnog vikara u Župi sv. Blaža u Zagrebu. Službu župnika Župe sv. Petra u Zaprešiću vrši do 3. rujna 1986. godine. Od 14. rujna 1986. godine pa do 28. kolovoza 2004. godine, vrši službu upravitelja Župe sv. Nikole biskupa u Bistri. Od 1. srpnja 2001. godine do 2004. godine vrši službu dekana Zaprešićkog dekanata. Župnikom župe Presvetog Srca Isusova u Rakovu Potoku imenovan je 29. kolovoza 2004. godine i na toj službi ostaje sve do svoje smrti.   Ukop preminulog vlč. Stjepana Drugčevića bit će u petak 17. veljače u 14 sati na mjesnom groblju u Erdovcu pokraj Križevaca.