Aktualnosti

Na kraju 47. redovnog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u petak, 18. listopada održana je u sjedištu HBK konferencija za novinare na kojoj je predstavljen tijek rada zasjedanja, te zaključci.
Predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić istaknuo je kako su na ovom zasjedanju biskupi razmotrili mnoštvo tema. Osvrnuli su se na poruku i odjeke beatifikacije bl. Miroslava Bulešića koji je primjer svećenicima, ali i zaštitnik krizmanika jer je ubijen upravo kad je bila podijeljena krizma u Lanišću. Njegovo geslo "Moja osveta je oprost" treba na neki način i geslo nas danas, rekao je Ancić.

Nadalje govorilo se o aktualnim nacrtima zakona koji su u raspravama, kao i o odredbama HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama, potom nekim važnim katehetskim pitanjima. Na zasjedanju je podneseno i izvješće o plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u Bratislavi početkom listopada na kojem je sudjelovao predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a podnesena su izvješća različitih vijeća, komisija i odbora.
Ancić je istaknuo i kako je ulaskom Hrvatske u EU, HBK dobila pravo imenovanja svojeg izaslanika pri Vijeću biskupskih konferencija zemalja EU (COMECE). I do sada je HBK imala izaslanika-promatrača od 2005., a od sada i punopravnog člana. Za izaslanika HBK pri COMECE-u imenovan je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a njegov zamjenik bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak.

Biskupi su, kako je naglasio Ancić, ponovno izrazili svoju duboku zabrinutost zbog dokidanja autonomije religijskog programa na HRT, koja mu je zajamčena sporazumom između HBK i HRT, a čime je taj sporazum ovim jednostrano prekršen od strane HRT-a.
Biskupi poručuju kako sadašnji ustroj nije prihvatljiv, jer Religijski program nema autonomnost i ravnopravnost. I dok biskupi izražavaju spremnost razgovarati o pojedinim odredbama Sporazuma, očekuju i traže da se sporazum koji je još uvijek na snazi poštuje, prenio je Ancić.

Predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić izvijestio je kako se tijekom zasjedanja dotaknulo više pitanja vezanih uz provođenje katoličkoga vjeronauka u školi i općenito cjelovitog odgoja i obrazovanja mladih ljudi. Naglasio je kako je jedno od osnovnih obilježja katoličkoga vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi njegova konfesionalnost. Upravo ona obvezuje Katoličku Crkvu, ali i druge vjerske zajednice i s druge strane državu učenicima omogućiti pravo na sigurno i istinito poučavanje vjere kojoj pripadaju. Stoga su na poseban način i Crkva i država pozvane davati jamstvo onim roditeljima i učenicima za svoju koji izborom vjeronauka u školi izabiru kršćansku pouku kao sastavni dio odgoja i obrazovanja za svoju djecu. U tom smislu biskupi HBK su na ovom zasjedanju razmotrili važna pitanja za provedbu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama a sukladno nekim aktualnim zbivanjima, rekao je nadbiskup Hranić te podsjetio na pitanja koja su se pojavila reformom medicinskih srednjih škola,u kojima se samo u prva dva razreda izvodi nastava opće obrazovnih predmeta, pa tako i vjeronauka, a u tri slijedeća godišta nastava strukovnih predmeta. Time je nastava vjeronauka dovedena u nepovoljan, čak i diskriminirajući položaj.

Također je podsjetio na preporuku od travnja 2012. godine koju je osnovnim školama dostavio ministar obrazovanja o provedbi vjeronauka prve i posljednje sate o kojoj se HBK već izjasnila. Nadbiskup Hranić je naglasio kako sadržaj preporuke ne samo da predstavlja izravno nepoštivanje ugovora između Hrvatske i Svete Stolice na području odgoja i kulture i grubo kršenje ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim i predškolskim ustanovama, već ima i svoje daljnje posljedice. Vjeronauk se na taj način proglašava krivim za ono što je dužnost školskih vlasti, a to je urediti i omogućiti svim učenicima, a to znači onim učenicima koji u školi ne izabiru katolički vjeronauk, alternativne mogućnosti rada i boravka u školi.

Također dotaknuta je tema provođenja zdravstvenoga, ali i građanskoga odgoja ponajprije u svjetlu obveze roditelja i njihova prava i dužnosti da odgajaju djecu u skladu sa svojim vlastitim uvjerenjima i vlastitim svjetonazorom. Obvezatnost zdravstvenoga odgoja, kao eksperimentalno provođenje građanskoga odgoja s nadom da postane obvezatnim, često se u sadržajnom smislu kosi i u protivnosti je sa kršćanskom antropologijom, tradicijom i identitetom našega naroda i u mnogočemu je protivan vjerovanju, etičkim i moralnim zahtjevima Katoličke Crkve.

Čini se da se pokušavaju marginalizirati odgoj i sadržaji koje nudi katolički konfesionalni vjeronauk u školama. U tom smislu vidimo da se škola sve više koristi kao podij za nametanje ideologije vladajućih struktura što smatramo da nije dopustivo, rekao je nadbiskup Hranić. U tom kontekstu je naglasio: "susrećemo se s poteškoćama, sve skupa otežava činjenica da već više od godinu nismo gotovo nikakav kontakt ostvarili, unatoč više puta ponavljanih najprije usmenih, a onda pisanih zahtjeva s naše strane, kao i predsjednika HBK i cijele HBK da se razgovara sa ministarstvom o tim problemima." Doduše, ostvaren je jedan sastanak na nižoj razini sa zadaćom da se pripremi sastanak između ministra znanosti, obrazovanja i sporta i predsjednika Vijeća za katehizaciju HBK, no to još nije ostvareno. Nadbiskup Hranić je pritom izrazio nadu i očekivanje za tako potreban nastavak zajedničkih razgovora.

Nadalje, izvijestio je kako se tijekom zasjedanja raspravljalo o pitanjima odgoja i obrazovanja posebno u katoličkim školama. Pojasnio je kako se osjeća potreba da se dođe do jednoga odgojno-obrazovnoga projekta koji mora imati svaka škola. Potrebno je doći do temeljnih smjernica toga projekta. Takve smjernice postoje na razini opće Crkve, a dužna ih je donijeti pojedina BK. Na tome se radilo kroz proteklo razdoblje. U tom smislu je i strukturalno napravljen iskorak. Tako je dokinut Odbor HBK za katoličke škole i visoka crkvena učilišta, a određeno je da se uspostavi Vijeće HBK za katolički odgoj i obrazovanje koje će se baviti pitanjima predškolskih odgojnih ustanova, katoličkih osnovnih i srednjih škola, katoličkih domova za srednjoškolce te katoličkog sveučilišta. Također će biti osnovan Nacionalni ured za katoličke škole kao operativno tijelo. Za predsjednika novoosnovanog Vijeća izabran je požeški biskup Antun Škvorčević.
Napravljena je još jedna strukturalna promjena, pa je tako temeljem preporuke Svete Stolice gdje je kateheza postala dio Vijeća za novu evangelizaciju, Vijeće HBK za katehizaciju postalo Vijeće za katehizaciju i novu evangelizaciju.

Predsjednik vijeća za život i obitelj HBK krčki biskup Valter Župan istaknuo je kako je biskupe izvijestio o radu Vijeća posebice posljednjih mjeseci kada se pratilo pripravu pravnih regulativa koje se tiču obitelji. U tom kontekstu je naglasio primjedbe koje je Vijeće iznijelo i proslijedilo predlagatelju. Na prvom mjestu je biskup Župan upozorio na neprimjerenost termina same javne rasprave prijedloga obiteljskog zakona koja se vodila tijekom ljetnih mjeseci. Smatramo da tako važan prijedlog zakona treba ići u javnu raspravu u vrijeme kada bi dio stanovništva mogao intenzivnije pratiti raspravu i više se uključiti, rekao je, te iznio primjedbu kako je mogla biti više zastupljena ravnopravnost spolova. Naime, u radnoj skupini za izradu nacrtu bilo je 14 ženskih i samo jedna muška osoba. Slijedom toga, neki su u nacrtu našli i neke stvari koje bi mogle biti na štetu očeva.

Nadalje, osvrnuo se i na nacrt Zakona o socijalnoj skrbi. Vijeće je mišljenja da se županijski obiteljski centri ne pripajaju socijalnim centrima, jer se tim pripajanjem pitanje braka i obitelji, odnosno zaštite i dobrobiti braka i obitelji spušta na nižu
razinu. U tom kontekstu istaknuto je značenje i važnost župskih i biskupijskih obiteljskih i bračnih savjetovališta jer imaju veliku ulogu. Prema statistikama vidljivo je da ta savjetovališta vrše veliku socijalnu ulogu na bolje, stoga bi se i u obiteljskom zakonu i zakonu o socijalnoj skrbi trebalo valorizirati rad i crkvenih obiteljskih savjetovališta.

Na kraju biskup Župan je novinare izvijestio kako je na zasjedanju predstavio i planove. Nakon studijskog nacionalnog susreta održanog u travnju ove godine, slijedeće godine će se održavati biskupski susret, dok će drugi po redu nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji biti 19. travnja 2015. godine. U sklopu pripreme izdan je priručnik "Muškarci i žene su iz Edena" kojim se želi dati doprinos validnom spolnom odgoju mladih i uopće za život u obitelji, teologiji tijela na temelju biblijske antropologije.

Novinarima se obratio i predsjednik Vijeća HBK za misije hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk. Podsjetio je kako se 20. listopada obilježava Svjetski dan misija. To je dan kada se na poseban način povezuju sve one intencije, nastojanja koje se tiču misijskog djelovanja po cijelome svijetu. U tom kontekstu je rekao kako su hrvatski misionari prisutni na svim kontinentima. Oni su svojevrsni veleposlanici Crkve. Oni nas zastupaju, po njima se prepoznaje lice naše domovinske Crkve. Oni su i veleposlanici naroda Hrvata, rekao je biskup Štambuk te podsjetio kako bi svi trebali biti njihova logistika. U tom kontekstu je naglasio ulogu novinara koji mogu doprinijeti spoznaji da nije nevažna uloga naših misionara po svijetu.
Temeljna pomoć nas kršćana jer vjerujemo u moć molitve, molitvu stavljamo na prvo mjesto. Međutim naši misionari nemaju samo sklopljene ruke u smislu molitve, oni imaju mnogo puta i žuljave ruke, noge koje hodaju i po blatu, ruke i noge koje se trude doći i do onih najsiromašnijih, i ruke i noge koje pomažu graditi dispanzere, škole. To su puno puta ljudi koji stvaraju kulturu kod dotičnih naroda.

Stoga, Misijska nedjelja želi od svakoga od nas stvoriti svetu pozadinu za njihovo zdravo, konkretno, životno, humanitarno djelovanje, rekao je, te podsjetio na akciju MIVA-misijska vozila i posebnu ulogu u tome istaknuo vozočašća kao mjesta prikupljanja sredstava. Biskup Štambuk je u toj prigodi najavio i slijedeći godišnji susret hrvatskih misionara koji će se 2014. godine održati u Sarajevu.

Na pitanje novinara je li Crkva suradnica ili suparnica, nadbiskup Hranić je rekao kako se Crkva osjeća suodgovornom i suradnicom i da bi htjela biti suradnici. No, ako želimo biti suradnici moramo sjesti zajedno i razgovarati, moramo dogovarati i rješavati otvorena pitanja. Žao nam je zbog toga što to ne uspijevalo. Doista, želimo biti suradnici, a nipošto suparnici. Podizanjem tenzija ništa se ne postiže, želimo samo poticati na dijalog i bilo bi nam drago kad bi tijela suodgovornosti i dijaloge koja postoje i koja su predviđena da ona doista funkcioniraju, naglasio je nadbiskup Hranić, a biskup Štambuk podsjetio na Isusove riječi "nisam došao dokinuti, nego dopuniti" (Mt 5, 17-18), i u tom smislu suradnja je uvijek na prvom mjestu, nipošto suparništvo i rivalitet.

Vezano uz ukidanje religijskog programa na HTV, na pitanje novinara što HBK čini, nadbiskup Hranić je rekao kako biskupi upozoravaju na problem i nadaju se da će naići na osjetljivost i preispitivanje određenih odluka. Pošto su ugovori međunarodni akti, ukoliko se to ne riješi redoviti put je da hrvatski biskupi preko Apostolske nuncijature obavijeste Svetu Stolicu.

Nadbiskup Hranić je odgovorio i na pitanje vezano uz aktualna događanja u Vukovaru vezano uz postavljanje dvojezičnih natpisa. Osvrćući se na jučerašnji susret, istaknuo je kako dijalog i susret uvijek raduju. Mislim da treba čuti jednu i drugu stranu i važno je da oni sjednu zajedno za stol. Ako se na silu provodi zakon ništa se neće postići. Treba vidjeti jesu li ostvarene sve zakonske pretpostavke da se mogu neke stvari provesti, rekao je nadbiskup Hranić te naglasio kako je ćirilica podsimbol, i treba voditi računa o tome da simboli funkcioniraju i na nekoj drugoj, ne samo razumskoj razini, osobito na emotivnoj.

Na posljednje pitanje vezano uz eksperimentalni program građanskog odgoja odgovorio je voditelj Ureda obitelj HBK za život i obitelj dr. Petar Krešimir Hodžić. Podsjetio je na okrugli stol "Obrazovanjem do rodne ravnopravnosti" održan 25. rujna na kojem je najavljeno uvođenje novog modula "rodna ravnopravnost" o kojem do sada nije bilo riječi. Taj modul bi se prema prijedlogu jedne građanske udruge provodio od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. (IKA)