Komemoraciju su otvorili članovi Oratorijskog zbora crkve sv. Marka
Cantores sancti Marci kompozicijom Ubi caritas francuskog skladatelja Mauricea Durufléa na tekst antifone iz 8. stoljeća „Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog“. Program komemoracije vodila je tajnica Društva magistra farmacije Andrea Koščec koja je u uvodnim riječima pozdravila okupljene članove HKLD-a, članove obitelji i štovatelje pokojnoga mons. Pozaića.
Prvi govornik na komemoraciji bio je prof. dr. sc. Ivan Šestak, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te predstavnik Hrvatske pokrajine Družbe Isusove kojoj je biskup Pozaić pripadao.
Prof. Šestak prikazao je životni i profesionalni put mons. Pozaića za vrijeme njegovoga djelovanja u Družbi Isusovoj do imenovanja biskupom. Osvrnuo se na brojne odgovorne službe koje je predano i odgovorno obnašao u Družbi, ali i njegov doprinos osnivanju Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, koji je godine 2016., pod nazivom Fakultet filozofije i religijskih znanosti, postao punopravnom sastavnicom Sveučilišta u Zagrebu.
.jpeg)
Papa Ivan Pavao II. imenovao je o. Pozaića zagrebačkim pomoćnim biskupom, a za biskupa je zaređen u zagrebačkoj katedrali na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka 2005. godine. O njegovom životu i djelovanju kao zagrebačkog pomoćnog biskupa govorio je mons. Tomislav Subotičanec, generalni vikar i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije te izaslanik predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše.
Mons. Subotičanec istaknuo je tri područja pastoralnog djelovanja biskupa Pozaića: brigu za osobe posvećenoga života, upravljanje radom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije te pastoralnu skrb za Bjelovarsko-kalnički i Zagorski arhiđakonat. „U odnosu prema osobama posvećenog života i redovničkim zajednicama mons. Pozaić je postupao blago i očinski, dajući brojne savjete i upute, napose u više vizitacija koje je obavio u samostanima na području Zagrebačke nadbiskupije. Jasnim izričajima, detaljnim izvještajima o obavljenim poslovima, znanstvenom preciznošću i mudrim procjenama, vodio je značajne nadbiskupijske projekte, dajući svojim suradnicima osjećaj pouzdanja i sigurnosti. Mnogi se i danas rado prisjećaju njegovih odrješitih stavova koji su u brojnim situacijama donošenja odluka bili oslonac i poticaj za ispravno djelovanje“, naglasio je mons. Subotičanec.
Biskup Pozaić bio je cijenjen i u međunarodnim krugovima. Stoga je komemoraciji nazočio i mons. Renzo Pegoraro, generalni tajnik Papinske akademije za život, koji se osvrnuo na djelovanje biskupa Pozaića kao profesora moralne teologije i etike na Papinskom sveučilištu Gregorijana, njegov rad u uredništvu hrvatskog programa Radio Vatikana te više od 20 godina službe duhovnog asistenta Europske federacije katoličkih liječničkih društava (FEAMC). Mons. Pegoraro posebno je istaknuo biskupov moralni integritet i autoritet uz osjećaj za rano prepoznavanje različitih izazova vremena koji su se pojavljivali razvojem medicinske struke te istančanim osjećajem za očuvanje katoličkih moralnih načela u medicinskoj etici.
Aktualni duhovnik HKLD-a prof. dr. Ivan Bodrožić osvrnuo se na doprinos biskupa Pozaića prilikom utemeljenja HKLD-a te njegovih 28 godina služenja kao duhovnog asistenta. Prof. Bodrožić prikazao je djelovanje mons. Pozaića kao duhovnika-stražara, koji bdije nad svojim narodom, u onom duhu u kojem je starozavjetni prorok dobio poslanje da bude stražar.
„Bio je prorok koji trubi u trublju promatrajući i proučavajući pogubne fenomene suvremenoga svijeta kao što je grijeh, nemoral, nastranost, bezboštvo, ugroza života, izmjena paradigme braka i obitelji, eksperimentiranje s čovještvom, te je intenzivno upozoravao i poučavao odgajajući i članove HKLD-a da odvažno brane iste vrijednosti“, istaknuo je prof. Bodrožić.
Prikazao je rad biskupa Pozaića i kao duhovnika-pastira, koji bdije nad svojim stadom, te velikog borca za kulturu života. Zbog nemogućnosti da se pridruži uživo zbog službenog puta u inozemstvo, izlaganje prof. Bodrožića pročitao je tajnik HKLD-a dr. Andrija Miculinić.
.jpeg)
Predsjednik HKLD-a izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak zahvalio je svim govornicima i nazočnim gostima koji su se pridružili u komemoraciji za preminulog duhovnika Pozaića. Zahvalio je Bogu na daru o. Valentina Pozaića kojega je poslao kao idejnog začetnika i utemeljitelja HKLD-a te prvog duhovnog asistenta. „No, mons. Pozaić pratio je ne samo našu formaciju kao katoličkih liječnika i ljekarnika, već nam je bio i brižni otac koji prati naše profesionalne karijere, ali i obiteljske živote. I uz biskupsko geslo
Elige vitam! – Život biraj! poručio nam je da slijedimo osnovno poslanje liječničkog poziva: skrb za bolesne i nemoćne te zaštitu ljudskoga života od začeća do prirodne smrti“, rekao je.
Na kraju komemoracije, članovi HKLD-a su se oprostiti od svoga duhovnika stihovima pjesme koju je biskup Pozaić rado slušao i pjevao, pjesme hrvatskog pjesnika Dragutina pl. Domjanića „K suncu prosi vsaka roža“ koju su izveli članovi Oratorijskog zbora
Cantores sancti Marci.
Komemoraciji su uz ranije navedene govornike i članove biskupove obitelji te članove HKLD-a nazočili i Alfred D’Souza, tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj i izaslanik nuncija mons. Giorgia Lingue; dr. Ermanno Pavesi, dužnosnik Europske (FEAMC) i Svjetske asocijacije katoličkih liječničkih društava (FIAMC); akademik Emilio Marin, profesor emeritus na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i nekadašnji veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici; bliski suradnici biskupa Pozaića prof. Stjepan Večković, s. Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, te Margaret Casman Vuko, prevoditeljica; kao i brojni drugi predstavnici akademske zajednice, stručnih društava i vjerskih zajednica.
.jpeg)
Tijekom komemoracije članovi Sekcije mladih HKLD-a (Ana Magličić, Iva Zagorec, Ana Anđelić i Ante Meić-Sidić) čitali su citate iz različitih radova mons. dr. Valentina Pozaića: Etika ljudskog rađanja (iz 1990. godine), Eutanazija – smrt po vlastitom ili tuđem izboru (napisan 1985.), Kloniranje kao pitanje odgovornosti (iz 1997.) i Pastoral zdravstva kao izazov Crkvi (objavljen 2013. godine).
.jpg)
