Aktualnosti

U Vatikanu je u četvrtak 11. srpnja objavljeno apostolsko pismo pape Franje u obliku motu proprija o novim kaznenim zakonima i administrativnim kaznama za Državu Grad Vatikan i Svetu Stolicu (Apostolsko pismo u obliku motu proprija o nadležnosti sudskih tijela Države Grada Vatikana u kaznenim stvarima). Istoga dana je Papinska komisija za Državu Grad Vatikan odobrila sljedeće zakone: zakon br. VIII. koji donosi "Dopunske norme o kaznenim stvarima"; zatim broj IX. koji donosi "Izmjene kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku"; te zakon br. X. koji donosi "Opće uredbe na području administrativnih kazni".

U naše je vrijeme, piše papa Franjo u apostolskom pismu, opće dobro sve više ugroženo transnacionalnim i organiziranim kriminalom, pogrešnim rabljenjem tržišta i gospodarstva, kao i terorizmom.
Međunarodna zajednica zato mora usvojiti odgovarajuća pravna sredstva, istaknuo je Papa, koja omogućuju prevenciju i borbu protiv kriminala, potičući pritom međunarodnu pravnu suradnju na području kaznenoga zakonodavstva. Zbog toga su, želeći ponovno istaknuti zauzimanje Apostolske Stolice za suradnju u tu svrhu, uvedene neke promjene u vatikanskom kaznenom zakonodavstvu, nastavljajući djelovanje započeto 2010. godine, tijekom papinstva Benedikta XVI.
Svrha je motu proprija, kako se ističe u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, prije svega proširiti (počevši od 1. rujna) primjenu kaznenih zakona, koje je s datumom od 11. srpnja prihvatila Papinska komisija za Državu Grad Vatikan, i na Svetu Stolicu, odnosno na članove, dužnosnike i zaposlene u različitim tijelima Rimske kurije, ustanovama povezanima s kurijom, ustanovama povezanim sa Svetom Stolicom kao i na kanonske pravne osobe te papinske izaslanike i diplomatsko osoblje Svete Stolice. Svrha je toga proširenja da su djela predviđena tim zakonom podložna kaznenom progonu od strane sudskih organa Države Grada Vatikana i ako su počinjena izvan granica same države.

Isti ti zakoni imaju i šire sadržaje, u svrhu primjene mnogobrojnih međunarodnih konvencija, među kojima se spominju četiri ženevske konvencije iz 1949. godine protiv ratnih zločina; zatim Međunarodna konvencija iz 1965. o uklanjanju svakog oblika rasne diskriminacije; Konvencija iz 1984. godine o mučenju i drugim kaznama, odnosno okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju; i, na kraju, Konvencija iz 1989. godine o pravima djeteta, te njezini Protokoli iz 2000. godine.
U tome kontekstu, ističe se zatim u priopćenju, treba istaknuti uvođenje zločina mučenja i opširnu definiciju kategorije zločina nad maloljetnicima (među kojima valja istaknuti trgovinu, prostituciju, vojačenje i seksualno nasilje nad djecom; zatim pedopornografija; posjedovanje pedopornografskoga materijala te spolni čin s maloljetnicima).

Uvedeni su također zločini protiv čovječanstva, kojima je posvećeno zasebno poglavlje; predviđena je, među ostalim, posebna kazna za zločine kao što su genocid i aparthejd, po uzoru na odredbe Statuta Međunarodnoga kaznenog suda iz 1998. godine. Uvedene su i promjene u vezi kaznenih djela protiv javne uprave, u odnosu na Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003. godine. Osim toga, ukinuta je kazna doživotnoga zatvora i zamijenjena kaznom zatvora od 30 do 35 godina.
U skladu s najnovijim međunarodnim usmjerenjima uveden je također sustav kažnjavanja pravnih osoba, u svim onim slučajevima u kojima one izvlače korist od kriminalnih aktivnosti njihovih tijela ili zaposlenika, utvrđujući njihovu izravnu odgovornost koja za sobom povlači niz zabrana i novčanih kazni. Uvedena su, osim toga, opća načela pravednoga suđenja unutar razumnoga roka te presumpcija nevinosti okrivljenika, a sudskim su vlastima dane na raspolaganje veće ovlasti opreza (s mogućnošću zapljene i blokiranja imovine).
Vrlo se važan dio reforme, ističe se u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice, odnosi se na preformuliranje međunarodne pravne suradnje, s prihvaćanjem mjera suradnje prilagođenih najnovijim međunarodnim konvencijama. Zakon na području administrativnih kazni ima karakter opće normative, u službi posebnih disciplina koje će, u raznim stvarima, predvidjeti kazne koje imaju za cilj jačanje učinkovitosti i poštovanje uredbi donesenih radi zaštite javnih interesa. Te normativne promjene imaju za cilj posadašnjenje kojem je cilj dati veću sustavnost i cjelovitost vatikanskom normativnom sustavu, navodi se na kraju priopćenja Tiskovnoga ureda Svete Stolice. (IKA)