Aktualnosti

U bazilici sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu u ponedjeljak 22. rujna obilježena je uočnica 20. obljetnice smrti oca Celestina Tomića, istaknutoga hrvatskog franjevca konventualca, duhovnog pisca i bibličara, čiji je život, pisani trag i duhovna baština duboko obilježila život mnogih vjernika.

Svečano euharistijsko slavlje predslavio je provincijski ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, u zajedništvu s vicepostulatorom kauze oca Celestina Tomića i tajnikom Provincije fra Zlatkom Vlahekom, gvardijanom samostana Svetoga Duha fra Ivanom Karlićem te župnikom i rektorom bazilike fra Ivanom Marijom Lotarom. Euharistijsko slavlje izravno je prenosila Laudato televizija.

Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor "Tomislava Talan", pridonijevši svečanosti slavlja i molitvenom ozračju obilježavanja obljetnice.

U homiliji se provincijski ministar fra Miljenko Hontić osvrnuo na svjedočanstvo fra Augustina Kordića, jednoga od najbližih poznavatelja oca Celestina Tomića i inicijatora pokretanja kauze za njegovo proglašenje blaženim i svetim. U tom je svjedočanstvu osobito istaknuta duhovna dimenzija oca Celestina, obilježena poniznošću, askezom, samozatajnošću i potpunom predanošću Gospodinu. Naglašeno je kako se svetost njegova života nije očitovala prvenstveno u izvanrednim događajima, nego u vjernom i ustrajnom življenju svakodnevice, u jednostavnosti, radu, molitvi i služenju.

Upravo se u toj dimenziji svakodnevnoga vjerničkog života prepoznaje jedna od ključnih značajki duhovnosti oca Celestina Tomića: živjeti izvanrednost kršćanskoga poziva u redovitosti života. Njegova poniznost nije bila tek osobina karaktera, nego način postojanja pred Bogom i ljudima, dok je askeza bila izraz unutarnje slobode i usmjerenosti prema Kristu.

Nakon euharistijskoga slavlja održan je okrugli stol posvećen životu, djelu, pisanom tragu i duhovnosti oca Celestina Tomića. Susret je moderirao fra Milan Gelo, a predavanja su održali fra Igor Horvat, član samostana Svetoga Duha, Patricija Gojani, studentica crkvene povijesti na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, te fra Zlatko Vlahek, vicepostulator kauze oca Celestina Tomića.

Fra Igor Horvat predstavio je temu "Mladi otac Celestin i njegov dnevnik", osvrćući se na njegove mladenačke zapise i osobna svjedočanstva koja omogućuju dublji uvid u njegovu osobnost, unutarnji život i postupno oblikovanje duhovnoga poziva. Posebna vrijednost dnevničkih zapisa jest u tome što otkrivaju čovjeka u njegovu svakodnevnom hodu, s njegovim pitanjima, traženjima, nastojanjima i rastom u vjeri.

Patricija Gojani predstavila je temu "Otac Celestin Tomić: plodovi uma i srca", u kojoj je naglasak stavljen na njegov bogat pisani opus i njegov doprinos duhovnoj i teološkoj misli. Kroz njegovu pisanu baštinu očituje se spoj intelektualnoga rada i dubokoga duhovnog iskustva, pri čemu njegovi tekstovi nisu bili tek plod znanstvenoga ili književnoga rada, nego su proizlazili iz osobnoga odnosa s Bogom i želje da Božju riječ približi čovjeku.

Fra Zlatko Vlahek govorio je na temu "Sveti Franjo o duhovnosti oca Celestina Tomića", povezujući pojedine vidove njegova života, dnevnika i djelovanja s temeljnim obilježjima franjevačke karizme. U središtu njegova izlaganja bila je povezanost između duhovnosti svetoga Franje Asiškoga i načina na koji je otac Celestin živio svoje franjevačko poslanje: u poniznosti, jednostavnosti, molitvi, radu, askezi i predanom služenju Crkvi i ljudima.

Tijekom okrugloga stola izneseni su brojni vidovi njegova života i djelovanja, osobito oni koji proizlaze iz njegovih dnevničkih zapisa i bogatoga pisanog nasljeđa. Razgovor je tako pokazao da se njegova duhovna veličina ne može odvojiti od njegove svakodnevice. Upravo suprotno, u običnim i redovitim okolnostima života oblikovao je način postojanja koji je bio prožet evanđeljem i franjevačkom karizmom.

U tom se smislu kao jedna od temeljnih značajki njegove duhovnosti ponovno pokazala istinska poniznost i življenje izvanrednosti u redovitosti. Otac Celestin nije svetost tražio izvan svakodnevnoga života, nego ju je nastojao ostvarivati upravo ondje gdje ga je Bog postavio - u molitvi, radu, zajednici, učenju, pisanju i služenju. Njegova ostavština stoga i danas poziva na ponovno otkrivanje jednostavnoga, vjernoga i ustrajnoga kršćanskog života.

Glazbenim su doprinosom susret obogatili članovi Klape sv. Ante izvodeći prigodne skladbe i pjesme.