HR
Dan Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) obilježen je u ponedjeljak 3. lipnja u Zagrebu svečanim akademskim činom (Dies Academicus) na kojem su se okupili uglednici iz crkvenoga, političkog i društvenog života Hrvatske i inozemstva.
Kao poseban gost pridružio se nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski i primas Mađarske kardinal Peter Erdö koji je održao predavanje "Može li obrazovani Europejac naših dana vjerovati u božanstvo Sina Božjega Isusa Krista?"
U pozdravnoj riječi veliki kancelar HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je primijetio da je tijekom protekle godine i u hrvatskome društvu postalo jasno koje sve posljedice vuče za sobom nejasno antropološko polazište koje zanemaruje dimenziju ljudske stvorenosti. Istaknuo je stoga važnost izgradnje visokog obrazovanja "tako da se promiče ideja služenja drugima i upravo u onoj dobi u kojoj mladi ljudi snažnije propituju značenje svoga života, svoje mogućnosti i svoj položaj u društvu", dodajući da su katolička sveučilišta djeca određene kulturalne klime, poimanja društva, ali i vjere u dotičnome kontekstu.
Područje pripremanja budućnosti čovjeka
"Nakon burnih događanja u 20. stoljeću, danas kada je sve postalo predmetom propitivanja očito je da se i sveučilište našlo u području pripremanja budućnosti čovjeka, pri čemu Crkva ne može ostati po strani. Crkva želi ostati oslonjena na svoju saveznicu – Istinu – koju kao pratiteljicu ne smije izgubiti", dodao je kardinal Bozanić.
Zagrebački je nadbiskup napomenuo kako su "profesori i studenti pozvani dubinski iščitavati društvene pojave te dolazeći do njihovih korijena prepoznavati posebnu vezu između različitih čimbenika i ne previđati središnjost kulture solidarnosti. Stoga smijemo predložiti nastojanje oko kršćanske obnove temelja kulture, koji ne smiju previdjeti čovjeka." Ukazao je kako na svjetskoj razini još nije nađen kulturološki odgovor na fenomen globaliziranoga svijeta.
"Specifičnost katoličkih sveučilišta spojit će kulturu solidarnosti i kulturu pozvanosti. Samo tako katoličko sveučilište može ispuniti svoj neizostavan proročki poziv u našemu vremenu", zaključio je kardinal te rektoru HKS-a dr. Željku Tanjiću predao novi rektorski lanac, rad akademskog kipara Mile Blaževića.
U pripremi pokretanje novih studijskih programa
Podsjećajući na sedmu godišnjicu osnutka i treću obljetnicu sveučilišnoga života i rada rektor Tanjić je kazao kako je Hrvatsko katoličko sveučilište nastalo "ex corde Ecclesiae – iz srca naše mjesne Crkve koja je uvijek veliku pažnju i brigu poklanjala i poklanja odgoju, školstvu i znanosti znajući da se vjera i razum podupiru i međusobno isprepliću u traženju Istine". Iskazao je zadovoljstvo izdavanjem trajnih dopusnica za izvođenje preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija psihologije, sociologije i povijesti te napomenuo kako je u pripremi pokretanje novih studijskih programa, kao i razvitak znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D' Errico prisjetio se kako je Sveta Stolica s velikim odobravanjem prihvatila inicijativu Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatske biskupske konferencije za osnivanjem novoga sveučilišta.
"Danas, s odmakom od tri godine, možemo potvrditi da HKS vrši svoju zadaću s ozbiljnošću i dobrim plodovima, vjerno svojem motu Lux Vera, dijeleći s drugim sveučilištima napor koje zahtjeva obrazovanje i istraživanje, imajući na umu odgovornost svog posebnog identiteta koji se sastoji u stalnom pozivanju na svjetlo Božje riječi i učiteljstvo Crkve. I stoga HKS može gledati u budućnost s vjernom nadom, radosno što može odgajati odgovorne i zrele osobe, svjesne svog kršćanskog identiteta, koje poštuju različitost, spremne da prihvate vodeće uloge u različitim područjima društva", istaknuo je nuncij D'Errico.
Nemjerljiva uloga Katoličke Crkve u obrazovnom razvoju hrvatskog naroda
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović podsjetio je na nemjerljivu povijesnu ulogu Katoličke Crkve u obrazovnom razvoju hrvatskoga naroda te izgradnji i očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Iznio je i velika očekivanja od akademske zajednice, posebno HKS-a.
"Očekujem da ćete u narednim godinama razvijati nove studije, da ćete svoje studije utemeljiti na najvišim standardima koji postoje, ali i da ćete tražiti i neke nove putove, putove koji su možda i drukčiji nego oni kojima danas idu hrvatska sveučilišta", rekao je hrvatski predsjednik.
Ususret ulasku Hrvatske u Europsku Uniju dr. Josipović je napomenuo kako se ne treba bojati da će Europa biti grobnica hrvatskoga identiteta, već polje na kojem će se hrvatska kultura i tradicija dodatno afirmirati.
Pozdravne riječi uputili su još i rektor Katoličkoga sveučilišta Pázmány Péter iz Budimpešte dr. Szabolcs Anzelm Szuromi, s kojim je rektor HKS-a dr. Tanjić uoči akademskog čina potpisao ugovor o suradnji, potom pomoćnica ministra obrazovanja, znanosti i sporta dr. Ružica Beljo Lučić, u ime Rektorskog zbora rektor Sveučilišta u Zadru dr. Ante Uglešić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Glazbom su program obogatili članovi Oratorijskoga zbora crkve sv. Marka "Cantores sancti Marci" pod ravnanjem Jurice Petra Petrača.
Ranije je u prostorijama HKS-a simbolično otvorena izložba bračkoga umjetnika Josipa Radića "Slušajte ih kako zvone", sastavljena od kamenih minijatura crkava i zvonika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dan HKS-a započeo je misnim slavljem u Sveučilišnoj kapeli koje je predvodio pomoćni zagrebački biskup i prvi rektor dr. Ivan Šaško. (tš, gk)
Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 9. lipnja. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresienovine.glas-koncila.hr.
Vjera nije zaključak ljudskog promišljanja, već dar Božji
Predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö u polusatnom je predavanju pokušao dokučiti ima li europski intelektualac danas poteškoću ili pogodnost povjerovati u Božju opstojnost.
"Već u stvaranju univerzuma, Bog je iskazao nešto od sebe, manifestirao je svoju volju. No jesmo li svi mi koji vjerujemo u božansku objavu uvjereni da je osobni Bog, svjesno, slobodan u svojoj volji, tražio kontakt s nama, ljudskim bićima? Upravo tu mogu početi za naše suvremenike, s jedne strane, poteškoće, s druge strane, neke najprivlačnije crte naše vjere u Krista", naglasio je kardinal Erdö, dodajući kako je Benedikt XVI. u svojoj velikoj sintezi o Isusu iz Nazareta snažno pokazao kako su Krist vjere i povijesni Isus ista osoba te kako "razlog vjere u Krista kao Sina Božjega, kao pravog čovjeka i pravog Boga, povijesno proizlazi iz ponašanja, naučavanja, konačno iz samorazumijevanja samog Isusa".
Napominjući kako intelektualac nije nužno i vjernik, nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski zaključio je kako vjera u Krista, tj. punina kršćanske vjere, nije neki jednostavni zaključak ljudskog promišljanja, već je dar Božji, milost.
