Objavljeno: 02.09.2013.
„Stjepan, sveti kralj“ naslov je izložbe otvorene u subotu 31. kolovoza u Dijecezanskom muzeju u Székesfehérváru (Stolni Biograd) prigodom 975. obljetnice smrti sv. Stjepana, ugarskoga kralja iz dinastije Arpadovića koji je zaslužan što su Mađari prihvatili kršćanstvo, osnovavši prve biskupije u Mađarskoj te podupirući benediktinske samostane kao žarišta kulture i evangelizacije u svom kraljevstvu. Na izložbi u Székesfehérváru izložena su i dva veoma vrijedna relikvijara sv. Stjepana kralja iz Hrvatske: impresivni svečev moćnik iz Riznice zagrebačke katedrale, izrađen 1635. godine u Rimu, te jedinstveni moćnik s čeljusti sv. Stjepana kralja iz katedrale Uznesenja Blažene djevice Marije na nebo u Dubrovniku, koji potječe iz 15. stoljeća.
U nazočnosti brojnih uzvanika iz mađarskoga društvenoga, kulturnoga i političkoga života, sadržaj i poruke izložbe izrekli su tijekom svečanosti otvaranja na trgu Városház, ispred sjedišta Székesfehérvárske biskupije i Dijecezanskoga muzeja: mjesni biskup mons. Antal Spanyi, predsjednik Nacionalne skupštine Mađarske László Kövér i glavni ravnatelj Mađarskog narodnog muzeja László Csorba. Nazočni su bili i uzvanici iz Hrvatske, među kojima su bili posebno istaknuti zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. Gordan Grlić Radman.
Biskup Spanyi je podsjetio kako su zaslugom sv. Stjepana kralja postavljeni temelji mađarskoga nacionalnog, kulturnog i vjerskoga života i identiteta te da je osobni život sv. Stjepana bio prožet kršćanskim krepostima i pobožnošću Blaženoj Djevici Mariji, kojoj je nakon smrti svojega sina Emerika, kojega je spremao za svoga nasljednika, zagovorio svoje kraljevstvo.
U memoriji mađarskoga naroda često su se proslavljale obljetnice smrti sv. Stjepana, kazao je mons. Spanyi, podsjetivši na godine 1938, 1958, 1988, 2007., istaknuvši da je za najnoviju izložbu i proslavu obljetnice sv. Stjepana upriličena najveća i najobuhvatnija izložba o sv. Stjepanu, na kojoj su skupljene svečeve relikvije iz svih krajeva Mađarske, ali prvi put i iz susjednih zemalja gdje se štuje sv. Stjepan kralj, posebice iz Hrvatske i Austrije, te povijesni dokumenti iz Vatikana.
Mnogo činjenica koje su bile poznate povjesničarima, arhivistima i muzelacima sada su predstavljene na suvremeni način kako bi i današnji čovjek razumio poruku života i djelovanja sv. Stjepana kralja, koje su itekako važne za današnji vjerski i društveni život, istaknuo je mons. Spanyi.
O političkim, društvenim, povijesnim i prijateljskim vezama sv. Stjepana kralja u onodobnom Ugarskom kraljevstvu te posljedičnostima političke zauzetosti tog ugarskog vladara, govorio je predsjednik Nacionalne skupštine Mađarske László Kövér, istaknuvši da sv. Stjepan kralj može biti poticaj i današnjim političarima da svoj posao ne doživljavaju usko i sebeljubno nego u službi čitave narodne zajednice.
Glavni ravnatelj Mađarskog narodnog muzeja László Csorba govorio je o višeslojnosti poruke same izložbe u europskom kontekstu, osvrnuvši se na pisanje mađarskoga disidenta Sándora Máraija koji se u svojim „Memoarima na Mađarsku“ divio kulturnim dostignućima europskih naroda koji su se mogli samostalno razvijati, dok su u poslijeratnoj „komunističkoj“ Mađarskoj mnogi stradali zbog kulturne samosvijesti.
Izložbu je uzvanicima u prostorijama muzeja pokazao i protumačio direktor Dijecezanskoga muzeja András Smohay, a hrvatskim je posjetiteljima svojim prijevodom pomogla Agnes Jakubek, zauzeta djelatnica Kulturnog doma u Székesfehérváru.
Na završetku izložbe, brojnim su novinarima svoje izjave izrekli glavni inicijatori projekta, s crkvene i državne strane, ali također i gosti iz Hrvatske – mons. Gorski i veleposlanik Grlić-Radman, istaknuvši višestoljetne povijesne i duhovne veze između Hrvatske i Mađarske. Uzvanike iz Hrvatske s radošću je pozdravio i gradonačelnik Székesfehérvára dr. András Cser-Palkovics.
Među imenima organizatora, suradnika i podupiratelja izložbe istaknuto je mnoštvo imena, među kojima i zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, s. Line Plukavec iz Riznice Zagrebačke katedrale, dr. Daniela Premerla iz Zagreba te dubrovačkoga biskupa mons. Mate Uzinića, preč. Petra Palića i Vinicija Lupisa iz Dubrovnika.
Izložba u Székesfehérváru odiše bogatstvom srednjoeuropske kulturne i sakralne baštine, donosi brojne poveznice između osoba i naroda na tom prostoru te privlači vizualno razrađenim cjelinama, koje veoma snažno komuniciraju, zahvaljujući korištenju novih medija i tehnologija.
Izložba u Székesféhérvaru je otvorena do 11. prosinca 2013. godine, a zanimljivo je pogledati i obližnji Muzej sv. Stjepana kralja te baziliku u kojoj je sahranjen sv. Stjepan - kralj, apostol, zaštitnik i trajno nadahnuće mađarskih domoljuba.
Nedjeljko Pintarić
Hrvatski relikvijari na izložbi
Poprsje sv. Stjepana Ugarskog iz Riznice zagrebačke katedrale, visine 143 cm i širine 70 centimetara, izrađeno je od pozlaćenoga bakra i iskucanoga srebra, s tridesetak dragulja, staklenog kamenja i gorskih kristala. Djelo je to rimskih majstora Alessandra Algardija i Gian Lorenza Berninija iz 1635. godine, po narudžbi kardinala Francesca Barberinija, nećaka pape Urbana VIII. Na lijevanom postolju stoji poprsje koje predstavlja sv. Stjepana u kraljevskom ornatu i s kraljevskom krunom na čijem se vrhu nalazi križ. Dojmljivo košćato lice umekšano je kontrastom mekih brkova i pramenova brade. U poprsju se nalazi i autentika zagrebačkog biskupa Franje Ergeljskoga od 7. prosinca 1635. kojom se svjedoči da je zagrebački kanonik i naslovni bosanski biskup Ivan Tomko Mrnavić u srebrnu kutiju smjestio tjemensku kost sv. Stjepana koja se od tada nalazi u srebrnom poprsju. Moćnik je izložen na najistaknutijem mjestu u izložbenom postavu, u zajedničkoj vitrini s još dva poprsja sv. Stjepana.
Moćnik s moći čeljusti sv. Stjepana iz riznice dubrovačke katedrale, visine je 25 cm a širok 11,8 cm. Izrađen je od srebra, s pozlaćenim dijelovima. i na nekim je dijelovima iskucan i graviran. Moćnik ima okrugli podanak s obodom, na kojemu je ugraviran natpis na latinskom jeziku „Na čast svetome Stjepanu“. Na vrhu se nalazi plitki srebrni nosač čeljusti, koji je omeđen nazubljenom rubom. Na nosaču je s donje strane u visini podbratka alka o koju je obješen srebrni kipić sveca s krunom i dugom kosom, u haljini, sa sklopljenim rukama. Moćnik je za izložbu obnovila 2013. godine Renata Andjus, restaurator-majstor za metal i stručna suradnica Dubrovačkih muzeja. Moćnik je izložen u istoj prostoriji sa zagrebačkim poprsjem.
Galeriju fotografija pogledajte ovdje
