Aktualnosti

Hrvatski zlatomisnici, njih 16, okupili su se kod svetoga Josipa kako bi svečano obilježili svojih 50 godina vjernosti i službe Bogu. Hodočašće zlatomisnika, kao i svetu misu, predvodio je kardinal Josip Bozanić 23. lipnja 2021. godine u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu.

Na početku misnog slavlja uvodne misli izrekao je mons. Stjepan Kožul, prezentirajući pedesetogodišnji svećenički hod ovogodišnjih zlatomisnika zaređenih u Zagrebačkoj prvostolnici 1971. godine. Zatim je poimence predstavio prisutne slavljenike: vlč. Zvonimira Martineza, umirovljenog svećenika Bjelovarsko - križevačke biskupije, vlč. Matiju Šprišića, umirovljenog svećenika Požeške biskupije, vlč. Stjepana Račića, umirovljenog svećenika Sisačke biskupije, vlč. Ivana Vugrinčića, župnika u Gornjem Mihaljevcu (Međimurje) iz Varaždinske biskupije. Predstavio je i zlatomisnike Zagrebačke nadbiskupije: mons. Zvonimira Sekelja i mons. Stjepana Kožula, kanonike Prvostolnog kaptola zagrebačkog, vlč. Zlatka Golubića, supsidijara u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, vlč. Dragutina Mostečaka, vlč. Marijana Pavlenića, vlč. Stjepana Penića i vlč. Jurja Župančića, umirovljene svećenike, vlč. Franju Mezaka, župnika u Desiniću i dr. Josipa Beljana, suradnika Glasnika svetog Josipa.



Prisutni su bili i zlatomisnici franjevci: fra Ante Perković na službi u Slavonskom Brod, fra Josip Vrdoljak, djelatan u samostanu Svete Marije na Poratu, fra Mirko Gregov, djelatan u Franjevačkom samostanu u Ogulinu.

„Svetom Josipu je Bog povjerio ono najvrjednije što je imao, Isusa i Marija. Isusa da se brine o njemu, da ga odgaja, da mu bude otac pred zakonom i ljudima, iako ustvari nije Njegov otac, ali da se za njega očinski brine. Također, da se brine sa svim srcem za Mariju, kao za ženu, iako nije bila njegova žena u punom smislu jer je bila od Boga osjenjenja, izabrana i od Boga određena. I mi svećenici imamo slično poslanje. Svaki se svećenik brine da Isus bude nazočan u narodu i to po svetoj euharistiji i da čuva Isusovu prisutnost, da se Isusu klanja, da upravo Njega približava narodu, da Isusa štuje kako bi ga mogli i drugi po primjeru svećenika štovati. Moramo očuvati i štovati Mariju, koja je slika Crkve, i tu Crkvu ljubimo i čuvamo. Mi svećenici smo čuvari, jer čuvamo najvrjednije na svijetu Isusa, Mariju i Crkvu. U toj Božjoj službi svećenik je svećenik od kraja svog života“, kazao je između ostalog tom prigodom kardinal Bozanić te okupljenim zlatomisnicima poručio: „Zahvaljujem danas vama za službu koju ste vršili i za službu koju vršite i onu koju ćete do kraja svojega života vršiti u Crkvi. S vama sam da zajedno molimo Boga. Ovdje smo okupljeni u molitvi jedni za druge, ali i za subraću koja su pokojna, da i oni iz Božje blizine budu naša pomoć.“



Kardinal Bozanić u svojoj se propovijedi osvrnuo i na prečasnog Marijana Radanovića, primjer dobrog svećenika. „Ovdje se spominjemo svećenika, koji je poput svetog Josipa, u ona teška vremena živio za Crkvu i sanjao, ali i izgradio crkvu zgradu, i zahvaljujući njemu danas ovdje imamo Nacionalno svetište svetog Josipa.“

Nakon svete mise kardinal Josip Bozanić blagoslovio je novoizgrađeno svetohranište, kojemu je ovo u Godini svetog Josipa treći posjet Josipovu svetištu, što je u svojoj zahvali primijetio rektor Svetišta, mons. Antun Sente: „Prilikom prvog posjeta o svetkovini Josipa zaručnika BD Marije blagoslovili ste zavjetni kalež i ciborij. Za vrijeme drugog posjeta, vidjeli ste Svetište ukrašeno vitrajima, a sada, prigodom Vašeg trećeg dolaska u Godini svetog Josipa blagoslivljate novo svetohranište. Nadamo se i Vašem četvrtom dolasku u Svetište i želimo da tada blagoslovite mozaik koji bi se uskoro trebao početi postavljati u prezbiteriju Svetišta. Sve je to samo vanjski znak duhovne snage koje ovo Svetište pokazuje. Svetohranište, zavjetni kalež i ciborij dar je pobožnih vjernika, koji su u protekloj godini dana radosno darivali svoje zlatne predmete, ne bi li tako zahvalili dragom Bogu i svetom Josipu na primljenim milostima, te mu preporučili svoje i živote svojih bližnjih.“ kazao je pri kraju misnog slavlja mons. Sente te u znak zahvale i brige za Svetište kardinalu darovao sliku svetog Josipa, rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, koji je ujedno i autora vitraja i mozaika u Svetištu.



Novo svetohranište u Josipovu svetištu

Poznato je da je mons. Marijan Radanović, graditelj Svetišta, često govorio kako je postojeće svetohranište u Nacionalnom svetištu svetog Josipa premalo u odnosu na veličinu crkve, i čekalo se prikladno vrijeme za izradu većeg svetohraništa. Zahvaljujući darovima Josipovih štovatelja ta se ideja mogla ostvariti u ovo vrijeme.

Akademski grafičar prof. Hrvoje Ljubić, kojemu je najpoznatije djelo sarkofag blaženog Alojzija Stepinca u Zagrebačkoj katedrali, pristupio je izradi prednje i stražnje strane svetohraništa.

Prednja strana prikazuje posjet Trojice Abrahamu koji mu navijestiše da će njegova žena Sara za godinu dana roditi sina. Abraham će mu nadjenuti ime Izak. A u rodoslovlju Isusa Krista čitamo: Abrahamu se rodi Izak, Izaku se rodi Jakov... Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist. Inspiracija je pronađena po jedinstvenom remek – djelu ikoni Andreja Rubljova koje ne samo da je lijepo nego u sebi nosi i teološku dubinu i bogatstvo simbola. Na prednjoj vratnici svetohraništa se lijepo vide Trojica oko stola na kojemu je kalež, a u pozadini simbolika grada Nebeskog Jeruzalema u kojoj će ustrajniji prepoznati neke konture karlovačkog svetišta.



Zadnja strana prikazuje čin kada Isus pere noge apostolima prije Posljednje večere, znak izvanredne poniznosti koja ponajprije svećenika, a onda i svakog onoga koji pristupa otajstvu živoga Boga u prilici kruha – svetoj hostiji poziva na poniznost i zahvalnost za dar Božanske hrane. Sadržaj opisanih vratnica osmisli su dvojica prijatelja mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije i mons. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

Vanjske dimenzije svetohraništa su 90x70, a unutarnje 80x60 cm. Vanjsku konstrukciju od kvalitetnog mramora izrado je majstor Stanko Sente, opisane reljefe u srebru i zlatu prof. Hrvoje Ljubić uz asistenciju Borisa Pokosa.

Ovim djelom Nacionalno svetište čuva novu vrijednu umjetninu te ponovno potvrđuje duhovnu i kulturnu destinaciju grada Karlovaca.

Marta Marinović