Aktualnosti

Mons. Ivan Brnić, župnik Župe sv. Ivana Krstitelja u Vrbniku, predvodio je misno slavlje na spomendan sv. Marije Magdalene, u srijedu 22. srpnja, u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Koncelebrirao je rektor Svetišta mons. Antun Sente, a liturgijsko pjevanje animirali su članovi župnog zbora iz Vrbnika pod vodstvom Danijela Trinajstića uz orguljsku pratnju Josipe Toljanić.

Na početku homilije mons. Brnić istaknuo je kako sveta misa nije tek spomen na prošle događaje, nego uprisutnjuje Kristovu muku, smrt i uskrsnuće te vjernike čini dionicima otajstva spasenja. U tom je svjetlu promatrao lik sv. Marije Magdalene, žene čiji je život obilježen dubokim obraćenjem i potpunim predanjem Kristu. Govoreći o njezinu životnom putu, propovjednik je podsjetio kako je Magdalena nakon susreta s Isusom prepoznala vlastitu grešnost i u njemu otkrila Božje milosrđe. Postala je vjerna učenica koja je pratila Isusa na njegovu križnom putu, ostala uz njegov križ i svjedočila njegovoj smrti. Ljubav prema Gospodinu dovela ju je i do njegova groba gdje je, prema evanđeoskom izvještaju, prva susrela Uskrsloga te postala prva navjestiteljica uskrsnuća.

Tumačeći što primjer svete Marije Magdalene govori današnjim vjernicima, mons. Brnić naglasio je kako je prije svega potrebno priznati vlastitu grešnost i otvoriti srce Božjem oproštenju. Istaknuo je da čovjek, unatoč nastojanju da živi kršćanski, uvijek iznova treba propitivati vlastiti život i dopustiti Bogu da ga mijenja. "Ako osjećamo grešnost, nje se možemo osloboditi da nam Bog oprosti. On je sigurno milosrdan i učinit će to. Mi možemo naći način kako se približiti tom uskrslom Kristu i vidjeti ga onako kako danas možemo, u euharistiji", rekao je propovjednik, pozvavši okupljene na vjernost svetoj misi, euharistijskom klanjanju i djelima kršćanske ljubavi. Dodao je kako je upravo Marija Magdalena svojim životom pokazala da se susret s Kristom ne zadržava za sebe, nego se pretvara u svjedočanstvo koje mijenja druge ljude.

Nakon misnog slavlja mons. Brnić govorio je o životu Župe sv. Ivana Krstitelja u Vrbniku, istaknuvši njezinu bogatu liturgijsku i duhovnu baštinu. Istaknuo je kako Vrbničani s ponosom ističu da njihova župa od devetstotinjak stanovnika ima 14 živih svećenika od kojih je jedan kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, s kojim ga veže dugogodišnje prijateljstvo još iz vremena kada su zajedno bili kapelani na Malom Lošinju. Zatim je posebno izdvojio očuvanje staroslavenskoga pjevanja koje se njeguje na najveće blagdane, kao i višestoljetnu tradiciju bratovština. Istaknuo je i da se u župi od vremena pandemije svakoga petka na subotu neprekidno održava cjelonoćno euharistijsko klanjanje, što smatra znakom živosti vjere vjerničke zajednice.

Mons. Brnić spomenuo je da u Vrbniku postoji "Ura klanjanja", stara ženska molitvena zajednica. Riječ je o običaju koji potječe još iz vremena kada su postojala djevojačka društva. Djevojke su sudjelovale u vlastitoj zajednici, a udajom su prelazile u "Uru klanjanja", zajednicu udanih žena koje su preuzele obvezu redovite molitve. Zajednica moli prema starom vrbničkom molitveniku koji traje otprilike jedan sat, a ta pobožnost održava se svake nedjelje i blagdana. Osim toga, mons. Brnić istaknuo je kako se od vremena pandemije u župi neprekidno održava cjelonoćno euharistijsko klanjanje od petka na subotu, pri čemu upravo žene čine okosnicu molitelja. Dio članica ima unaprijed određene termine, dok drugi dolaze kada mogu, čime se osigurava da Presveti Oltarski Sakrament tijekom cijele noći nikada ne ostane bez molitelja.

Kapari ili Bratovština sv. Ivana Krstitelja, utemeljena 1323. godine, jedna je od najstarijih neprekinuto djelujućih bratovština u Hrvatskoj i, prema dostupnim podacima, druga najstarija nakon korčulanske Bratovštine Svih svetih i Dobre smrti. Naziv "kapari" dolazi od kapuljače (kapuča) koja je sastavni dio njihove prepoznatljive bijele suknene odore s crvenim križem na prsima. U srednjem vijeku bratovština nije bila samo liturgijska nego i izrazito karitativna ustanova. Brinula se za crkvu sv. Ivana Krstitelja, vodila hospicij (špital) za nemoćne starce i siromahe te organizirala pomoć najpotrebnijima u zajednici. Danas je njihovo poslanje prije svega povezano s kršćanskim ispraćajem pokojnika. Kapari prate pokojnika od kuće do crkve i groblja te nakon sprovoda mole drevnu molitvu "Pojubica" za pokoj njegove duše. Mons. Brnić je u razgovoru upravo to sažeo riječima da se "brinu za umiruće", prate svakog pokojnika te mole "Pojubicu". Posebno mjesto imaju u Velikom tjednu. Na Veliki petak sudjeluju u procesiji noseći stara bratovštinska raspela i pjevaju srednjovjekovni napjev "Božji plač", koji se u Vrbniku očuvao stoljećima kao dio glagoljaške i pučke liturgijske baštine. Bratovština je 2023. godine svečano proslavila 700. obljetnicu neprekinutog djelovanja, a tom je prigodom misu predvodio kardinal Josip Bozanić, rođeni Vrbničanin. U homiliji je istaknuo da Kapari nisu samo čuvari običaja nego svjedoci kršćanske ljubavi prema bližnjemu, osobito prema bolesnima i pokojnicima.

Ove dvije zajednice - "Ura klanjanja" među ženama i Kapari među muškarcima - pokazuju koliko je u Vrbniku još uvijek živa stoljetna tradicija laičkih zajednica koje nose molitveni i karitativni život župe, zaključio je mons. Brnić.

Nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac
Foto: Josip Vuković