Aktualnosti

U jednoj od najljepših zagrebačkih crkava, župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Novoj vesi, u utorak 8. studenoga, misu zadušnicu za pokojnog akademika Anđelka Klobučara, jednog od najznačajnijih hrvatskih suvremenih skladatelja i orguljaša, predvodio je župnik Alojzije Žlebečić u koncelebraciji s mons. Nedjeljkom Pintarićem, predstojnikom Ureda za kulturna dobra zagrebačke nadbiskupije.

„Ovdje se večeras, tri mjeseca nakon smrti, sjećamo akademika Klobučara jer je na počecima svojega glazbeno-pedagoškoga rada bio i orguljaš crkve sv. Ivana Krstitelja u Novoj vesi, i to kao gimnazijalac, te je ovdje osnovao muški zbor. Bio je orguljaš i u župnoj crkvi Svete Obitelji u Držićevoj, a orguljašem zagrebačke prvostolne crkve postao je oko 1958. godine“, kazao je u kratkom osvrtu na Klobučarevo crkveno-glazbeno stvaralaštvo na početku misnoga slavlja mons. Pintarić, prisjetivši se da je Klobučar bio skroman i nenametljiv, vrlo omiljen kako kod studenata tako i kod šireg građanstva te uvijek pun životnog optimizma.
              
„Iako u teška komunistička vremena, osim rada na Muzičkoj akademiji, od osnutka Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidaković Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1964. - 2001.) vodio je kolegije Fuga, Osnova polifone kompozicije i Improvizacija“, podsjetio je mons. Pintarić rekavši nadalje da se u cjelokupnom se u Klobučarevom stvaralaštvu osobito ističu brojna djela iz crkvene glazbe.

Njegovi otpjevni psalmi, primjerice, 'Vječna je ljubav njegova', 'Gospodin kraljuje', 'Kliči Bogu sva zemljo', 'Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio', ali i druge skladbe, poput popijevaka (Ti Gospodine ljubiš sva bića, Smiluj mi se Gospodine, Uskrsnu pastir dobri, Dijete nam se rodilo), poklici Evanđelju, himni (npr. Ti srca blaga istražuješ), moteti (Otče naš, Se dan, Isus že), marijanski korali, Večernje (Blažena Dj. Marije, Nedjeljna), kantate (Preminuće sv. Franje), Pjesma stvorova ili Pjesma Brata sunca, euharistijska molitva u misi s djecom, te veličanstvenih osam misa skladanih u različitim prigodama (Nacionalni euharistijski kongres 1984., za dolazak pape Ivana Pavla II u Hrvatsku 1994., Staroslavensku misu 1995), prema iskusnim poznavateljima liturgijske glazbe, uzoran su primjer skladanja za puk i izuzetan doprinos provođenju postkoncilske obnove crkvene glazbe u hrvatskom narodu te će njegova djela ostati trajna i neizbrisiva u cjelokupnom repertoaru hrvatske crkvene glazbe.

Za doprinos glazbenoj umjetnosti i baštini, osobito za promicanje djela hrvatskih skladatelja i poticanje skladanja za orgulje, Anđelko Klobučar dobio je više priznanja, a za duhovnu glazbu dobio je 2002. godine nagradu Porin u kategoriji najboljeg autorskog albuma, kazao je mons. Pintarić izrekavši zahvalu maestru Klobučaru i pozvavši nazočne na molitvu za njega uime svega što je učinio za „sveopću glazbenu kulturu, za crkvenu glazbu u hrvatskom narodu i našu Zagrebačku nadbiskupiju“.

Zahvalničkom sjećanju za pokojnog akademika Klobučara svojim je sviranjem Klobučarevih djela na novoveškim orguljama doprinio i Pavao Mašić, orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu te profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a svojim su pjevanjem molitvu uzveličale i sestre Služavke Malog Isusa iz obližnjeg samostana Antunovac. (NP)