HR
Mir, gospodarska kriza i poštovanje života bile su glavne teme o kojima je papa Benedikt XVI. govorio Diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici, koji je primio u ponedjeljak 7. siječnja za tradicionalno čestitanje na početku nove godine.
Papa je ponovno uputio apel za mir u svim državama, od Sirije do Konga i Nigerije, gdje je stanovništvo izloženu ratu i nasilju. Govoreći pak o gospodarskoj krizi rekao je da se ne smije zanemariti društveno blagostanje vodeći borbu protiv novčarske krize.
"Crkva je od samih početaka okrenuta prema svakom narodu, stoga njezino zauzimanje nije miješanje u život društava nego prinos napretku ljudskog roda", istaknuo je Sveti Otac osvrćući se na velike izazove pred svijetom, počevši od mira. Podsjetio je na svoja prošlogodišnja apostolska putovanja u Meksiko, Kubu i Libanon, čija je svrha bila potvrditi građansko zauzimanje kršćana u tim zemljama i promicanje dostojanstva ljudske osobe i učvršćivanja mira.
Miru je Papa posvetio najveći dio govora. Danas se ponekad misli da su istina, pravednost i mir utopija te da se uzajamno isključuju. S jedne se strane čini da napori za mir rađaju nasilje, s druge pak da je mir plod kompromisa. Naprotiv, kršćanstvo smatra da je postoji uska sveza između slavljenja Boga i ljudskoga mira. Zaboravljanje Boga rađa nasilje. Ako se ne prizna objektivna transcendentna istina, kako je moguće ostvariti istinski dijalog, upitao je Papa, upozoravajući da bez otvaranja prema nadnaravnom čovjek lako postaje plijen relativizma, a slijedom toga je teško ispravno djelovati i zauzimati se za mir. Očitovanjima zaborava Boga može se pridružiti vrlo opasan vjerski fanatizam, koji je uistinu krivotvorenje same religije, istaknuo je Papa.
Sveti Otac je zatim istaknuo da se izravni pobačaj teško protivi moralnom zakonu. Katolička Crkva, dodao je, ne kani umanjiti shvaćanje i dobrohotnost i prema majci, nego je riječ o bdjenju da zakon ne bi nepravedno poremetio ravnotežu između prava majke na život i prava nerođenog djeteta.
Upozoravajući na brojne dvoličnosti kad je riječ o ljudskim pravima, osobito na Zapadu, Benedikt XVI. je rekao kako ih se često brka s pretjeranim očitovanjima autonomije osobe, koja se smatra mjerilom svega i nije više otvorena susretu s Bogom i s drugima, nego se brine samo o sebi o svojim potrebama. Obrana ljudskih prava, da bude istinska, mora u obzir uzimati osobu "u njezinoj osobnoj i zajedničkoj cjelovitosti", ustvrdio je.
Papa se zatim osvrnuo na gospodarsku i financijsku krizu, koja se pojavila jer se previše mislilo na profit, a zanemarivalo rad, i stoga se umjesto stvarnog krenulo putovima financijskog gospodarstva. Valja iznova otkriti smisao rada i s njim razmjernog profita. Cijelom su svijetu pa i Europskoj Uniji potrebni sposobni i dalekovidni predstavnici da donosu potrebne mjere za oporavak gospodarstva i postave čvrste temelje za razvoj.
Više od novčarske krize mora zabrinjavati povećanje jaza između bogatih i siromašnih, rekao je Papa, te potaknuo da se ulaže u odgoj zemalja u razvoju kako bi im se pomoglo da pobijede siromaštvo i bolesti.
Glede vjerske slobode Sveti Otac je rekao da njezino kršenje može biti opasnost za društveni mir. Da se očuva pravo na vjersku slobodu, bitno je poštovati pravo na priziv savjesti, istaknuo je Benedikt XVI.
*******
Zaključujući govor, Papa je podsjetio na djelovanje Crkve na svim područjima za ljude u poteškoćama, a naročito za one koji trpe zbog prirodnih nepogoda. Pritom je spomenuo žrtve poplava na jugoistoku azijskog kontinenta, uragana u Sjedinjenim Američkim Državama te na potres na sjeveru Italije. (radio vatikan / ika / gk)
Upravljajući misli narodima koji pate zbog rata, Benedikt XVI. je najprije pozvao da se odloži oružje u Siriji te da se otpočne "poticajan dijalog za završetak sukoba koji, ako potraje, neće imati pobjednika nego samo poražene, iza sebe ostavljajući samo ruševine".
Govoreći o Svetoj zemlji, Papa je podsjetio da je nedavno Palestina postala država promatrač pri Organizaciji ujedinjenih naroda te poželio da se Izraelci i Palestinci zauzmu za miroljubiv suživot u dvije neovisne države, u kojima će biti jamčene i štićene pravda i opravdane čežnje dvaju naroda. Papa je poželio da Jeruzalem postane grad mira a ne podjele. Iraku je poželio pomirbu i stabilnost, a Libanonu da kršćani učinkovito svjedoči u izgradnji budućnosti mira za sve ljude dobre volje.
Osvrćući se na Sjevernu Afriku, Papa je potaknuo na suradnju svih društvenih sastavnica, kojima se ima jamčiti potpuno građanstvo, sloboda slobodnog ispovijedanja vlastite vjere i mogućnost prinosa općem dobru. Egipćanima je zajamčio svoju blizinu i molitvu u razdoblju oblikovanja novih institucija.
Papa se osvrnuo i na subsaharsku Afriku, poglavito na Afrički Rog, istok Demokratske Republike Kongo, Mali i Srednjoafričku Republiku, a posebno je istaknuo Nigeriju, poprište terorističkih atentata s mnogobrojnim žrtvama, osobito među kršćanima okupljenima na molitvi; izgleda da mržnja želi hramove molitve i mira pretvoriti u središta straha i podjele, primijetio je Sveti Otac, rekavši da je bio vrlo žalostan saznavši da su u Nigeriji kršćani i na Božić barbarski ubijani. Mir se može postići jedino poštujući ljudsku osobu i njezina temeljna prava, u prvom redu života, u svim njegovim razdobljima, ustvrdio je Sveti Otac.
