HR
Danas 2. lipnja s početkom u 10 sati, održana je u prostorijama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu međunarodna konferencija na temu "Ideja katoličkog sveučilišta: Perspektive za Hrvatsku i Europu".
U svom pozdravnom govoru (kojega u cijelosti možete pročitati ovdje), rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, mons. dr. sc. Ivan Šaško je istaknuo: "Premda se to danas prilično zanemaruje – a što nipošto ne umanjuje istinitost i izazovnost – za Newmana je jedno od najvažnijih poslanja sveučilišta – odgoj, ali u smislu poučavanja cjelovitoga znanja.
Za Newmana cilj sveučilišta nije rađanje novih genija, političkih vođa ili tazv. 'besmrtnih veličina' – mada će se pojaviti ljudi s velikim sposobnostima – nego odgajati zrele ljude, sveučilišno zrele, koji se odlikuju slobodom, umjerenošću, mirom i mudrošću. U tome pristupu niti jedan utilitarizam nije dobrodošao. Takav odgoj on naziva 'slobodarskim', kao suprotnost servilizmu, a na tragu artes liberales, gajeći znanje kao zasebnu vrijednost.".
Nakon pozdravnih riječi rektora Šaška, središnje izlaganje o temi „Kardinal Newman i ideja o sveučilištu", održao je prof. dr. Ian Ker sa sveučilišta Oxford.
Što se Newmanovih zamisli o ideji sveučilišta tiče, dr. Ker je napomenuo da su mnogi filozofi pogrešno shvatili njegove riječi o filozofiji kao osnovi sveučilišta.
Naime, Newman je pod time mislio na stjecanje opće kulture i poticanje kritičkoga razmišljanja kod studenata. Pri odabiru predmeta za sveučilište, najvažnije mu je bilo da oni potiču na kritičko razmišljanje, a ne na puko memoriziranje znanja.
Poticao je svoje profesore na istraživački rad i objavljivanje članaka. Također mu je bilo važno da sveučilište ne izgubi vezu sa Crkvom, te je isticao da studij teologije ne smije biti odvojen od crkvene hijerarhije.
U raspravi na temu "Uloga katoličkog sveučilišta u Europi i Hrvatskoj" govorili su prof. dr. Ian Ker (sveučilište Oxford), prof. dr. Ivo Banac (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), i prof. dr. Željko Tanjić (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
Dr. Banac je u govoru istaknuo da su u učenju kardinala Newmana spojene dvije tendencije koje ne smiju biti u opreci – otpor modernoj nevjeri i sloboda stjecanja znanja. Upravo slobodno obrazovanje sprječava nevjeru, rekao je Banac, napomenuvši da je katoličko društvo bilo najjače dok je promicalo slobodu nasuprot totalitarističkim režimima.
U Hrvatskoj je promicanje intelekta danas potrebnije nego ikad, a naša su javna sveučilišta još uvijek "tvornice" činovnika. Hrvatsko društvo danas proživljava krizu identiteta, a jedna od nevolja kojima bi se katoličko sveučilište trebalo suprotstaviti je zatvorenost mentaliteta.
Na kraju izlaganja, dr. Banac je spomenuo da sveučilište nije samo zgrada, nego skup izvrsnih profesora i studenata, a i najveća među današnjim sveučilištima, poput Oxforda, imala su vrlo skromne početke. Izrazio je nadu u uspjeh projekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.
Dr. sc. Tanjić je rekao da ideja sveučilišta u Hrvatskoj, radi njezinoga povijesnog iskustva, ima posebno značenje. Sveučilišta su se ovdje, kao mjesta slobode, često morala boriti protiv društvenih tendencija koje su slobodu nastojala zatrti.
Izrazio je žaljenje što na hrvatskim sveučilištima ideološka uvjetovanost još uvijek nije prevladana. Hrvatsko katoličko sveučilište vidi kao obogaćenje i za Crkvu i za društvo, citiravši riječi Ivana Pavla II. o međusobnom obogaćivanju vjere i znanosti.
U diskusiji koja je uslijedila, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Damir Boras, izjavio je da je katoličko sveučilište potrebno Hrvatskoj, budući ono promiče vrijednosti koje su hrvatskom društvu potrebne. Rekao je da podupire njegovo osnivanje, te u ime Filozofskog fakulteta obećao svu potrebnu pomoć.
Moderator konferencije je bio mr. sc. Stjepo Bartulica. Konferenciji su prisustvovali nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, preuzvišeni gospodin Mario Roberto Cassari, ekselencije veleposlanici, svećenici i gosti.
IKA/Tiskovni ure
