Aktualnosti

U uvodniku ljetnoga dvobroja obiteljske revije Kana Josip Grbac promišlja o "Reformi škole i '"Brexitu'". Tako u prvom dijelu teksta daje osvrt na "planirane" reforme, tj. rad radne skupine za izradu novog modela školstva u Hrvatskoj. "Sumnjam da se politika koja je radnu skupinu stvorila, vodila samo kriterijima stručnosti, neovisnosti, objektivnosti. No, kada bi tako i bilo, koji će to istinski član radne skupine za izradu novog modela školstva u Hrvatskoj odbiti sugestije i doprinose koje mogu dati vrhunski hrvatski znanstvenici?" Povezujući tu temu s izlaskom Velike Britanije iz EU, autor ističe, da "bilo kakva politika koja ne osluškuje osjećanja, shvaćanja, strahove vlastitog naroda, koja ne drži do vrijednosti koje su jednom narodu prioritetne, takva politika prije ili poslije doživljava poraz".

Teme Brexita dotiče se i Tonči Tadić, koji u tekstu "Hrvatska i Brexit" ističe "opći je dojam, ovako gledano sa strane, da britanska politička klasa, izdvojena od naroda, školovana u elitnim privatnim školama i na elitnim sveučilištima, nema niti može imati osjećaj za strahove i osjećaje naroda. Stoga se kampanja temeljila na pumpanju strahova od izlaska iz EU-a, što je kod naroda izazvalo tipični prkos prema višim klasama i njihovoj demagogiji".

Stjepan Baloban piše o odnosu Crkve i politike u Hrvatskoj, te u tom kontekstu upozorava na tri stvari. Na prvom mjestu su skupine katolika koje sve snažnije sudjeluju u političkom životu. Prema njegovim riječima, problem je što se te skupine u javnom prostoru gotovo identificiraju sa službenom Crkvom u Hrvatskoj. Nadalje, tu je razdijeljenost hrvatskoga vjerničkog korpusa s obzirom na politička događanja. "Caruje isključivost koja se u konkretnim primjerima pretvara u poznato ili 'mi' ili 'oni'". Na kraju Baloban ukazuje na govor i ponašanje kako crkvenih službenika, tako i crkvenih medija. Upozorava kako se oni ne mogu služiti istim rječnikom kojim se služe civilni mediji i političari.

"Milosrđem liječiti strukture grijeha poretka pravednosti" naslov je teološkog razmišljanja Tončija Matulića. Na pitanje "kakva pravednost upravlja globalnim poretkom pravednosti", autor upozorava, kako na globalnom planu s jedne strane već imaju presudnu riječ ideologije koje promiču i brane apsolutnu autonomiju tržišta i financijskih spekulacija koje omogućuju i podržavaju društvene strukture izrabljivanja, porobljavanja i odbacivanja ljudi, dok s druge strane imamo nemoralno bogaćenje bogatih preko leđa siromašnih.
Milosrđe je tema i teksta Darka Teperta, koji naglasak stavlja na blaženstva u Evanđelju po Mateju. U tekstu "Blago milosrdnima" pojašnjava "tko ulazi u kraljevstvo nebesko", te o "učinku kraljevstva". U tom kontekstu podsjeća kako prema blaženstvima "biti milosrdan znači ostvariti prisutnost kraljevstva nebeskoga među ljudima".

Kana donosi i tekst "Milosrdni poput Oca" za koji je autorica Gabriela Jurković ove godine nagrađena nagradom za mlade novinare Hrvatskoga društva katoličkih novinara.
Kako razmišljati i govoriti o Bogu danas tema je napisa Bone Zvonimira Šagija. Milan Šimunović nastavlja promišljati o protekloj Biskupskoj sinodi. Ivan Karlić nastavlja niz o sakramentima, pa u ovome broju daje biblijsko utemeljenje, te povijesni pregled razvoja i razumijevanja sakramenta pomirenja.

Sugovornica Kane je s. Ana Marija Antolović, regionalna poglavarica Regije Zagreb klanjateljica Krvi Kristove. Govori o karizmi družbe, počecima djelovanja u Banjoj Luci davne 1879., te o izazovima koji danas stoje pred klanjateljicama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Iz niza tema koji se tiču kulture, posebno valja istaknuti tekst Darka Gašparovića o religioznosti u kazalištu. (IKA)