HR
Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu (doctor honoris causa) zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću dodijeljen je na prigodnoj svečanosti u petak 18. svibnja u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat kardinalu Bozaniću, zagrebačkom nadbiskupu i Velikom kancelaru Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za iznimne doprinose u izgradnji humanijeg društva, promicanju teoloških, humanističkih i društvenih znanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i u afirmaciji hrvatske vjerske i kulturne baštine u Europi i u svijetu.
Svečanost dodjele počasnog doktorata započela je uvodnim govorom rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Alekse Bjeliša. On je istaknuo kako se ovim provodi odluka donesena na 6. sjednici Senata u 343. akademskoj godini održanoj 17. siječnja 2012. godine kojom se svečano promovira gospodin Josip Bozanić u 95. počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu. „Danas dodjeljujemo počasni doktorat čovjeku koji ispisuje jedan od najznačajnijih tragova u modernoj povijesti hrvatskoga naroda i Republike Hrvatske, koji je i riječima i djelima mnogostruko pridonio modernom razvoju našeg Sveučilišta, i koji je tako na najbolji način uvijek ponovo, iskazivao privrženost svojoj Almae matri", rekao je rektor Bjeliš.
Uslijedio je govor promotora prof. dr. sc. Ivana Karlića u ime Povjerenstva koje je imenovao Senat Sveučilišta u Zagrebu za dodjelu počasnog doktorata, koje je djelovalo u sustavu prof. dr. sc. Ivan Karlić i prof. dr. sc. Stjepan Baloban s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, prof. dr. sc. Stipe Botica i prof. dr. sc. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr. sc. Marko Petrak s Pravnog fakulteta.
Dr. Karlić istaknuo je kako su u povijesti Crkve i društva u hrvatskom narodu zagrebački (nad)biskupi uvijek imali posebno značajnu ulogu. To se osobito odnosi na njihova zauzimanja i ostvarenja na kulturnom, prosvjetiteljskom, znanstvenom, nacionalnom i nadasve na vjerskom području. O tome svjedoči i bliža hrvatska povijest, ona od 30-tih godina prošlog stoljeća, u kojoj su djelovala trojica zagrebačkih nadbiskupa i kardinala Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
Svaki od njih se na svoj način i u svom specifičnom vremenu, obilježenom totalitarističkim režimima, odvažno borio za ljudska prava, nacionalni identitet i slobodu vjere. Tu tradiciju nastavio je i sadašnji zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić.
Prepoznajući u ljudima ostvarenost duha za sve što je dobro, lijepo i istinito, kardinal od početka svoje (nad)biskupske službe poziva i nadahnjuje sve ljude dobre volje da budu graditelji civilizacije ljubavi, rekao je dr. Karlić te podsjetio kako su kardinalove pisane i govorne poruke u cjelini veoma snažne i nadahnjujuće te zasigurno mogu svakom čovjeku, napose kršćaninu-vjerniku, poslužiti kao putokaz u izazovima i zahtjevanostima svakodnevnog života, kao smjernice u očuvanju vjernosti čovjeku i onim vrijednostima koje su oblikovale naše narodno biće.
Nadalje, dr. Karlić je istaknuo kako se, kao pastir zagrebačke Crkve, kardinal uz redovitu ulogu iz djelokruga povjerenih mu poslova, posebno zauzima u promicanju teološke misli s osobitim naglaskom na problematiku pitanja koja se odnose na dogmatsku i pastoralnu teologiju, na socijalni nauk Crkve i kanonsko pravo.
Posebno pak je zaslužan za promicanje kulture dijaloga i dostojanstva čovjeka, te za iznalaženje pravoga i pravednoga mjesta Crkve u njezinim odnosima prema društvu i prema suvremenoj kulturi, istaknuo je dr. Karlić, te podsjetio kako se kardinal hrvatskoj crkvenoj i društvenoj javnosti obraća preko aktualnih tema, te kritičko-proročki upozorava na one pojave koje su u konačnici protiv čovjeka i protiv općeg dobra u hrvatskom društvu.
Govori kardinala Josipa Bozanića, njegove homilije, okružnice, knjige i uopće pisana riječ prožeti su istinskom ljubavlju prema hrvatskom narodu i hrvatskoj domovini. U njima se osjeća istinsko i iskreno rodoljublje i domoljublje, što ga potiče da se posebice zauzima za zalječenje ratnih i poratnih rana, za uklanjanje nepravdi, za obranu dostojanstva svake ljudske osobe, za izgradnju humanijeg društva. Pritom ni u jednom trenutku ne gubi iz vida svoj kršćanski univerzalizam, zauzimajući se, posebice kroz visoke i odgovorne službe za otvorenost svakom čovjeku, za kulturu dijaloga i za zaštitu dostojanstva svakog čovjeka, rekao je promotor dr. Karlić.
Potom je rektor Bjeliš proglasio kardinala Bozanića počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, a Kardinal se upisao u knjigu počasnih doktora te se obratio (cijeli govor pročitajte ovdje) nazočnima.
„Primio sam dar koji nipošto nije isključivo akademske naravi. On je puno opsežniji, upravo kao što je to i samo Sveučilište. Taj dar primam s istinskom zahvalnošću", rekao je kardinal. „Iz naznaka životopisa razvidno je da su moj život i rad duboko obilježeni svećeničkim pozivom koji me je vodio tako da budem dionikom i akademskoga života, ponajprije kao student, a zatim i kao sveučilišni nastavnik.
Premda sam i jedno i drugo živio u vremenu snažne ideološke obilježenosti protivljenja crkvenom djelovanju i javnoj prisutnosti vjere u društvu, lako je vidljivo da je taj dio moga života iznikao i razvijao se u okrilju ovoga Sveučilišta.
Služba koju obnašam sa sobom nosi i odgovornost Velikoga kancelara KBF-a, tako da sam usko povezan i s aktualnim pitanjima Sveučilišta. Stoga je razumljivo da ga doživljavam svojim i našim, sa svom ljepotom i zahvalnošću koju nose ta dva pojma u snazi pripadanja", istaknuo je Kardinal te podsjetio kako pogled u prošlost koji se veže uz popis počasnih doktorata tijekom jednoga stoljeća ili pak uz izložene portrete rektora Sveučilišta u auli, usmjerujući dublje u prošlost, očituje svu složenost povijesnih trenutaka kroz koje je prolazila ne samo ova visokoškolska i znanstvena institucija nego sav hrvatski narod, njegova kultura i duhovnost.
Naime, istaknuo je Kardinal, upravo se na licu Sveučilišta veoma jasno odražavaju crte skladnoga razvoja, baš kao i bore i ožiljci zadobiveni u ideološkim odstupanjima od traženja istine i zalaganja za istinu. Istaknuo je kako po pozivu i službi dužnost mu je biti prisutan u raznim krajevima Europe i svijeta, noseći sa sobom svoju hrvatsku domovinu, s njenim glavnim gradom Zagrebom.
„Lijepo je pripadati narodu koji ima tako bogatu baštinu; lijepo je svjedočiti o snazi koja je vidljiva u teškim povijesnim previranjima kroz koja smo prolazili i u najnovije vrijeme, lijepo je diljem svijeta susretati ljude koji potvrđuju vrijednosti hrvatskoga duha, među kojima je puno onih koji su vezani uz Sveučilište u Zagrebu.
Stoga bi bilo lijepo da ta hrvatska prisutnost u svijetu po ljudima koji su u prošlosti otišli iz Hrvatske u sadašnjosti pronađe čvrste spone blizine i zajedništva. Sveučilišta u našoj domovini u jačanju toga hrvatskog jedinstva imaju nosivu ulogu, s ovim našim najvećim sveučilištem na čelu", rekao je Kardinal.
U svečanosti je sudjelovao u Mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković" KBF-a pod ravnanjem prof. Danijele Župančić i doc. Ruže s. Domagoje Ljubičić uz pratnju na glasoviru mr. art. Vesne Šepat Kutnar.
Marija Belošević
Djelatnici NDS-a čestitali kardinalu Bozaniću na primljenom počasnom doktoratu
"Ovo priznanje koje sam kao zagrebački nadbiskup primio, priznanje je cijeloj Crkvi, Zagrebačkoj nadbiskupiji, a na poseban način i Vama djelatnicima Nadbiskupskog duhovnog stola, pomoćnim biskupima, svećenicima, đakonima, časnim sestrama i vjernicima laicima koji, kao prvi suradnici Nadbiskupa, svojim radom u ovoj središnjoj ustanovi doprinosite životu cijele naše Nadbiskupije", rekao je u zahvali za čestitke povodom primljenog priznanja počasnog doktorata kardinal Bozanić djelatnicima Nadbiskupskog duhovnog stola okupljenima na prigodnom susretu u velikoj dvorani Nadbiskupskog duhovnog stola.
Čestitku Kardinalu na priznanju u ime pomoćnih biskupa i svih djelatnika NDS-a, uputio je pomoćni biskup mons. Valentin Pozaić, a prigodni dar, kip bl. Alojzija Stepinca s križem te pismenu čestitku s potpisima djelatnika NDS-a, Kardinalu je predao moderator Nadbiskupskog duhovnog stola, preč. Nedjeljko Pintarić.
