Aktualnosti

Posebni izaslanik pape Franje, milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola, predvodio je u subotu 21. rujna svečano euharistijsko slavlje o 1700. obljetnici Milanskog edikta na stadionu Čair u Nišu, koje je pod geslom „Za slobodu oslobođeni“ potaknula Međunarodna biskupska konferencija sv. Ćirila i Metoda, a organizacijski iznijela Beogradska nadbiskupija.

Niška proslava s pravom je nazvana „povijesnom“ jer se u tom rodnom gradu cara Konstantina, koji je 313. godine proglasio Milanski edikt i dao kršćanima slobodu djelovanja, okupio dosada najveći broj kardinala, nad/biskupa, svećenika i hodočasnika iz različitih krajeva Srbije, Austrije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Makedonije, Rumunjske, Slovenije i drugih zemalja.

Kardinal Scola predvodio je misno slavlje u koncelebraciji s dvojicom kardinala - nadbiskupom metropolitom vrhbosanskom kardinalom Vinkom Puljićem i vašingtonskim nadbiskupom u miru kardinalom Theodorom McCarickom, te 26 nad/biskupa - domaćinom nadbiskupom metropolitom beogradskim mons. Stanislavom Hočevarom i članovima Međunarodne biskupske konferencije: nadbiskupom barskim i predsjednikom spomenute konferencije mons. Zefom Gashijem, biskupom srijemskim mons. Đurom Gašparovićem, biskupom subotičkim mons. Jánosom Pánzesom, biskupom zrenjaninskim mons. Laslom Nemetom, egzarhom za Srbiju mons. Đurom Džudžarom, biskupom kotorskim mons. Ilijom Janjićem, biskupom skopskim i egzarhom za Makedoniju mons. Kirom Stojanovim i apostolskim administratorom za Kosovo mons. Dodëom Gjergjijem.



Iz Hrvatske biskupske konferencije na slavlju su bili: nadbiskup đakovačko osječki mons. Đuro Hranić, biskup dubrovački mons. Mate Uzinić, biskup požeški mons. Antun Škvorčević, biskup križevački mons. Nikola Kekić i pomoćni biskup zagrebački mons Ivan Šaško.
Iz Bosne i Hercegovine, osim kardinala Puljića, sudjelovali su biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Franjo Komarica te vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić.

Sudjelovali su i američki nadbiskup iz Santa Fea mons. Michael Sheehan, nadbiskup iz Udina u Italiji mons. Andrea Bruni Mazzocato, nadbiskup skadarsko-pultski u Albaniji mons. Angelo Massafra, biskup Middlesbrougha u Velikoj Britaniji na čijem teritoriju se nalazi grad York u kojem se Konstantin proglasio rimskim carem mons. Therence Patrick Drainey, austrijski biskup biskupije Graz- Seckau mons. Egon Kappelari, biskup koparski iz Slovenije mons. Jurij Bizjak, apostolski egzarh za Bugarsku mons. Hristo Proykov, biskup Oradea u Rumunjskoj mons. Böcskei Lásló, pomoćni biskup Bukurešta u Rumunjskoj mons. Cornel Damian te pomoćni biskup milanski mons. Erminio De Scalzi, biskupski vikar iz Graza mons. Josef Marketz te moderator Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu mons. Nedjeljko Pintarić.
Zapažena je bila i nazočnosti članova Franjevačke provincije Bosne Srebrene s provincijalom fra Lovrom Gavranom, a nazočni su bili i provincijal slovenskih salezijanaca o. Janez Potočnik, provincijal hrvatskih salezijanaca o. Pejo Orkić, provincijal isusovca iz Hrvatske o. Ante Tustojnić, provincijal slovenskih lazarista o. Pavel Novak te provincijal franjevca iz Albanije fra Gazmed Tinaj.

Više od stotinu svećenika koncelebranata potpuno je ispunilo natkriveni oltarni prostor na kojem su dominirali križ, Kristov monogram s grčkim slovima alfom i omegom te novim relikvijarom s česticom Kristova Križa i moćima sv. Jelene – koje su darovale Modenska biskupija i svetište Mantola te Trierska biskupija, a umjetnički oblikovao slovenski isusovac dr. Marko Ivan Rupnik.

Nazočnost brojnih redovnica s njihovim poglavaricama također je bio znak prijašnje nazočnosti na tim prostorima kao i poticaj za buduće djelovanje: provincijalna poglavarica Školskih sestara s. Terezija Tomazin, provincijalna poglavarica Kćeri Božje ljubavi iz Zagreba s. Elvira Tadić, provincijalna glavarica sestara milosrdnica iz Bosne i Hercegovine s. Terezija Karača, provincijalna poglavarica Sestara Služevki BDM s. Veronika Graljuk i predstavnica sestara milosrdnica iz Slovenije s. M. Jožica Šelih te sestara Kćeri kršćanske ljubavi. 
Članovi crkvenih pokreta Neokateumenskog puta i Pokreta fokolara, bili su također prepoznatljivi na tribinama niškoga stadiona.



Slavlju su nazočili i visoki predstavnici vlasti Republike Srbije predvođeni predsjednikom Tomislavom Nikolićem, kao i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve, Crkava Reformacije, islamske i židovske zajednice, te veleposlanici Švedske, Slovačke, Makedonije, Slovenije, Mađarske, Norveške, Meksika, zamjenik američkog veleposlanika, gradonačelnici Niša, Aleksinca i Zaječara te drugi uzvanici.

Slobodno i javno živjeti

„Sedamnaest je proteklo stoljeća od ovoga događaja veoma velike važnosti kada je kršćanska religija u Rimskome Carstvu, »za vladanja Konstantina slavne uspomene«, dobila pravo da svoju vjeru može slobodno i javno živjeti. No, međutim, poslije Milanskog edikta nisu samo kršćani vedra duha štovali Krista kao svoga Boga, već su i drugi građani obilno uživali u miru i sreći. Crkva je onoga vremena mogla također bolje istumačiti svoj nauk i donositi zakone, što je najizvrsnije učinjeno na Nicejskom saboru. Biskupi Međunarodne biskupske konferencije Sv. Ćirila i Metoda, došavši na hvale vrijednu zamisao da Bogu svečano zahvale za primljenu slobodu vjere i savjesti, pripremili su zajedno s Pravoslavnom Crkvom i društvenom zajednicom Srbije spomen-slavlja 1700. godišnjice Milanskog edikta“, istaknuto je u Pismu pape Franje kardinalu Scoli, koje je u cijelosti pročitao dr. fra Benedikt Vujica, nakon ulazne procesije na središnje mjesto slavlja.



Prije početka mise riječ dobrodošlice uputio je nadbiskup Hočevar, podsjetivši da je Niš darovao svijetu Konstantina Velikog, Milano mu je pružio mogućnost za velike plodove, Srijemska Mitrovica bila je kraj gdje je mladi Ambrozije prohodao prvim koracima vodstva, Milano mu je otvorio vrata kršćanstva, pastirskoj službi i velikoj svetosti. Niš i Milano danas se povezuju u novom zagrljaju kojim je Krist na križu zagrlio čitav svijet i oslobodio ga, rekao je nadbiskup Hočevar, zahvalivši kardinalu Scoli što kao izaslanik rimskog biskupa ponvno otvara drevna vrata jedinstva koja su, možda, bila predugo zatvorena.

„Naš pogled je uprt u križ“, rekao je mons. Hočevar, pojasnivši nadalje simbolički govor misnica na kojima je bio križ zelene boje. „Na njemu je pet plamenih jezika, pet Isusovih rana. Umirući Krist izdahnuo je u svijet – u nas – darove Duha Svetoga. Prihvatimo ih u velikom daru. Odatle svima nama ii svijetu dolazi spasenje“, istaknuo je mons. Hočevar , zaključivši pozdrav svetopisamskim riječima „samo tamo gdje je Duh Gospodnji, tamo je sloboda!“.
Prenijevši okupljenim hodočasnicima pozdrav Svetoga Oca te pozdravivši sve hodočasnike – katolike, kršćane, vjernike drugih religija i nevjernike - kardinal Scola se u homiliji zapitao: „Tko si ti, Isuse, koji se u stanju proširiti prostore našega srca da ih uvučeš u djela pomirenja i mira“, te je protumačio što znači mir te pomirenje s Bogom, istaknuvši da je svaka vjernička vjera izraz težnje za Bogom i izvor jedinstva među ljudima, a ne izvor sukoba, ni podjela.

"Samo kada zagospodari ideologija, samo kada se napusti primat Boga, tada se ljudi progresivno razdvajaju. Obljetnica tzv. 'Milanskog edikta' poručuje svima nama da je vjerska sloboda jamstvo mira i nove civilizacije u svakom pluralnom društvu", posvijestio je kardinal Scola te naglasio kako je svatko od nas pozvan da osobno priznaje i živi vrednotu slobode. Jer sloboda je "nužno potrebni uvjet za sazrijevanje osobe, ali sloboda nije takva ako nije u službi izgradnje društva s ljudskim licem, ljudske zajednice koja treba uvijek iznova tražiti blagostanje", rekao je kardinal, te pozvao da se ne damo "zavarati sirenama slobode shvaćene individualistički, nažalost veoma raširene na Zapadu".



Osvrćući se na odlomak evanđelja koji potiče da "hodimo u svjetlosti", kardinal Scola je rekao kako nam "križ širom otvara pogled na život kao ljubav na svim razinama". To, pojasnio je, "zahtijeva zajedništvo u Katoličkoj Crkvi, ali i novu ekumensku energiju i autentičnu solidarnost da bi se izgradio sretan život u građanskom i političkom društvu. Pozvani smo biti graditelji mira i jedinstva, da se založimo za stvaranje 'novoga čovječanstva' koje nam je hitno potrebno naročito u Europi". No, upozorio je kako je to teška odgovornost koju svi imamo u odnosu na povijest naših naroda: graditi civilizaciju s ljudskim licem.

"U tome se sastoji naš zadatak i naš doprinos u stvaranju civilizacije ljubavi. Bez sumnje, to je pothvat koji nadilazi naše snage. No kao kršćani i ljudi dobre volje, sigurni smo da je Bog onaj koji će to dovršiti", naglasio je.
Posebno se obraćajući mladima, kardinal Scola je rekao: "Bolni i nasilni događaji koji su obilježili noviju povijest vaših naroda ne mogu vas ostaviti ravnodušnim. Pamćenje vaših otaca traži od vas da savjesno prihvatite svoju odgovornost u sadašnjosti. A ta sadašnjost zahtijeva da se krene od praštanja i priznavanja pomirenja koje nas je ovdje sazvalo. Srce mladih je, naravno, otvorenije od srca starijih: budite za sav vaš narod uvjereni svjedoci pomirenja. Gradite u svojim zemljama civilizaciju ljubavi".

Požeški dar Beogradskoj nadbiskupiji

Na kraju homilije kardinal Scola pozvao je na molitvu za Papu, te sve preporučio zagovoru Djevice Marije, Kraljice Mira, "da se svakodnevno zauzima za sve naše potrebe, za svakoga od nas, za naše obitelji i sve naše narode, da bi u našim blagoslovljenim zemljama uzmogli svijetliti mir i jedinstvo što nam ih je darovao Isus".

Molitva vjernika pročitana je na različitim jezicima, a u prinosu darova sudjelovali su u svojim narodnim nošnjama vjernici iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Kosova, Rusini, Ukrajinci, Kotorani iz Crne Gore, Dubrovčani te mladi iz Beograda.
Nakon popričesne molitve kardinal Scola blagoslovio je jubilarni križ Beogradske nadbiskupije, a sudionici susreta mladih pročitali su svoj proglas te se rukovali s kardinalom Scolom. Na kraju misnoga slavlja nadbiskup Hočevar je zahvalio svima koji su sudjelovali u „obilježavanju ovoga nadasve izazovnog Jubileja“, upoznao nazočne s odlukom kardinala Scole da će se sav milodar skupljen u Milanskoj nadbiskupiji tijekom došašća namijeniti za najpotrebitije grada Niša, a kao znak nadahnuća za budućnost i buđenja novih odnosa, predao je prigodni dar Caritasa Srbije direktoru Centra za socijalni rad grada Niša Zoranu Joviću.



Nadbiskup Hočevar zahvalio je kardinalu Scoli na dolasku, nadahnućima, svjedočenju i ohrabrenju, zaželjevši da „našim zemljama ponovno prolaze velike i svete ličnosti kao u drevna vremena“.
Kardinal Scola je prije završnog blagoslova posebno zahvalio glazbenicima koji su dojmljivo predvodili liturgijsko pjevanje uz pratnju orgulja i simfonijskoga orkestra.

Procesijski križ, iza kojega su se svi koncelebranti na kraju misnoga slavlja vratili u sakristiju, rad je akademskog kipara Hrvoja Ljubića iz Zagreba, koji je na prvu stranu križa stavio raspetog Krista , a na zadnjoj strani su grbovi Beogradske nadbiskupije i nadbiskupa Hočevara te stilizirani križ u krugu zemaljskom, koji je ugrađen u logo cjelokupne proslave. Procesijski križ dar je Biskupskog ordinarijata Požeške biskupije Beogradskoj nadbiskupiji.

Regionalno hodočašće u rodnom gradu cara Konstantina u povodu 1700. obljetnice Milanskog edikta, započelo je svečanom pjevanom Večernjom, u večernjim satima 20. rujna u športskoj dvorani Čair u Nišu. Na završetku Večernje, križevački vladika Nikola Kekić predmolio je Akatist časnom i žrtvotvornom križu Gospodnjem, a svojim su pjevanjem sudjelovali i svećenicim Križevačke eparhije. Nastavak molitve Akatist uslijedio je prije početka svečanoga misnog slavlja u nedjelju na stadionu Čair.
Cijeli je događaj medijski bio vrlo popraćen, a misno slavlja izravno je prenosila državna televizija na 2. programu.


Foto: Nakon popričesne molitve kardinal Scola blagoslovio je jubilarni križ Beogradske nadbiskupije, a sudionici susreta mladih pročitali su svoj proglas te se rukovali s kardinalom Scolom.

Nacionalna različitost

Povijest katoličke crkve u Nišu vuče korijene od najranijih kršćanskih vremena. U novijoj povijesti, niška župa povezana je s imenom p. Willibalda Czocka, misionara iz reda benediktinaca, koji je vodio katoličku misiju u Nišu i uopće u Srbiji od 1884. do 1903. godine.
U njegovo je vrijeme izgrađena prva „katolička crkvica, stan i škola“ . Gotovo četiri desetljeća kasnije 1925. godine, crkva je obnovljena i proširena, a uz nju je sagrađen i toranj. Nešto kasnije, 1934. godine, katoličkoj crkvi u Jug-Bogdanovoj ulici dozidan je kat. Projekt dogradnje izradio je niški arhitekta Julijan Djupon. U vrijeme komunizma nije bilo jednostavno biti katolik u tom dijelu Srbije i teško se proživljavalo.



Godine 1992, za vrijeme župnikovanja vlč . Antuna Pečara, uz razne donacije izgrađena je crkva i novi župski stan. Od 2007. godine župu vode franjevci Bosne Srebrene. Danas je župa u Nišu prostorno velika, zauzima gotovo čitavu južnu Srbiju - od Aleksinca pa do granica s Makedonijom, Kosovom i Bugarskom. Trenutno se pastoralno djeluje i u dvije filijale: Leskovac i Pirot. Župa broji oko 700 vjernika raspršenih na tom velikom području. Najviše ih je koncentrirano u Nišu. Katoličanstvo niške župe najbolje se vidi u nacionalnoj različitosti, u mješovitim brakovima i kulturnim posebnostima, jer su njezini članovi Hrvati, Slovenci, Mađari, Poljaci, Albanci, Srbi, Romi, Talijani i drugi, kojih je na tom području sredinom 20. stoljeća živjelo oko 5000. (P)