Objavljeno: 09.11.2016.
Pročelnik Kongregacije za nauk vjere, predsjednik Međunarodne teološke komisije, predsjednik Papinske biblijske komisije te Predsjednik Papinske komisije „Ecclesia Dei“ kardinal Gerhard Ludwig Müller primio je u srijedu 9. studenoga 2016. godine prvi počasni doktorat u povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS). Doktorat mu je pred mnogobrojnim uzvanicima u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, uručio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.
U
pozdravnom govoru rektor Tanjić je, govoreći o razlozima dodjele počasnog doktorata, istaknuo da iako je Hrvatsko katoličko sveučilište po postanku mlado i novo, dodjelu počasnog doktorata nije potrebno odlagati za neka bolja, savršenija vremena, jer uz sve osobine i moguće djelatnosti sveučilišta koja pomažu u njegovu rastu, uvođenje institucije počasnog doktorata dodatno će pomoći u njegovu profiliranju.
U tom smislu, rekao je rektor Tanjić, s radošću je prihvaćen prijedlog Velikog kancelara Hrvatskog katoličkog sveučilišta, zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića da se pokrene institucija počasnog doktorata i da njezin prvi nositelj bude pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller. Svoj pozdravni govor rektor Tanjić je završio zahvalom kardinalu Mülleru: „Uzoriti, hvala Vam što ste prihvatili naš poziv i našu odluku pristankom da budete prvi počasni doktor našeg mladog i malog sveučilišta! Time ste nam iskazali veliku čast pokazujući nam kako veliki mogu pomoći malima da rastu i u znanju, ali i u vjeri, ljubavi i nadi“.
Nakon rektora Tanjića,
pozdravni govor je izrekao Veliki kancelar Hrvatskog katoličkog sveučilišta, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U svom govoru je istaknuo da je proslava desete obljetnice osnutka Sveučilišta dobra prigoda da se obnovi i učvrsti njegov identitet: „Ono je steklo stanovitu prepoznatljivost i zaživjelo na svojim temeljnim odrednicama koje su vidljive u njegovu imenu i u znakovima njegova identiteta. Upravo te identitetske odrednice odgovaraju na pitanje zašto smatramo da je kardinal Müller prava osoba koja objedinjujući ih upućuje na nosive oznake našega Sveučilišta.“
Govoreći u nastavku o tim oznakama, kardinal Bozanić je naveo temeljnu premisu iz koje sve izvire: „Naime, od samoga početka, Hrvatsko katoličko sveučilište raslo je u povezanosti s divnom sintagmom iz Proslova svetoga Evanđelja po Ivanu: Svjetlo istinsko – Lux vera. Radosnu vijest Božje objave u Isusu Kristu Evanđelist je ovako izrekao: 'Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet' (Iv 1, 9). Taj spoj Svjetla i Istine otkriva jezgru svakoga ljudskog razmišljanja, spoznaje i govora o stvarnosti, koju kao Crkva živimo u otajstvu Stvaranja i Otkupljenja. To je Svjetlo moguće susresti u njegovoj ljepoti i punini Božjim darom razuma i vjere. To je Svjetlo neodvojivo od Istine za kojom čovjek čezne, koju traži i kojoj se raduje. U tome leži poslanje Sveučilišta. Ono izranja iz traženja i susreta s Istinom koja se objavljuje dublje i konkretnije u životnoj stvarnosti pojedinca i zajednice, otvarajući smisao postojanja čovjeka i svijeta. Svjesni smo koliko je danas važno njegovati prostor spoznaje i djelovanja ne samo razumom, nego i vjerom. Stoga je upućenost na nauk vjere neizostavna prije bilo kakvoga drugog organizacijskog uređivanja i promišljanja o poslanju Sveučilišta“.
Govoreći o drugoj oznaci HKS-a, da je katoličko, kardinal Bozanić je rekao da se time ne ističe samo pripadnost Crkvi, nego i ljudske i kršćanske vrijednosti što ih Katolička Crkva – nasljedujući svoga božanskoga Učitelja – od samoga početka unosi u društvo, izgrađujući kršćansku kulturu ljubavi, milosrđa i solidarnosti. Kao treću oznaku HKS-a, kardinal Bozanić je naveo da je ono hrvatsko: „Ta je odrednica široka i teško ju je svesti na jedan vid promatranja. Ni ovdje ona nije samo nastojanje da Sveučilište bude na primjeren način prisutno u širini hrvatskoga bića, kako u Domovini tako i na raznim mjestima u svijetu gdje žive pripadnici hrvatskoga naroda. Ako bismo željeli izdvojiti najljepše iz hrvatskoga identiteta, onda se to može vidjeti poglavito u svetima i blaženima, među kojima je u suvremenosti nedvojbeno najistaknutiji blaženi Alojzije Stepinac.“
A upravo je kardinal Müller pokazao koliko poznaje i cijeni taj svetački lik koji je temelj identiteta hrvatskih vjernika i naroda. Osim toga, poveznica s obilježjem hrvatskoga živi i u činjenici da je kardinal Müller, u službi pročelnika Kongregacije za nauk vjere, treći nasljednik kardinala Franje Šepera, čije se trideset i pete obljetnice smrti spominjemo ove godine. Ta je karika još snažnija, ako se sjetimo da je kardinala Šepera na tome mjestu neposredno naslijedio kardinal Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI. Kardinalu Mülleru domovina je Njemačka, zemlja u kojoj živi puno Hrvata, kojima je u vremenima raznih nevolja i progonstava Njemačka postala novim domom i - naročito po crkvenome zajedništvu – omogućila duboku suradnju i uzajamnu upućenost dvaju naroda unutar iste kršćanske kulture. Kardinal Müller poznaje hrvatsku dušu, prepoznaje naše teškoće iz prošlosti i sadašnjosti, ali uočava i snagu koja nam je potrebna za obnavljanje nade, tako potrebne i Hrvatskoj i Europi.
Nakon pozdravnog govora kardinala Bozanića, promotor počasnog doktorata prof. dr. sc. Emilio Marin, predsjednik Povjerenstva Senata Hrvatskog katoličkog sveučilišta za dodjelu počasnog doktorata, održao je
laudatio za kardinala Gerharda Ludwiga Müllera u kojem ga je predstavio kao i njegova najvažnija djela.
Nakon izlaganja prof. dr. sc. Marina uslijedio je čin dodjele doktorata na početku kojega je rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić pročitao tekst diplome koju je zatim uručio kardinalu Mülleru. Nakon toga rektor Tanjić je kardinalu Mülleru predao insignije počasnog doktora – mocetu i odličje. Čin dodjele doktorata završen je vlastoručnim potpisom prvog počasnog doktora Hrvatskog katoličkog sveučilišta kardinala Gerharda Ludwiga Müllera u Knjigu počasnih doktora.
Uslijedile su riječi čestitke novom počasnom doktoru koje je u ime Predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića izrekao ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić te u ime Rektorskog zbora Republike Hrvatske njegov predsjednik prof. dr. sc. Šimun Anđelinović.
U svom
zahvalnom govoru za primljeni počasni doktorat, kardinal Müller je istaknuo da je počašćen što ga prima kao teolog navevši da ovom dodjelom Hrvatsko katoličko sveučilište svjedoči svoj katolički identitet, kršćansku sliku čovjeka i obrazovni ideal. „Katoličko je sveučilište mjesto istraživanja i nastave, na kojem su profesori i studenti okupljeni i povezani u istom stremljenju za znanošću. U Apostolskoj konstituciji sveti Ivan Pavao II. upućuje i na to da katoličko sveučilište ima posebno poslanje otvarati razmjenu među neiscrpnim bogatstvom Evanđelja Kristova i vrlo raznolikim ljudskim područjima znanja te na toj osnovi omogućiti Crkvi plodonosan dijalog sa svim ljudima svake kulture.“
U nastavku se kardinal Müller osvrnuo na pitanje načela, odnosno, zašto s obzirom na raznolikost univerzitetskih područja istraživanja, zapravo ne govorimo o „
multiverzitetu, nego o „
univerzitetu“, naglasivši da je institucija univerziteta ili sveučilišta, kakvu danas poznajemo, rođena u kršćanskome srednjem vijeku, u materijalno, zapravo, siromašnom okružju. „Velikom hrabrošću i univerzalnim duhom – dakle 'katoličkim' duhom u izvornom smislu te riječi – taj je srednjovjekovni čovjek, koji je danas tako često napadan kao vječno nazadan, ali je većinom bio obilježen dubokim uvjerenjem o
ratio divinae sapientiae, oblikovao svoju potragu za istinom (potragu za
jednom istinom) na različitim fakultetima. Otpočetka, sveučilište je povezivalo različita područja znanja i studije kao '
universitas scientiarium' s predodžbom da je njihova zajednička osnova – onkraj njihovih praktičnih, tehničkih i ekonomskih ciljeva – jedna jedina istina, koja poziva sve ljude.“
Kardinal Müller je rekao da mu je posebna čast doktorat primiti ovdje u Zagrebu kao nasljednik u službi kardinala Franje Šepera koji je od 1968. do 1981. godine, u vrlo burnom vremenu velikih filozofskih i teoloških promjena, bio prvi pravi prefekt Kongregacije za nauk vjere s obzirom da je dotad sâm papa vodio ovo središnje tijelo Rimske kurije.
Svoju zahvalu kardinal Müller je završio porukom svim djelatnicima i studentima Hrvatskom katoličkog sveučilišta da u svojim težnjama u različitim granama struke uvijek imaju na umu ujedinjujuć izvor i jedan cilj našega čovještva, kako bi tako u plodonosnom dijalogu sa svim ljudima svake kulture i jezika „lux vera“ – to svjetlo istinsko nanovo zapalili za ljude naših dana.
Svečanost dodjele prvog počasnog doktorata završena je
predavanjem (lectio magistralis) - prvog počasnog doktora, kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, na temu „Pitanje o Bogu danas“.
Svečanosti su prisustvovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico, nadbiskup đakovačko-osječki u miru mons. Marin Srakić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, biskup kotorski mons. Ilija Janjić, vojni ordinarij u miru mons. Juraj Jezerinac, biskup sisački mons. Vlado Košić, biskup bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak, vojni ordinarij u BiH mons. Tomo Vukšić, biskup porečki i pulski mons. Dražen Kutleša, biskup šibenski mons. Tomislav Rogić, pomoćni biskupi zagrebački mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski te rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević .
Uz predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Zvonka Kusića, izaslanika Predsjednice RH, gospodina Matu Granića te izaslanika Predsjednika Vlade RH ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pavu Barišića, svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Davor Ivo Stier, ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras te drugi predstavnici javnoga života.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
