HR

Aktualnosti

Objavljeno: 20.05.2026.

Kardinal José Tolentino de Mendonça posjetio nadbiskupsko bogoslovno sjemenište

Zajednicu Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu u srijedu 20. svibnja 2026. posjetio je kardinal José Tolentino de Mendonça, prefekt Dikasterija za kulturu i obrazovanje, u sklopu svog boravka u Zagrebu povodom Generalne skupštine Europske federacije katoličkih sveučilišta. Želeći se susresti s bogoslovima, sudjelovao je na euharistijskom slavlju u bogoslovskoj kapeli Presvetog Srca Isusova koje je predslavio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. U koncelebraciji su bili pomoćni zagrebački biskupi mons. Vlado Razum i mons. Marko Kovač, službenik u Dikasteriju za kulturu i obrazovanje mons. Piotr Bajor, odgojitelji i duhovnici u Bogosloviji te vlč. Domagoj Topić, nadbiskupski tajnik.

Nadbiskup Kutleša je na početku slavlja pozdravio kardinala de Mendonçu, zaželjevši mu dobrodošlicu u Zagreb te istaknuvši kako njegova prisutnosti očituje povezanost mjesne Crkve sa Svetom Stolicom i Svetim Ocem.

Homiliju je potom na talijanskom jeziku održao kardinal de Mendonça, a njezin prijevod na hrvatski pročitao je duhovnik vlč. Ivan Grbešić. Na početku homilije kardinal je izrazio osobitu radost što svoj posjet Zagrebu započinje upravo euharistijskim slavljem u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu.

Kardinal je zatim protumačio odlomak iz Djela apostolskih o Pavlovom oproštaju sa zajednicom u Efezu, istaknuvši kako je Pavlov odnos prema zajednici bio „autentično duhovno očinstvo koje se izražavalo u navještaju otkupiteljske ljubavi i u podsjećanju na riječi Gospodina Isusa, i koje se ostvarivalo u djelotvornom pastoralnom služenju kako bi svatko mogao rasti u vjeri.“

Govoreći potom o pet ključnih pojmova, odnosno elemenata života u bogosloviji, ali i života svakoga vjernika, kao prvi je istaknuo odnos - „temeljnu riječ koju treba naučiti u bogosloviji.“ Podsjetio je kako su ljudska bića stvorena za izgradnju živih odnosa, a ne za zatvorenost u same sebe. U središtu svakog odnosa nalazi se odnos s Bogom: „Bog ne postoji u našemu životu samo na razini riječi ili ideja, nego prožima samo tkivo života. On očekuje da uđemo u živ odnos s Njime. A u školi odnosa s Bogom učimo i mjerila za preobražen odnos s našom braćom i sestrama“, naglasio je kardinal.

Drugi važan pojam koji je istaknuo jest formacija. Pojasnio je kako je Crkva formativna zajednica, a bogoslovija mjesto koje „živi i pomaže živjeti u skladu sa životom Crkve.“ U tom je smislu bogoslovima uputio poticaj da vrijeme svoje formacije iskoriste na najbolji mogući način: „Neka vaše vrijeme u Bogosloviji bude vrijeme rasta u ljubavi prema Crkvi. Neka Crkva zazvoni strunama vaših srdaca. Smijali se i plakali s Crkvom, slavili vjeru i s njome bili sol i svjetlo Kristovo u svijetu.“

Govoreći o trećem pojmu - molitvi - podsjetio je na riječi pape Lava XIV. upućene bogoslovima: „Srce bogoslova oblikuje se u osobnom odnosu s Isusom. Tko ne moli, ne poznaje Učitelja; a tko ga ne poznaje, ne može ga istinski ljubiti niti se s njime suobličiti. Vrijeme posvećeno molitvi jest najplodonosnija životna investicija.“

Spomenutim trima pojmovima dodao je još dva: radost i istinu. Naglasio je da je radost izraz bića u punini te da „tajna radosti leži u prepoznavanju da je Otac u izvoru onoga što jesmo te da se to povjerenje u Njega pretvara u hvalu, pjesmu, blaženstvo i zajednički entuzijazam. Radost za kršćanina jest stanje postojanja, ali i stil života koji treba usvojiti“, istaknuo je propovjednik.

Tumačeći pojam istine, kao temelji način na koji bogoslovi traže i čuvaju istinu istaknuo je studij teologije te poručio: „Ljubite teologiju. Budite strastveni u njezinu proučavanju. Radite marljivo i ozbiljno. Narodu su Božjem potrebni vjerodostojni učitelji, mudri pastiri koji znaju na prikladan način prenositi kerigmu, suočavajući se sa složenošću suvremene kulture.“

Nakon euharistijskog slavlja uslijedio je zajednički doručak u bogoslovskoj blagovaonici te prilika za susret i razgovor. Riječ zahvale na koncu kardinalova posjeta uputio je rektor Bogoslovije i pomoćni zagrebački biskup mons. Vlado Razum, predstavivši ukratko povijest Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa te istaknuvši radost i zahvalnost zbog posjeta kardinala de Mendonçe.

Kardinal de Mendonça je zatim obišao zagrebačku katedralu u pratnji zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše, pomoćnog biskupa zagrebačkog mons. Marka Kovača, rektora katedrale mons. Zlatka Korena, mons. Piotra Bajora i vlč. Domagoja Topića. Nakon obilaska katedrale zastali su u molitvi na grobu bl. Alojzija Stepinca.
 
Tekst: Lovro Maček
Fotografije: Matej Raljević, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Ispišite stranicu: